Serija međunarodnih skandala. Odnos EU i Kine testira se u Češkoj. Prijetnje i kontraprijetnje

Dio visokopozicioniranih čeških političara suprotstavio se politici svojeg predsjednika Zemana koji bliskost s Kinom tumači oslobađanjem od stiska EU i SAD-a. Nakon što je Miloš Vystrčil, predsjednik Senata, posjetio Tajvan uslijedila je razmjena izuzetno oštrih poruka s kineske ali i s europske strane

• Naslovna fotografija: kineski i češki predsjednik Xi Jinping i Miloš Zeman (Kafkadesk)

• Autorica je književnica i novinarka koja živi u Pragu

U stilu Kennedyja u Berlinu, pred oduševljenim parlamentarnim zastupnicima, proglasio je da je Tajvanac. Miloš Vystrčil, predsjednik Senata, gornjeg doma češkog parlamenta nedavno je posjetio Tajvan usprkos upozorenjima službenog Praga i službene Kine. A prije puta izjavio je da se neće saginjati ni pred jednom silom, i da ne želi samo brojati pare.

Predsjednik Češke Miloš Zeman, izrazito prokineski orijentiran, između ostalog i promotor vanjske politike ogoljene na export-import, put češkog parlamentarnog dužnosnika na Tajvan nazvao je dječačkom provokacijom, i obznanio Vystrčilu da ga više neće zvati na sastanke predstavnika najviših organa vlasti o vanjskoj politici, jer ne poštuje pravila igre. Kinezi, odnosno šef diplomacije Wang Yi,  zaprijetio je, ne Češkoj, nego osobno Vystrčilu da će zbog puta na Tajvan ‘platiti visoku cijenu’. Rekao je i da dovođenje u sumnju politike jedne Kine znači „napraviti sebi neprijatelja od 1,4 milijarde Kineza“ te da kineska vlada i narod neće tolerirati tako „otvorenu provokaciju.“

Češki premijer Andrej Babiš, premda ogorčen prijetnjom kineskog ministra koju je ocijenio neprimjerenom,  Vystrčila  je nazvao diplomatskim amaterom. I Češka kao i cijela EU priznaje politiku jedne Kine, ali pojedini političari iskaču iz okvira podsjećajući da se politika ne svodi na pragmatizam. „Bavimo li se politikom na način koji vodi tome da postanemo nečiji lakeji – imam na umu Kinesku narodnu republiku – onda je to pogrešno, a oni koji takvu politiku stvaraju trguju našom slobodom“, izjavio je nakon posjeta  Vystrčil jednom češkom radiju.

Početkom ove godine na Tajvan je trebao otputovati bivši predsjednik Senata Jaroslav Kubera. On je, međutim, prije puta iznenada preminuo, a njegova  smrt izazvala je svakojake špekulacije, posebno kad je izašlo u javnost da je nekoliko dana prije smrti bio izložen ogromnom pritisku Kineza i Praškog dvorca gdje je sjedište predsjednika Zemana. Prema pisanju češkog portala Aktualne.cz  Zemanov je kabinet Kuberi predao pismo kineskog veleposlanstva  u kojem su prevladali vrlo oštri i nestandardni tonovi  za diplomatsku komunikaciju. Tri dana nakon sastanka s kineskim ambasadorom u četiri oka Kubera je umro od  infarkta. Njegova supruga izjavljivala je češkim medijima da je bio izrazito nervozan nakon sastanka, da je teško podnio pritisak i da je to uzrokovalo njegovu smrt.

Češku vanjsku politiku obilježavaju provincijalizam, nacionalizam i izostanak vjere u više ideje i ljudska prava. Jiri Pehe (NYU)

Naš sugovornik Jiri Pehe, politolog i praški direktor New York University smatra da je češka vanjska politika postala „nerazumljiva farsa“. Nakon temelja zasnovanih na poštivanju ljudskih prava koje je postavio Vaclav Havel, dolaskom njegovog nasljednika, imenjaka Klausa, u češku vanjsku politiku su se, prema riječima Pehea, postupno uvukli i drugi idejni pravci, posebno tzv. češki provincijalizam. Krasi ga nepovjerenje u veći međunarodni angažman i nevjerovanje u više ideje i ciljeve. Pehe to naziva inherentnim nacionalizmom koji vjeruje samo u češku narodnu posebnost. A njoj nije pri srcu uključenje zemlje u nadnacionalne integracijske i sigurnosne strukture. Havelovu brigu za poštivanje ljudskih prava u svijetu, ili sudjelovanje u projektima globalne odgovornosti za sudbinu planeta, ideologije poput inherentnog nacionalizma smatraju nepotrebnom starudijom, mišljenja je Pehe.

„Tajvan je značajni investitor u Češkoj Republici. Samo tvrtka Foxconn zapošljava oko 20 tisuća ljudi i treći je najveći izvoznik iz Češke. Vystrčilov put na Tajvan stoga mi se u najmanju ruku čini kao  razumna potvrda gospodarske suradnje. Češka, doduše, službeno priznaje politiku jedne Kine, ali delegacija Senata na Tajvan tu politiku nije dovela u sumnju. Prije će biti da je to problem Kine, ona sprječava razvoj odnosa s Tajvanom. I da, smatram da se Vystrčil pokušava vratiti havelovskom pristupu u vanjskoj politici“, istaknuo je Pehe.

Miloš Zeman je od dolaska na predsjedničku funkciju 2013. svim silama nastojao poboljšati češko-kineske odnose koji su  dugo bili zaoštreni, a najviše za vrijeme predsjednikovanja Vaclava Havela koji je davao prednost politici ljudskih prava nad pragmatizmom i zatvaranjem očiju, posebno u slučaju  Kine. To je bilo najvidljivije u njegovom bliskom odnosu s Dalaj Lamom koji je bio čest gost u Pragu.  Havel je u Pragu ugostio i tajvanskog predsjednika i druge visokorangirane  političare. Zalagao se i za punopravno članstvo Tajvana u Ujedinjenim narodima.

Zeman je, pak, pet puta bio u Kini, šesti posjet bio je planiran ovog proljeća ali je odgođen zbog pandemije korona virusom. Za posjeta 2014. izjavio je kako nije došao u Kinu da ih podučava o ljudskim pravima nego učiti od Kineza kako stabilizirati društvo. Ta izjava Kineskoj državnoj televiziji, osim što je značila definitivni razlaz s vanjskom politikom nekadašnjeg predsjednika, izazvala je oštre kritike u češkoj javnosti. Premda u češkoj parlamentarnoj demokraciji  glavnu riječ u vanjskoj politici ima vlada, predsjednik je sukreator, simbol i može značajno utjecati na njezin smjer.

Kulminacija Zemanovog  približavanja Kini bio je trodnevni posjet kineskog predsjednika Xi Jinpinga Češkoj 2016. I Peking i Prag su ga nazvali historijskim posjetom. To je bio prvi posjet najviše kineske delegacije Češkoj, imajući u vidu i razdoblje Čehoslovačke kada su odnosi između dvije zemlje bili povremeno izrazito zaoštreni u ovisnosti od trenutnih odnosa Sovjetskog Saveza i Kine. Tada je Zeman dao još jednu izjavu Kineskoj televiziji koja je izazvala buru. Izjavio je kako su za vrijeme prijašnjih čeških vlada odnosi između Pekinga i Praga bili loši a da je sada Češka nezavisna zemlja jer se „oslobodila pritisaka EU i Sjedinjenih Država.“

Pedesetak kineskih zastava bilo je oštećeno preko noći, a Šesta praška općina izvjesila je umjesto kineske zastavu nezavisnog Tibeta. Aktivisti za ljudska prava dočekali su kineskog lidera s ogromnom fotografijom Vaclava Havela u društvu s tibetanskim vođom Dalaj Lamom.

Češka je u neku ruku postala probni balon u odnosima između EU i Kine. Kineski šef diplomacije je prijetnju Vystrčilu izrekao tijekom posjeta Njemačkoj, na što je oštro reagirao njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas

I dok su se pristalice i protivnici Zemanovog približavanja  Kini preganjali oko toga je li posjet kineskog vođe izraz češke samostalnosti ili ponižavanje i svijanje pred autoritarnom silom, kineska delegacija je tokom posjeta inzistirala na biznisu i investicijama njezinih kompanija, posebno energetske CEFC koja je u Češkoj još ranije kupila nekoliko banaka, pivovara i nogometni klub Slaviju. Od 2015.  Jie Ťien-ming, direktor skupine CEFC bio je specijalni savjetnik predsjednika Zemana.

Kineska obećanja češkom predsjedniku o investicijama nisu se ostvarila. Kinezi su 2016. obećali Česima investicije od devet milijardi eura do 2020. Kapital kineskih tvrtki u Češkoj trenutno je oko 220 milijuna eura. Tajvan je, međutim, u Češku uložio oko 300 milijuna eura. Češki predsjednik se pomalo razočarao, a posebno je bizaran bio nestanak njegovog kineskog savjetnika, za kojeg se tek kasnije ustanovilo da je uhićen u Kini zbog korupcije. Zeman  trenutno pokušava popraviti štetu nakon putovanja Vystrčila na Tajvan. Njegov šef kabineta Vratislav Mynář sastao se s kineskim ambasadorom. Prema češkim medijima Kinezima je bilo zajamčeno da Vystrčila neće zvati na sastanke najviših predstavnika vlasti, i da Češka ne odustaje od politike jedne Kine.

„To je u cijelosti jedna nesretna politika koja je rezultirala time da nas Kina takoreći smatra svojom kolonijom. Pritom Zemanovi motivi nisu baš jasni. On to argumentira ekonomskom diplomacijom, ali u njegovim delegacijama glavnu ulogu imaju predstavnici PPF, koja je registrirana u Nizozemskoj (tvrtka najbogatijeg Čeha Petra Kellnera koji je u Kini razvio golemo poslovno carstvo, op.a.) i Škode, koja nije češka nego njemačka tvrtka, koja pripada Volkswagenu. Izgleda da je Zeman pod utjecajem svojih suradnika, koji u Kini imaju vlastite interese“, naglašava Pehe posebno ističući ulogu Zemanovog šefa kabineta Mynářa koji još nije uspio objasniti svoju ulogu i uopće ulogu predsjedničkog ureda u nastanku pisma kineske ambasade pokojnom senatoru Kuberi zbog planiranog puta na Tajvan. Pehe smatra da je Mynář odigrao i „čudnu diplomatsku ulogu“ kada je prema objavama u medijima požurio uvjeriti kineskog veleposlanika da sadašnji šef Senata Vystrčil neće više biti pozivan u Praški dvorac na sastanke najviših predstavnika vlasti o vanjskoj politici.

Češka je u neku ruku postala probni balon u odnosima između EU i Kine. Kineski šef diplomacije je prijetnju Vystrčilu izrekao tokom posjeta Njemačkoj, na što je reagirao njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas i neuobičajeno oštro kritizirao Kinu. Zanimljivo je, međutim, ni da Kina nikada do sada nije tako nebiranim riječima kritizirala neku članicu EU kao Češku. Pojedini češki analitičari smatraju da Kina koristi Češku kako bi testirala reakciju EU.

Nakon njemačkog ministra vanjskih poslova Maasa reagirali su pismom stručnjaci za Kinu i zeleni zastupnik u EU Parlamentu Bütikofer

U međuvremenu Evropom kruži tekst četvorice autora, predsjednika izaslanstva Europskog parlamenta za Kinu Reinharda Bütikofera i trojice stručnjaka za Aziju i Kinu, pod naslovom „Evropa se mora zamisliti nad svojom politikom jedne Kine“.  U njemu, između ostalog pozivaju EU da podrži članstvo Tajvana ili da mu se omogući status promatrača u međunarodnim organizacijama i pojača trgovinske i gospodarske odnose s tom otočnom državom.

Vanjska politika u kojoj nema nikakvih vrijednosti, upozorava politolog Pehe, rezultirala je da u Češkoj na različitim razinama vlasti svatko ima svoju politiku prema Kini. Pored Senata u kojem prevladavaju liberalne opozicijske stranke za razliku od Zastupničkog doma gdje su u većini Babiševi populisti, socijaldemokrati, nereformirani komunisti i ekstremisti, vlastitu politiku prema Kini imaju i Pirati, lijevo liberalna stranka čiji je član i sadašnji gradonačelnik Praga, Zdeněk Hřib.

Tokom prošle godine češko-kineski odnosi značajno su zahladili svađom između Praga i Pekinga. Raskinut je sestrinski ugovor, jer je piratski gradonačelnik tražio da se iz partnerskog ugovora odstrani  članak u kojem se navodi da Prag priznaje politiku jedne Kine. Tada je odnose s Pragom prekinuo i Šangaj. Hřib je izjavio kako ljudska prava znače Pragu daleko više od obećane kineske pande u  praškom zoološkom vrtu. Panda nije stigla, a otkazani su i svi nastupi praške filharmonije u Kini.

Najveća afera, pak, dogodila se prošle godine kada su češke tajne službe i Nacionalni ured za kibernetsku i informacijsku sigurnost (NÚKIB), izdali upozorenje da se u državnoj upravi ne koristi software i hardware kineskih tvrtki  Huawei i ZTE Corporation zbog sve jačih aktivnosti kineskih špijuna u Češkoj. Kina je financirala i lobiste na Karlovom sveučilištu pokušavajući spriječiti kritička  istraživanja o Kini. Najnovija ispitivanja javnog mišljenja pokazuju da je Češka podijeljena oko putovanja šefa Senata na Tajvan kao što je i podijeljena oko predsjednika Zemana  koji je na izborima  u siječnju  2018. osvojio  drugi mandat sa 51% glasova. U međuvremenu je Kinesko ministarstvo kulture i turizma upozorilo svoje građane da ne putuju u Češku zbog rapidnog širenja broja zaraženih Covidom-19.