I poslije Johnsona Johnson. Tako bi se mogao sažeti duhoviti i inspirativan članak Nataše Babić o političkoj situaciji u Velikoj Britaniji nakon neeksplicitne 'ostavke' Borisa Johnsona. Iako je javno glasala za opstanak Velike Britanije u EU, glavna kandidatkinja za premijerku Liz Truss u provedbi Brexita zagovara radikalne stavove
Više od dvije su godine od Brexita. Jeremy Shearmur detaljno rekapitulira uzroke koji su do njega doveli, kako se ostvarivao, koje je posljedice izazvao i kako je kroz sve to plovio britanski premijer Boris Johnson, kojem okolnosti uvijek nekako idu naruku
Slikoviti opis života u UK Nataša Babić završava riječima: Najučinkovitija opozicijska figura čini se Marcus Rashford, mladi igrač Manchester Uniteda čija je kampanja izborila financiranje dječje prehrane za vrijeme školskih praznika, koje su Konzervativci ukinuli. Rashford je i sam odrastao u siromaštvu. Sjeća se da je jedino zahvaljujući školskom obroku taj dan nije ostajao gladan. Uz njega, Konzervativcima se učinkovito suprotstavljaju i pravnici iz Good Law Projekta
Johnson vlada u duhu konstantne predizborne kampanje pa njegovi protivnici strahuju da će sazivati izbore svaki put kada mu to bude odgovaralo i tako produljivati trajanje svoje vlade. Prije toga mora ukinuti jedan od novijih ustavnih zakona, piše Nataša Babić u članku u kojem opisuje tekuće događaje u Velikoj Britaniji nakon Brexita i u jeku pandemije te tenzije koje zahtijevaju promjene ustava koji ustvari i ne postoji
Na političke i društvene događaje te na živote stanovnika utječu kvalitete i kapaciteti institucija i odluke donesene i prije nekoliko desetljeća. Nino Bantić objašnjava kako su odluke o Brexitu i upitne protupandemijske mjere ugrozile funkcioniranje najvažnije nacionalne infrastrukture, britanskog zdravstvenog sustava, pokazale rezultate reforme kojima su Škotska, Wales i Sjeverna Irska dobili parlamente i vlade i podsjetile na povijesni mirovni sporazum iz 1998. godine
U četvrtak, 12. prosinca održavaju se parlamentarni izbori u Velikoj Britaniji čiji će ishod značajno utjecati na zbivanja u cijeloj Europi a vjerojatno i u velikom dijelu svijeta. U ovom prvom članku u povodu tih izbora Jeremy Shearmur objašnjava zbivanja u britanskom društvu koja su dovela do Brexita, pitanja koje će najsnažnije utjecati na ishod izbora
Prijelomni britanski parlamentarni izbori održat će se u četvrtak, 12. prosinca. Jeremy Shearmur na početku ovog članka opisuje političke poteze nakon referenduma o izlasku Britanije iz EU koji su doveli do izbora te s kakvim su idejama vodeće stranke ušle u kampanju. Zatim analizira moguće ishode i s čime bi se suočili pobjednici s obzirom na obećanja koja su dali. Napokon objašnjava zašto će glasati za Škotsku nacionalnu stranku i kakvom se ishodu, s obzirom na svoje opredjeljenje, nada
Boris Johnson, olako ignorirajući posljedice, tjednima govori o “izdaji”, “predaji”, “kukavičluku”, “vazalstvu". Usporedo sa zasjedanjem Parlamenta očekuju se i veliki prosvjedi. U travnju je šef londonske policije upozorio i političare i aktiviste da paze kako ne bi dodatno potpalili atmosferu. Šanse da mu se želja ispuni, bojim se, ravne su nuli, završava Nataša Magdalenić Bantić svoj iscrpni članak o opcijama raspleta Brexita i atmosferi u Velikoj Britaniji.
Potpisnici zaista jedinstvenog pisma su čelnica CDU Annegret Kramp-Karrenbauer, čelnica SPD-a Andrea Nahles, čelnici stranke Zelenih, predsjednici udruga njemačke industrije i njemačkih sindikata, Njemačke evangeličke crkve, uprave Daimlera, Airbusa... sve do bivšeg golmana njemačke nogometne momčadi Jensa Lehmanna. O odnosu Nijemaca prema Brexitu piše Anđelko Šubić
Tin Radovani (vrlo duhovito i pronicljivo) razmatra a) sadržaj dogovora; b) probleme koji su teško rješivi c) plemena u britanskom parlamentu d) faktore koji utječu na nihovo opredjeljivanje iz čega izvodi pet scenarija raspleta situacije nakon usvajanja dogovora o Brexitu između vrha EU i britanske premijerke May u koje danas gleda cijeli svijet