Radna aktivnost nepromijenjena od 1971.

U radu Nenada Pokosa i Krešimira Peračkovića objavljenom u Reviji za sociologiju predstavljaju se analize promjena u strukturi radno aktivnog stanovništva (radnoj snazi) i neaktivnog stanovništva (uzdržavane osobe i osobe s osobnim prihodima) u Hrvatskoj od 1971. do 2011., kao i čimbenici koji na to utječu te njihove posljedice

Nenad Pokos i Krešimir Peračković objavili su u Reviji za sociologiju vrlo zanimljiv rad.

U radu se predstavljaju analize promjena u strukturi radno aktivnog stanovništva (radnoj snazi) i neaktivnog stanovništva (uzdržavane osobe i osobe s osobnim prihodima) u Hrvatskoj od 1971. do 2011., kao i čimbenici koji na to utječu te njihove posljedice…. Pokazuje se da je u razdoblju 1971. – 2011. udio radne snage ostao gotovo nepromijenjen: 1971. bilo je 43,6%, a 2011. 41,9% radno aktivnih. Neaktivno stanovništvo, koje nije u kontingentu radne snage, kontinuirano čini veći dio stanovnika Hrvatske. Već 1971. njihov je udio bio 56,4%, a 2011. 58,1%. Značajne i zabrinjavajuće promjene dogodile su se kod osoba s osobnim prihodima, čiji je udio narastao s 8,8% 1971. na 30,2% 2011., kao i kod uzdržavanog stanovništva, čiji se udio pak smanjio s 47,6% 1971. na 27,9%. 2011. Porast udjela osoba s osobnim prihodima posljedica je starenja stanovništva i povećanog broja umirovljenika što se događalo istodobno s padom uzdržavanog stanovništva, odnosno manjeg udjela mladih, zbog smanjenog nataliteta. Ti pokazatelji upućuju na to da je struktura stanovništva Hrvatske prema radnoj aktivnosti izrazito negativan i regresivan društveni čimbenik te se može zaključiti da predstavlja moguću strukturnu prepreku dugoročnom razvoju hrvatskog društva.