s
f i y S

demografija

Tri scenarija za 2030. godinu. Je li spas u većoj radnoj aktivnosti starijih? Pozitivne i negativne strane starenja.
Prava žena, briga za djecu i starije, produženo školovanje: Vrijednosni i praktični izazovi starenja stanovništva.

25. srpnja 2023. / čita se 21 minutu

Jeremy Shearmur

DEMOGRAFIJA

Prava žena, briga za djecu i starije, produženo školovanje: Vrijednosni i praktični izazovi starenja stanovništva.

Jeremy Shearmur nastoji sistematizirati izazove s kojima se suočavaju javne politike u zapadnom svijetu koji proistječu iz demografskih kretanja. Promjena sustava vrijednosti izaziva neočekivane posljedice koje sa svoje strane utječu na zadržavanje tradicionalnih vrijednosti. A tu su i praktična pitanja: tko će njegovati sve starije stanovništvo koje sve duže ovisi o tuđoj pomoći i sl. 'Laka rješenja' poput stimuliranja nataliteta ili imigracije, također dolaze uz vlastite složene izazove.

Tri scenarija za 2030. godinu. Je li spas u većoj radnoj aktivnosti starijih? Pozitivne i negativne strane starenja.

26. veljače 2020. / čita se 12 minuta

Biljana Bašić

demografija

Tri scenarija za 2030. godinu. Je li spas u većoj radnoj aktivnosti starijih? Pozitivne i negativne strane starenja.

U prvom dijelu članka Biljana Bašić razgovara o starenju s tri stručnjaka: prof. Puljiz ističe pozitivne uzroke starenja i negativne posljedice; dr. Pokos uočava da demografske promjene, koje se inače smatraju dugoročnima, pretječu ekonomske i socijalne; dr. Šućur govori o starenju i siromaštvu (posebno izdvaja starije žene). U drugom dijelu članka uredništvo iz još neobjavljenog istraživanja Tea Matkovića donosi tri scenarija za 2030. godinu, prema kojima ni povećanje stope zaposlenosti ne jamči više zaposlenih. Aktivne javne politike u području rada se čine neizostavnima

Nije svuda isto. Većina zemalja u Europi ima pozitivan prirodni prirast stanovništva. Ne i Hrvatska

9. lipnja 2017. / čita se 7 minuta

Matija Kroflin

Demografija

Nije svuda isto. Većina zemalja u Europi ima pozitivan prirodni prirast stanovništva. Ne i Hrvatska

Od tranzicijskih zemalja nižu stopu fertiliteta od Hrvatske imala je 2015. samo Poljska. Osim baltičkih zemalja tranzicijske zemlje bilježe zadnjih godina bolje trendove kretanja stanovništva od Hrvatske, u kojoj je od 1991. broj umrlih veći od broja rođenih, iz koje se od 2009. više iseljava nego useljava, a od ulaska u EU gubitak je 85.000 stanovnika