Slovenija na prekretnici: Golobova evolucija ili Janšina revolucija?

Eutanazija, božićnica, liste čekanja, kompromitirajući filmovi i izraelski obavještajci. Sve su to elementi slovenskih parlamentarnih zbora koji se održavaju ove nedjelje, a u njih vas uvodi Primož Cirman.

• Naslovna fotografija: Janez Janša i Robert Golob. (Slavko Midzor, Ziga Zivulovic jr / PIXSELL)
• Autor je urednik i novinar na portalu necenzuirano.si.

Slovenija se suočava s izborima koje mnogi u “zemlji na sunčanoj strani Alpa” opisuju kao prekretničke. U nedjelju, 22. ožujka, gotovo 1,7 milijuna građana koji imaju pravo glasa odlučit će ne samo o tome tko će voditi državu, već i kojim će putem krenuti dalje. U pitanju nije samo izbor između aktualnog premijera Roberta Goloba, koji državu vodi od lipnja 2022., i njegovog prethodnika Janeza Janše, veterana slovenske politike i trostrukog premijera, posljednji put između 2020. i 2022., već mnogo više.

Čini se da će Slovenci, u političkoj atmosferi koja vjerojatno nikada nije bila toliko zagrijana i polarizirana u 35-godišnjoj povijesti zemlje, odlučiti i o trajnoj transformaciji zemlje koja se suočava s brojnim razvojnim izazovima. Birat će između Golobove evolucije proeuropske liberalne demokracije i populističke, liberalne i revanšističke revolucije koju najavljuje Janša. Između prve i druge republike.

Ali prvo ukratko objasnimo kako smo došli do ovoga. Bio je ožujak 2018. kada je premijer Miro Cerar dao ostavku. Njegova koalicija, koja je preuzela vlast nakon godina političke nestabilnosti, tijekom kojih je Slovenija potonula u dvije recesije, već se raspala zbog neuspješne reforme zdravstva. Javna podrška njegovoj Stranci modernog centra (SMC) bila je praktički ravna nuli. Izbore je dobila Janšina Slovenska demokratska stranka (SDS), koja se do tada od umjereno konzervativne proeuropske stranke otvoreno i značajno pomaknula udesno, a Viktor Orban postao je njezin najveći politički saveznik. No, Janša nije uspio formirati vladu. Stranke lijevog centra i liberalne stranke vidjele su ga kao prijetnju demokraciji, pa su ga okružile “sanitarnim kordonom”. Formirana je manjinska vlada Marjana Šareca, a stranka Levica osigurala je većinu glasova u parlamentu od 90 članova. Šarecova vlada trajala je samo godinu i pol. Nakon neuspješne borbe s lobijem privatnih osiguravajućih društava koja su se protivila ukidanju dopunskog zdravstvenog osiguranja, Šarec je dao ostavku, a jedan od njegovih partnera (SMC) prešao je Janši. Dan nakon proglašenja epidemije Covid-19, on je tako po treći put je preuzeo vodstvo slovenske vlade.

• Gaženje institucija

Ovo razdoblje obilježili su korupcija i drugi skandali, optužbe za gaženje državnih institucija pod krinkom mjera za suzbijanje epidemije, približavanje Slovenije Budimpešti i nasilni obračuni s prosvjednicima koji su se tome protivili. Usprkos svemu Janša je dočekao sljedeće izbore kao premijer, no tada mu je planove osujetio Robert Golob, bivši direktor državne elektroprivrede. Tri mjeseca prije izbora Golob je osnovao stranku Gibanje Svoboda (Pokret Sloboda) i s njom uvjerljivo pobijedio na izborima. Izlaznost je bila rekordna, 71 posto, što su mnogi doživjeli kao referendum protiv Janše.

Golobova četverogodišnja vladavina bila je više nego turbulentna. Iako je imala ugodnu većinu od 53 glasa, njezin je rad bio otežan unutarnjim sporovima sa strukturama utjecaja na lijevom centru, koje su Goloba smatrale tek “nužnim zlom” na čelu vlade, sukobima s predsjednicom Republike Natašom Pirc Musar i sukobima s interesnim skupinama. Posebno u područjima zdravstva i poreza, gdje je Golobova vlada donosila mjere koje nisu bile po volji kapitala. No, Golob je pokazao veliku političku vještinu za novaka u politici. Nekoliko je puta bio pokopan, ali iz svake takve priče izlazio je još jači.

To se najbolje vidjelo prošle jeseni, kada je pripadnik romske zajednice u Novom Mestu ubio mještanina koji je htio zaštititi svog maloljetnog sina od nasilja. Golob je brzo “presjekao” prosvjede i lavinu optužbi koje su se sručile na njegovu vladu s desnice i iz lokalne zajednice. Prvo s dvije ostavke (ministra unutarnjih poslova i ministra pravosuđa), zatim usvajanjem “Šutarovog zakona” (nazvanog po ubijenom mještaninu), koji je policiji dao vrlo široke ovlasti, uz veliko odobravanje većine javnosti. Golob je tako postao prvi premijer u 20 godina (od Janše 2004.-2008.) koji je završio svoj mandat, a da ga nijedan od koalicijskih partnera (u njegovom slučaju Socijalni demokrati SD i Levica) nije napustio.

• Neizbježan povratak

Ovogodišnja izborna kampanja u Sloveniji može se podijeliti u dva razdoblja. Prvo je započelo nakon što je desničarska stranka referendumom u studenom prošle godine spriječila donošenje zakona o dobrovoljnom prekidu života. Od tada se činilo da je Janšin povratak na vlast neizbježan. Desničarska stranka okupila je oko sebe Crkvu, liječničke organizacije koje od početka pokušavaju blokirati Golobovu reformu zdravstva te organizacije poslodavaca i poljoprivrednika. Pokušala je raspravu usmjeriti na dva područja koja se u Sloveniji već dugi niz godina smatraju velikim problemom: liste čekanja i porezna opterećenja. Medije su preplavile tvrdnje da je Slovenija propala zemlja u svakom smislu, nadmašena od Hrvatske i drugih zemalja u gotovo svemu.

Time su Janša i SDS uspjeli u još jednom ključnom cilju: političkim manevrima spriječili su rasipanje glasova u proporcionalnom izbornom sustavu u kojem stranka treba najmanje četiri posto glasova za ulazak u parlament. Nova Slovenija (NSi), najbliži saveznik SDS-a, promijenila je predsjednika i udružila se sa Slovenskom ljudskom strankom (SLS), koja je tradicionalno jaka u slovenskom selu. Anže Logar, dugogodišnji broj dva u Janšinoj stranci, napustio je SDS i osnovao Demokrate, stranku koja se pozicionira kao umjerenija od Janše. Cilj: uzeti glasove centrističkih birača razočaranih Golobom, što bi neto dobitak za desničarski blok učinilo većim nego što je sada.

Ali već prvi sukobi potpuno su uništili Janšine planove. Ankete su počele pokazivati da se Golob uspio predstaviti kao glas običnih ljudi koji štite najslabije. Njegova vlada donijela je zakon o obveznoj božićnici, povećala minimalnu plaću, povećala plaće u javnom sektoru i usvojila reformu dugotrajne skrbi koja je smanjila cijene domova za starije i nemoćne za nekoliko stotina eura. Rasprava u zdravstvu također je dobila zaokret nakon otkrića ortopeda koji je prebacivao ljude s liste čekanja u jednoj od javnih bolnica na listu privatne klinike, koja je ostvarivala rekordnu dobit na teret javnozdravstvene blagajne. Golobova vlada liječnicima iz javnog sustava potpuno je zabranila dopunski rad kod privatnika.

Janši, velikom pristaši Donalda Trumpa, ne idu na ruku ni postupci američkog predsjednika. Prvo, ideja o preuzimanju Grenlanda, gdje je Slovenija poslala dva vojnika, zatim napad na Iran, nakon kojeg je Slovenija bila jedna od prvih zemalja koja je uspjela evakuirati sve svoje građane s Bliskog istoka. Podrška Pokretu Sloboda počela je rasti u anketama, kao i Levici, što je po nekim anketama čak dovelo u pitanje i relativnu pobjedu SDS-a, koja je prethodno bila zajamčena. Trenutačno traje mrtva trka između dva bloka. U jednom su Pokret Svoboda, Socijalni demokrati, predvođeni popularnim političarem Matjažem Hanom, i stranka Levica, a u drugom su SDS, NSi i Demokrati. Nema mjesta za ostale. Prema anketama, među njima je najbliža parlamentu stranka Resnica, koja kombinira mješavinu populističkih nastupa svog predsjednika Zorana Stevanovića, desničarskih ekonomskih ideja i simpatija prema Rusiji. Mnogo dalje su Pirati i stranka lijevog centra Prerod, koju je osnovao zastupnik u Europskom parlamentu Vladimir Prebilič. Prije samo šest mjeseci, neki na lijevom centru vidjeli su Prebiliča kao mogućeg novog vođu bloka, ali sada se njegova podrška mjeri jednoznamenkastim postocima.

• Ilegalne i obrađene snimke

U posljednja dva tjedna pratili smo drugo razdoblje ove kampanje, obilježeno poplavom problematičnih video i audio snimaka na kojima se pojavljuju bivši ministri Golobove vlade, odvjetnici, lobisti, poslovni ljudi, članovi Pokreta Svoboda… Objavljuju ih Facebook profili iz Sjeverne Makedonije i web stranica registrirana na Islandu. Snimke su navodno ilegalno dobivene i obrađene raznim alatima, uključujući umjetnu inteligenciju.

To je izazvalo sumnju da iza njih stoje razni (para)obavještajni akteri povezani s desnicom. Te su sumnje pojačane u ponedjeljak, kada su Institut civilnog društva 8. marec i novinar tjednika Mladina Borut Mekina otkrili da su krajem prosinca rukovoditelji izraelske tvrtke Black Cube, poznate kao “privatni Mossad”, posjetili Sloveniju i sastali se s Janšom. Informaciju da su Izraelci stigli u Sloveniju zastupnicima je potvrdila i slovenska obavještajna služba (SOVA). SDS je reagirao prilično cinično, naglašavajući da strana tvrtka koja je otkrila snimke zaslužuje spomenik.

Tvrtka Black Cube ima dugu povijest provođenja obavještajnih operacija utjecanja na izbore u Mađarskoj i drugim europskim zemljama, što u javnosti postavlja pitanja o tome je li i tko platio njihov angažman. Posljednjih dana Janša je otvoreno izjavio da Slovenijom upravlja organizirana kriminalna skupina, a već je osporio i zakonitost prijevremenog glasovanja. No, čini se da mu se ta strategija već obija o glavu, jer djeluje kao mobilizacija onih koji više nikada ne žele vidjeti Janšu u uredu u Gregorčičevoj ulici u Ljubljani. Ovi izbori su odjednom postali slični onima iz 2022., a potencijalni Janšin poraz vjerojatno bi, nakon 36 godina, izazvao nagađanja na desnici o njegovom konačnom političkom umirovljenju.

Ukratko, mnogo je toga na kocki. Na obije strane.