Ruski ‘neprijatelj broj dva’. Na 30. obljetnicu odlaska sovjetske vojske, Česi i Rusi nikad gore. Špijunski triler, nove epizode

Odnosi Češke i Rusije obilježeni su aferama. Jedni to kontekstualiziraju u postupni ruski gubitak pozicije super-sile, drugi u češko nastojanje da postane međunarodno značajna, jedni vide problem u Rusiji, drugi u Putinu. Dakako, radi se i o velikim poslovima (dogradnja nuklearke), kao i o unutrašnjepolitičkim odnosima

• Naslovna ilustracija: Praški skulptor David Černy uhićen je ‘zbog huliganizma’ kad je u travnju 1991. u ružičasto obojao sovjetski tenk koji je tada stajao u Pragu kao spomenik

Prije trideset godina, u lipnju 1991. iz Čehoslovačke  je otišao posljednji sovjetski transport. Koncem mjeseca odletio je posljednji sovjetski vojnik, general Eduard Arkadjevič Vorobjov. Za dvije godine mogla se obilježiti i 30. obljetnica Ugovora o prijateljskim odnosima i suradnji između Češke Republike  i Ruske Federacije koji su potpisali Havel i Jeljcin. Umjesto toga mnogi češki zastupnici i senatori pozivaju na poništavanje ugovora. Češko-ruski odnosi već godinama nisu dobri, zahlađeni od aneksije Krima 2014., a do znatnog je pogoršanja došlo pretprošle godine kada je Češka uvela Dan sjećanja na žrtve sovjetske invazije 1968.

Krajem travnja Ruska je vlada objavila listu neprijatelja Rusije s devet zemalja na kojoj je bila i Češka. Kulminiralo je sredinom svibnja kada je objavila novu na kojoj su samo dva neprijatelja: Sjedinjene Države i Češka.

Razlog eskalacije je špijunsko-diplomatski skandal, izbio nakon što je premijer Češke Andrej Babiš na izvanrednoj konferenciji za novinare 17. travnja objavio osnovane sumnje da ruska obavještajna služba GRU stoji iza eksplozije skladišta sa 60 tona municije u okolici Zlina 2014. u selu Vrbětice, pri čemu su smrtno stradale dvije osobe. Na početku se vjerovalo da je eksplozija bila nesretan slučaj. Istraga čeških sigurnosnih službi dovela je, kako tvrde, do osnovanih sumnji da je u eksploziju umiješana GRU obavještajna jedinica 29155.

Češka je protjerala 18 ruskih diplomata koje su domaće službe identificirale kao ruske agente. Zauzvrat je Rusija protjerala 20 čeških diplomata. Češka policija izdala je tjeralicu za dvojicom Rusa – Aleksandrom Miškinom i Anatolijem Čepigom, za koje se sumnja da su sudjelovali u trovanju dvostrukog agenta Skripala i njegove kćeri u Velikoj Britaniji 2018. Češka policija usporedila je slike osumnjičenih za eksploziju s dvojicom optuženih za trovanje u Engleskoj. I prema izvještajima britanskog istraživačkog web portala  Bellingcat identificirani su osumnjičeni iz Salisburya – Ruslan Boširov kao Anatolij Čepiga i Aleksandar Petrov kao Aleksandar Miškin, djelatnici GRU.

Čepiga i Miškin, koji su – tvrdi se – umiješani u slučaj Skripal, identificirani su i u češkoj u vrijeme eksplozije skladišta municije 2014. godine (Foto: Blesk.cz)

U Vrběticama su u razmaku od dva mjeseca eksplodirala dva spremišta municije. U pitanju je bio vojni materijal tvrtke Imex namijenjen za inozemstvo. U trgovinu je bio umiješan bugarski trgovac oružjem Emilijan Gebrev (sumnja se da je oružje bilo namijenjeno Ukrajini) o kojem su svjetski mediji izvještavali da je 2015. bio otrovan. Nakon slučaja  Skripal mediji su javljali  da su agenti iz jedinice 29155 umiješani i u slučaj trovanja bugarskog trgovca.

Prag i Moskva razmijenili su teške riječi; Češka je govorila o ruskom državnom terorizmu, Rusija o američkim špijunskim tragovima i proturuskom djelovanju. Zanimljivo je da istodobno češki predsjednik Miloš Zeman i njegov kabinet imaju izrazito dobre odnose s Rusijom. Zeman je otvoreno proruski orijentiran i sklon provokacijama. Nakon vijesti o ruskim agentima umiješanima u eksploziju u Vrběticama izjavio je da neće odmah dati izjavu, već za sedam dana, što je izazvalo buru u zemlji.

Zeman je u svibnju 2018. izjavio da se novičok, otrov kojim su otrovani Skripal i kćer proizvodio u Češkoj što su Rusi iskoristili kao argument protiv sumnji da GRU agenti stoje iza tog čina.  Zeman je od tada u otvorenom sukobu s kontraobavještajnom službom vlastite zemlje – BIS, koja je  nakon istrage negirala da se otrov proizvodi u Češkoj. Premijer Babiš, koji inače dobro pazi da se ne usprotivi predsjedniku, potvrdio  je stav BIS-a. Zeman je pritiskao da se smijeni šef BIS-a, ali nije uspio. Za gostovanja na jednoj praškoj televiziji nazvao je ljude iz BIS-a „niškoristima koji u šest godina nisu pronašli nijednog ruskog ili kineskog špijuna.“ Stručnjaci su komentirali Zemanovu izjavu kao izrazito nestandardni napad predsjednika na sigurnosni aparat vlastite države.

Osim BIS-a, Zemanova najčešća meta su novinari. U svibnju 2017. u Pekingu se sastao s ruskim predsjednikom Putinom. Ulazeći u dvoranu gdje su ih čekali novinari Zeman je izjavio: “Ima previše novinara, trebalo bi ih likvidirati!”  Rekao je to predsjedniku zemlje u kojoj je od 1992. do tada ubijeno 56 novinara. Zeman je i dugogodišnji prijatelj s bivšim KGB-ovcem i Putinovim pouzdanikom Vladimirem Jakunjinom.

Kad se konačno oglasio nakon slučaja Vrbětice govorio je o nekoliko istražnih verzija, što su u obranu Moskve koristili ruski političari i tamošnji mediji. Premijer i ostali predstavnici Češke od početka govore o jednoj verziji u kojoj figuriraju ruski agenti. Češki mediji su pisali da je Zemanova taktika ista kao i taktika ruskih trolova na društvenim mrežama.  S nekoliko verzija stvoriti dojam da nitko ne zna istinu i da ju je nemoguće saznati. U svom prvom obraćanju je, na primjer, izjavio kako se slaže s protjerivanjem ruskih diplomata, ali je u istoj izjavi doveo u sumnju verziju na osnovi koje su Rusi protjerani.

Češki i ruski predsjednici Zeman i Putin.

Tajming Babišove konferencije za novinare o slučaju Vrbětice vrlo je zanimljiv.  Pretpostavlja se da je Babiš  u posljednji trenutak uspio da  vijest prije njega ne objave mediji.  Nekoliko dana ranije  smijenjena su dva ministra na inicijativu i pritisak predsjednika Zemana. Prvi je ministar zdravstva Jan Blatný koji se protivio da Češka kupi  rusko cjepivo Sputnik V, ako ga ne odobri EMA, a drugi je ministar vanjskih poslova Tomáš Petříček, koji je Zemanu već dugo bio trn u oku zbog stavova prema Rusiji i Kini.

Druga, još značajnija stvar je odluka o dogradnji češke nuklearke Dukovany s dva nova reaktora, ogroman posao u vrijednosti 7,5 milijardi eura.  Zeman je od početka navijao da ga dobije ruski Rosatom. Jednom je izjavio da bi Rusima dao posao bez raspisivanja natječaja. Češka sigurnosna agencija BIS u nekoliko je navrata upozoravala da bi puštanje Rusa i Kineza u posao bio veliki sigurnosni rizik. Pored ruskih i kineskih tvrtki u igri su i  Francuska, Južna Koreja i SAD. Češka je u vrijeme afere zainteresiranima za proširenje nuklearke trebala poslati tzv. sigurnosni upitnik, postupak prije otvaranja tendera, ali nakon vijesti o osnovanoj sumnji u umiješanost ruskih tajnih službi u eksploziju skladišta municije odlučeno je da ga Rusima neće poslati.

I domaći i strani analitičari smatraju da je Moskva bila iznenađena oštrom diplomatskom reakcijom Praga. Mark Galeotti, britanski stručnjak za Rusiju, koji je dvije godine proveo na praškom Institutu za međunarodne odnose, autor dvadesetak knjiga o Rusiji i sigurnosnim temama, profesor na londonskoj Školi slavenskih i istočnoevropskih studija za Ideje.hr kaže da i je i sam bio iznenađen odlučnošću Praga.

„Rusi su dugo vremena podrazumijevali da im se Česi neće izravno suprotstaviti“, ističe Galeotti.

Odmah nakon reakcije Praga izjavio je da je Češka pokazala kako ne moraš ni na koji način biti bezumno antiruski nastrojen, ali da istodobno možeš odgovoriti na vrlo praktičan i pragmatičan način  kada Rusi čine ono što je neprikladno. Česi su znali da je rusko veleposlanstvo centar špijunskih operacija, tolerirali su to, vjerovali su da bi bilo kakvom protuakcijom izazvali oštar i disproporcionalan odgovor ruske strane, naglašava Galeotti, ali sabotaža u kojoj pogine dvoje ljudi je nešto drugo.

Vijest da je ruska vlada objavila popis sa samo dvije neprijateljske države od kojih je jedna Češka britanski stručnjak komentira:

„U početku je izgledalo da će na popisu biti puno više neprijateljskih država, ali Moskva je shvatila da otvaranje više frontova nije u njezinom interesu. Rusi su u osnovi upali u zamku svog poricanja slučaja Vrbětice; oni jednostavno to moraju prikazivati kao ‘rusofobnu’ urotu u kojoj Česi nisu ništa drugo nego američke marionete.“

Naš drugi sugovornik, Jiri Pehe, politolog i direktor Newyorškog sveučilišta u Pragu rusku objavu o Češkoj kao jedinoj neprijateljskoj državi uz Ameriku tumači pokušajem zastrašivanja kako Češka ne bi poduzimala daljnje korake.

„Mislim da je to kontraproduktivno, u Češkoj je nakon toga ojačao antiruski sentiment“, kaže Pehe i dodaje da Rusi nisu očekivali razantnu češku reakciju:

„Kada je Rusija protjerala više čeških diplomata nego što je Češka ruskih i tada je mislila da će Češku zastrašiti. U stvari je time ugrozila svoje veleposlanstvo u Pragu. Češka je umanjila broj Rusa u ambasadi u Pragu na razinu češkog predstavništva u Moskvi, što je znatno oslabilo dugo građenu rusku poziciju  u Pragu kao glavnog središta obavještajnih i ostalih operacija u srednjoj Europi. Češka je prekoračila Rubikon svojom razantnom reakcijom. O smanjenju predimenzionirane ruske ambasade govori se već dugo, ali nijedna vlada se do sada nije usudila ništa uraditi po tom pitanju. A trenutno, ne samo što  u zraku visi poništenje češko-ruskog ugovora o prijateljstvu, već i oduzimanje nekretnina koje je SSSR nezakonito uzeo pod okrilje ambasade nakon invazije 1968. Drugim riječima, Rusi moraju biti oprezni, mogu puno više izgubiti od Češke“, naglašava Pehe.

Češki potezi prema Rusiji iznenadili su analitičare do te mjere da neki govore o mogućem zaokretu češke vanjske politike i povratku na Havelovu politiku ljudskih prava prije ekonomskih interesa, bez obzira na predsjednika Zemana i njegove velike sklonosti prema Putinu. Galeotti je, međutim, sumnjičav.

„Vjerujem da će češka vanjska politika u osnovi ostati pragmatična. Ovdje  je u pitanju prije svega to što Česi polako prestaju sebe doživljavati kao mali evropski narod“ , tvrdi britanski stručnjak.

Češki politolog Pehe, međutim, podsjeća na predstojeće parlamentarne izbore. „Pobijedi li opozicija u listopadu, češka vanjska politika se može u velikoj mjeri okrenuti u smjeru Havelovog naslijeđa. Zeman će biti potisnut u drugi plan, jer  nastavi li sa svojim proruskim aktivnostima, mogao bi biti opozvan“, ističe Pehe.

Postoji mogućnost da će slučaj Vrbětice koštati Zemana predsjedničke funkcije. Sigurnosni odbor Senata, gornjeg doma parlamenta ocijenio je u srijedu 2. lipnja da Zeman nije sposoban obnašati funkciju predsjednika. O tome će Senat glasati, a eventualno izglasavanje nesposobnosti  bi nakon toga trebao potvrditi Zastupnički dom. „Dezorijentiran je, pogrešno citira Ustav, brka posljedicu s uzrokom, ne djeluje u skladu s predsjedničkom zakletvom, prema medijima se ponaša suprotno Povelji o osnovnim pravima i slobodama“, izjavio je Pavel Fischer, predsjednik senatskog odbora za sigurnost.

Češka javnost i politička scena izrazito su polarizirane. Neke političare, novinare i ostale javne osobe naziva se izdajnicima, agentima Moskve, druge pak slugama NATO-a i Amerike. Zanimljivo je da je  prije 20 godina predsjednik Zeman bio veliki zagovornik NATO-a, neki analitičari su ga smatrali euroatlantskim jastrebom. Sada se pak ispričava predsjedniku Srbije za češko sudjelovanje u bombardiranju 1999.

Što je bilo presudno da pređe put od jednog političkog pola do drugog?

„Jedno od objašnjenja je da se Zeman okružio ljudima koji imaju poslovne interese u Rusiji. Oni su zaslužni za njegov izbor, pa je sada u njihovom kolu. Sve su brojnije i  spekulacije da ga Rusi nečim drže u šaci. U Moskvi se otvoreno govori o Zemanu kao o njihovom čovjeku u Pragu“, tvrdi Pehe.

Češki mediji pišu da je Martin Nejedly,  jedan od najbližih suradnika predsjednika Zemana, njegov savjetnik bez ugovora, odlazio na tajne sastanke u Moskvu sa šefom Rosatoma Alexejem Lichačevom.

Slučaj agenta s otrovom izmišljen je u ruskoj ambasadi,  a nastao je kao posljedica spora između djelatnika ambasade. Jedan od njih je češkim tajnim službama poslao lažne informacije. Česi su protjerali dvojicu ruskih diplomata, glavnih aktera u slučaju

Jedna od bizarnih epizoda češko-ruskih odnosa je prošlogodišnje uklanjanje spomenika ruskog maršala Konjeva s jednog praškog trga zbog njegove negativne uloge nakon Drugog svjetskog rata.  Odlučeno je da spomenik maršalu uđe u trajni postav budućeg Memorijalnog muzeja 20. stoljeća. Ruski ministar obrane Sergej Šojgu izjavio je da bi trebalo kazneno goniti češke političare zbog uklanjanja kipa jer se time, navodno, krši ruski zakon o uništenju ratnih grobova i spomenika, kako u Rusiji tako i u inozemstvu. Prema zakonu počiniteljima za tako nešto prijeti kazna i do pet godina zatvora. Mediji su objavili da su gradonačelnik Praga Zdeněk Hřib i  Ondřej Kolář, načelnik praške općine  iz koje je uklonjen spomenik, pod policijskom zaštitom jer češka sigurnosna služba istražuje mogućnost da ih otruje ruski agent koji je, navodno, došao u Prag s tim ciljem. Premijer Babiš je na koncu objavio rezultat istrage BIS-a: cijeli slučaj oko agenta s otrovom je izmišljen  u ruskoj ambasadi,  a nastao je kao posljedica spora između djelatnika ambasade. Jedan od njih je češkim tajnim službama poslao lažne informacije. Šteta je, međutim, već bila učinjena. Česi su protjerali dvojicu ruskih diplomata, glavnih aktera u cijelom slučaju. Prethodno je ruski ministar kulture Vladimir Medinskij praškog načelnika općine nazvao nacistom, a ruski ekstremisti, koji sebe nazivaju nacional-boljševicima, napali su češku ambasadu u Moskvi.

Galeotti podsjeća da „još od 2014., od Euromajdana, koji su Putin i njegovi krugovi protumačili kao zapadnu urotu ili ‘krađu’ Ukrajine, Kremlj smatra da je izložen  hibridnom ratu sa Zapada i da se prisiljen braniti, što Zapad smatra agresijom jer nema neke velike planove s Rusijom.“

U razgovoru za češki dnevnik Hospodářské noviny na pitanje zašto bi Rusiji uopće išlo u korist poduzimanje akcija tipa trovanja agenta Skripala ili eksplozije spremišta oružja u Češkoj, Galeotti je odgovorio: „Putin, naravno, nije luđak, niti mislim da želi okupirati neke teritorije, okupacija Krima je iznimka. Smatram da je tokom vremena podlegao vlastitoj propagandi, a i u kontaktu je s malom skupinom ljudi u kojoj prevladaju jastrebovi, nekadašnji KGB-ovci. S druge strane postoji jastrebovi na zapadu koji smatraju da bismo morali svrgnuti Putinov režim. S tim se nikako ne slažem. Putin ima 68 godina, njegovi najbliži suradnici su sličnih godina. To su pripadnici generacije koja se nije pomirila s time da njihova zemlja više nije super sila. Predstavnici mlađe generacije koji imaju neku moć, doduše, jesu autokrati ali nemaju ideološki poriv voditi rat sa Zapadom. Moramo sačekati da završi Putinova era. Prema istraživanju javnog mišljenja većina Rusa ne misli kako je bitno da im je zemlja super sila. Možemo biti tvrdi prema Kremlju, ali moramo naglasiti da nemamo problem s Rusijom već s Putinom.“

Sačekati da prođe Putinova era. Mark Galeotti, s ruskim izdanjem svoje knjige o ruskoj super-mafiji (Twitter)

Neki analitičari  tvrde da ni Amerika ni Rusija nisu više prave super sile, neki upiru prstom u Kinu kao svjetski sigurnosni problem broj jedan. Pehe smatra da je rastuća moć Kine najveća globalna sigurnosna prijetnja.

„Rusija je u osnovi zemlja u razvoju imajući u vidu veličinu njezine ekonomije, ali ima utjecaj zbog svog arsenala oružja. Kina zbog ogromne ekonomske moći ima daleko više mogućnosti provoditi svoje interese. Jedinstven stav cijelog zapada bit će preduvjet da svijet ponovno ne postane bipolaran, ali ovaj put s jedne strane bi stajale Sjedinjene američke države, a s druge Kina.“ Profesor politologije na Karlovom sveučilištu u Pragu, Pavel Barša u razgovoru za portal Alarm ističe da Kina za razliku od Sovjetskog Saveza nije u mogućnosti napraviti nekakav blok poput sovjetskog. „Kina i ne izvozi ideologiju koja bi imala za cilj spasiti svijet. Moguće je da s tim počnu.  Navodno postoje dva tabora, jedan postideološki, a drugi koju nekakvu ideologiju traži. U tom drugom je Xi Jinping. Ta ideologija za sada nema jasne obrise.“

Britanski stručnjak Galeotti za Ideje zaključuje da je Amerika još super sila, a Kina je na putu da to postane. „Ne vidim da je Kina prijetnja za globalnu sigurnost, ali pošto nastoji utvrditi svoje interese, onda će se neizbježno pojaviti sukobi s Amerikom, nadam se samo ekonomski i politički.“