Savjesni pojedinci ne mogu biti rješenje za cijeli sustav. Problem ‘vječnih kemikalija’

Europski parlament odobrio je reviziju pravila o postojanim organskim zagađivačima, popularno zvanima 'vječne kemikalije', kojima treba dugi period da se razgrade u okolišu i predstavljaju veliku opasnost za ekosustave. Visoka izloženost 'vječnim kemikalijama' rezultirala je bolestima ili abnormalnostima kod brojnih vrsta divljih životinja. Ti spojevi pronađeni su i kod ljudi

• Naslovna fotografija: Smeće (Pixabay)

• Ana Kodžoman je kao viša stručna suradnica za EU projekte u Biota d.o.o zadužena za praćenje provedbe bioloških istraživanja

Početkom listopada su građani u hrvatskoj metropoli bili zasuti člancima od kojih su neki imali i pomalo prijeteći prizvuk. Patroliranje komunalnih redara koji će pregledavati naše vrećice sa otpadom i mogućnost da će i savjestan pojedinac koji odvaja otpad plaćati kaznu zbog tuđeg nemara, nisu nam sjeli najbolje. Ako se tome doda i moguće poskupljenje zbog kupnje vrećica za miješani komunalni otpad, nezadovoljstvo je moglo samo rasti.  No, je li u osnovi bilo razloga za ljutnju ili smo napokon krenuli pravim putem prema spasu planeta? Ako naše školarce pitate što znači “3R”, većina će vam znati odgovoriti: Reduce – Reuse – Recycle, i vjerojatno će znati da to znači smanjenje, ponovna uporaba i recikliranje proizvoda. Koliko njih će pak znati kako to i primijeniti u svakodnevnom životu, upitno je. S druge strane, vjerojatno mnogi odrasli također nisu sigurni u značenje ovog malog ciklusa gospodarenja otpadom, čija bi pravilna primjena u svakodnevnome životu uvelike olakšala smanjenje količine otpada u životnoj sredini.

Naime, često nas ubrzani tempo života motivira na konzumiranje hrane iz dostave ili polugotovih proizvoda iz supermarketa koji su većinom pakirani u jednokratnu plastiku. Već smo u jednom od prethodnik članaka pojasnili kako se mikroplastika proširila u gotovo sve pore društva, života i hranidbenih mreža. No, nije samo problem plastika. Namirnice, higijena, odjeća, elektronički i drugi uređaji imaju rok trajanja, a mi ih u skladu trendovima mijenjamo novim proizvodima i prije kraja tog roka, čime količina otpada samo raste. Ako smo se već uputili u carstvo jednokratnih plastičnih i drugih proizvoda, bilo bi dobro da razmislimo kako neku praznu ambalažu ponovno upotrijebiti, iskoristiti ili reciklirati, te je više puta koristiti ili joj dati novu namjenu. Internetske stranice obiluju takvim dobrim savjetima jednostavne primjene u kućanstvima.

Ideja cirkularne ekonomije je ponovno korištenje, dijeljenje, popravljanje i reciklaža predmeta koji bi nekad izravno završavali u otpadu. (Europski parlament)

A što se događa na razini Europske unije? Brojni znanstvenici već godinama upozoravaju da linearna ekonomija, u kojoj se resursi pretvaraju u jednokratne proizvode, više nije održiva. Količina otpada koja se na taj način stvara utječe na stopu onečišćenja, degradaciju okoliša, smanjenje biološke raznolikosti te na klimatske promjene. Zbog toga u planiranju, za današnjeg čovjeka neizostavnog ekonomskog dobitka, pokušavaju se pronaći načini kako što veću količinu otpada pretvoriti u ponovno iskoristivu sirovinu, uz pravilno gospodarenje, ali i očuvanje zdravlja – kako čovjeka tako i drugih organizama. Europska unija sve se više okreće kružnom gospodarstvu. U ovom modelu proizvodnje i potrošnje uključeno je: dijeljenje, posudba, ponovno korištenje, popravljanje, obnavljanje i reciklaža postojećih proizvoda. Na ovaj način produljuje se životni vijek proizvoda te istovremeno smanjuje količina otpada. O tome se više može pročitati na stranicama Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Postoje još neka važna pitanja koja se ne odnose samo na to kako zbrinuti otpad proizvoda koja su već na tržištu, nego i kako kontrolirati proizvodnju novih artikala koji sadrže štetne spojeve. Prije nešto više od mjesec dana, Europski parlament odobrio je reviziju pravila o postojanim organskim zagađivačima (POPs; Persistent Organic Pollutants). POPs, nekada popularno zvani ‘vječne kemikalije’, organski su spojevi kojima treba dugi period da se razgrade u okolišu i predstavljaju veliku opasnost za ekosustave. Visoka izloženost POPs-ima rezultirala je bolestima ili abnormalnostima kod brojnih vrsta divljih životinja, uključujući neke ribe, ptice i sisavce. Ovi spojevi pronađeni su i kod ljudi te njihova prisutnost u organizmu povećava rizik od primjerice, reproduktivnih poremećaja, tumorskih oboljenja i povećane incidencije urođenih mana. U skladu s kružnim gospodarstvom, nužne su mjere da se POPs ne koncentriraju u recikliranim materijalima te da se smanji njihova količina ili se potpuno uklone u proizvodnim procesima artikala koje ćemo potencijalno kupiti.

Europski parlament izglasao je pravila čiji je cilj eliminirati korištenje POPs kemikalija u budućim proizvodima, a bitno je i spriječiti da se vrate natrag u opticaj kroz reciklažu proizvoda koji ih sadržavaju.

Kao što možemo vidjeti na ovom primjeru, Europska unija nužno treba uvesti promjene, kao i kontrolu kružnog gospodarenja. Ono što svaki pojedinac na svojoj razini može postići je da kontrolira koje proizvode kupuje, da otpad u svom kućanstvu ne gleda samo kao smeće već ga razvrstava, ali i što je više moguće ponovno upotrebljava i reciklira. Svi se možemo pridržavati i par savjeta: mogli bismo uvijek sa sobom nositi platnenu vrećicu kako pri kupovini ne bi morali uzeti onu plastičnu, određene proizvode kupovati u rinfuzi i jer na taj način izbjegavamo jednokratnu plastičnu ambalažu, mudro birati proizvode za higijenu (kruti šampon, metalna britvica za žilete, krema ili tablete za pranje zubi, pamučne blazinice, ulošci ili pelene za djecu). Osim toga, za kupnju specifičnih proizvoda koje između ostalog navodi Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, kao što su neki električni i elektronički dijelovi, pjene za gašenje požara, hidrauličke tekućine i sl. bilo bi dobro izbjegavati jer u sebi sadrže neke od POPs-ova.

U Hrvatskoj se 2018. godine recikliralo samo 24% od 432 kilograma otpada koje bi godišnje proizveo svaki stanovnik. Cilj Europske unije je tu brojku podići na 55% do 2025. godine. (Petar Glebov / PIXSELL)

Prema izvješću Eurostat agencije za 2018. godinu, u Republici Hrvatskoj se po glavi stanovnika godišnje proizvede 432 kilograma komunalnog otpada. Od toga se samo 24% reciklira, dok se 75% ostavlja na odlagalištima. Cilj na razini Europske unije je do 2025. godine postići recikliranje više od 55% komunalnog otpada, odnosno smanjenje otpada na odlagalištima na količinu od 10% komunalnog otpada. S obzirom da nas samo par godina dijeli od postavljenog roka, jesmo li barem malo bliže zacrtanom cilju? Ekolozi i zaštitari okoliša diljem svijeta smatraju da je za rješavanje problema otpada ključno da ljudi shvate kako:

1. su i oni sami veliki dio sustava otpada,
2. bi morali ubrzo nešto promijeniti i živjeti održivijim načinom života,
3. naš otpad ne nestaje, on ide negdje i konačno utječe na nekoga.

Razvrstavanje otpada uključuje niz aktivnosti kojima se otpad razvrstava, skladišti, odlaže i transportira prema određenim propisima i standardima, a čime se poboljšava čistoća materijala i povećava njegova uporabna vrijednost. Prema trenutnom planu razvrstavanja potrebno vam je pet spremnika: za miješani komunalni otpad, biootpad, papir, plastiku i metal, te za staklenu ambalažu. Zvuči pomalo komplicirano, no uz malo organizacije svi se možemo brzo priviknuti. Internetske stranice poput Holding Centra mogu pružiti puno potrebnih informacija za što uspješnije djelovanje svakog stanovnika pri razvrstavanju otpada. A zašto je nužno uložiti trud? Jer razdvajanjem otpada stvaramo nove reciklažne sirovine, smanjujemo onečišćenje okoliša, čuvamo bioraznolikost, a ako gledamo i estetski, krećemo se kroz čist i uređen vanjski prostor. Dakle, svjesni smo da individualno ne možemo riješiti sve probleme sustava, ali je svatko od nas ključna karika koja je moralno dužna pridonijeti očuvanju biosfere.

• Literatura:

1. “Waste management in the EU: infographic with facts and figures”, European Parliament. 6.10.2022.
2. “Kružno gospodarstvo”, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
3. “Persistent Organic Pollutants (POPs)“, European Comission. 29.8.2022.
4. “9 novih postojanih organskih onečišćujućih tvari (POPs-ova)“, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. Kolovoz 2010.
5. KeLin Li. “Analysis and Suggestions on Classification and Recycling of Urban Domestic Waste”, Tianjin University of Technology. 2021.
6. V. Burrows. “Closing the circle on waste”, National Geographic. 27.12.2020.
7. “Kako ispravno odvajati otpad?”, Holding centar. 2022.