s
f i y S

demokracija

Od prosvjetiteljstva do Trumpa. Od tehnokracije do planske države i populizma. Iza svega je uvijek dogma
Liberalizam kakav stvarno jest i u primjerenoj izvedbi: Što bi o populizmu, padu ugleda stručnjaka, lažnim vijestima, rekao Karl Popper

29. ožujka 2019. / čita se 17 minuta

Željko Ivanković

DEMOKRACIJA I ISTINA (3)

Liberalizam kakav stvarno jest i u primjerenoj izvedbi: Što bi o populizmu, padu ugleda stručnjaka, lažnim vijestima, rekao Karl Popper

Kroz glavna djela svoje političke filozofije Bijeda historicizma i Otvoreno društvo, nastala u suočavanju sa dva totalitarizma, nacizmom i staljinizmom, Karl Popper nametnuo se kao vodeći mislilac liberalizma 20. stoljeća. Posebnu popularnost stekao je u zemljama bivšeg socijalizma s početkom tranzicije. Gostovanje dvojice njegovih asistenata u Zagrebu, uglednih znanstvenika Jeremyja Shearmura i Davida Millera iskorišteno je za raspravu o tome koliko je njegova misao i danas aktualna

Od prosvjetiteljstva do Trumpa. Od tehnokracije do planske države i populizma. Iza svega je uvijek dogma

15. ožujka 2019. / čita se 14 minuta

Željko Ivanković

Eksperti i politika (2)

Od prosvjetiteljstva do Trumpa. Od tehnokracije do planske države i populizma. Iza svega je uvijek dogma

Kako se prosvjetiteljsko suprotstavljanje dogmi izvitoperilo u populizam? Sophie Rosenfeld u knjizi Democracy and Truth, prikazuje put kojim kognitivne i znanstvene elite potiskuju javno odlučivanje, iako to znači ograničavanje demokracije. Tako se dospijeva do tehnokracije u punom razvitku, kakvom mnogi vide suvremenu plansku državu od Washingtona do Bruxellessa, kojom populizam želi zavladati

Zašto se uopće gnjaviti s izborima? O dosezima demokracije u kapitalizmu i razbijanju mita o konsenzusu

31. siječnja 2019. / čita se 6 minuta

Danijela Dolenec

Knjige

Zašto se uopće gnjaviti s izborima? O dosezima demokracije u kapitalizmu i razbijanju mita o konsenzusu

Prikaz knjige Why Bother With Elections? (Polity Press, 2018, Cambridge, UK), vrlo važnog politologa Adama Przeworskog, originalno je objavljen u Analima Hrvatskog politološkog društva (https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=17260). Ljubaznošću uredništva i autorice Ideje.hr ovdje daju skraćenu verziju tog članka

Njegov populizam jača što je Amerika manje “prva”. On je prvi, ali ne i zadnji twitter predsjednik. I nakon Trumpa – Trump

10. siječnja 2019. / čita se 12 minuta

Ivo Škorić

Amerika

Njegov populizam jača što je Amerika manje “prva”. On je prvi, ali ne i zadnji twitter predsjednik. I nakon Trumpa – Trump

U trenucima objave ovog članka još nije postignut dogovor oko ponovnog pokretanja rada savezne administracije. Trump ne želi popustiti i neće odobriti proračun bez zida, a Demokrati inzistiraju da se o zidu raspravlja kasnije u sklopu rješavanja drugih imigrantskih pitanja, a rad savezne vlasti da se smjesta uspostavi (prošlo je već tri tjedna). Republikanci u Kongresu šute. No 800,000 ljudi ovog petka neće primiti plaću i sigurno neće biti sretni, piše Ivo Škorić, no tvrdi da je sve to samo površina, ispod koje je truljenje Amerike kao demokracije i ekonomske i političke sile

Ideologija ortačkog kapitalizma: Izvanredne okolnosti, prijeteći kolaps, izostanak alternative, prioritet struke pred participacijom javnosti

20. svibnja 2018. / čita se 12 minuta

Željko Ivanković

Politička ekonomija slučaja Agrokor (11)

Ideologija ortačkog kapitalizma: Izvanredne okolnosti, prijeteći kolaps, izostanak alternative, prioritet struke pred participacijom javnosti

U prethodnim su člancima o slučaju Agrokor prikazani obrasci ortačkog kapitalizma koji su omogućili Ivici Todoriću da razvije svoj koncern, služeći se privilegiranim položajem, a koji se, na žalost, prepoznaju i u vladinoj intervenciji. U ovom se članku analizira retorika kojom vlada legitimira svoju akciju i putem koje nastoji steći povjerenje javnosti a da istodobno sebi prisvaja izvanredne prerogative. Izostanak participacije javnosti jedan je od jačih razloga hrvatskog zaostajanja

Rješavamo li sekundarni problem? Zaostaje li ekonomija zato što su hrvatski demokratski standardi uvjerljivo najlošiji

11. ožujka 2018. / čita se 10 minuta

Višeslav Raos

Freedom House o demokraciji u novoj Europi

Rješavamo li sekundarni problem? Zaostaje li ekonomija zato što su hrvatski demokratski standardi uvjerljivo najlošiji

U gotovo svim zemljama nove Europe od početka globalne ekonomske krize do danas došlo je do nazadovanja demokratskih standarda. To govori o opadanju transformacijske moći Europske unije i zaustavljanju procesa europeizacije kao demokratizacije. Rezultati za Hrvatsku su posebno porazni i svrstavaju nas u skupinu polukonsolidiranih demokracija. Ovaj je članak uvod u prvu u seriji javnih diskusija u kojima će Ideje.hr sudjelovati a pod radnim naslovom Zašto (zaista) zaostajemo (budući da dosadašnje dijagnoze očito nisu pomogle)

Turska: Povratak struktura dugog trajanja

21. travnja 2017. / čita se 6 minuta

Višeslav Raos

MEĐUNARODNA POLITIKA

Turska: Povratak struktura dugog trajanja

Što rezultat referenduma znači za tursko društvo i državu, te što možemo očekivati od Turske kao saveznika (NATO), pristupnika (EU), regionalnog igrača (Bliski istok) i širitelja sfere utjecaja (BiH, Kosovo, Makedonija te Albanija). Kako će se sad razvijati odnosi s Rusijom i Europskom komisijom, osobito u okolnostima stalne migrantske prijetnje

Samo politiziranje može rehabilitirati javnost

25. kolovoza 2016. / čita se 27 minuta

Ideje.hr

Mediji i politika

Samo politiziranje može rehabilitirati javnost

Kao prva u seriji rasprava o aktualnim pitanjima u Sindikatu znanosti je 7. lipnja održana rasprava Politiziranje medija - medijalizacija politike. Uvodnu riječ dao je profesor Žarko Puhovski.

  1. Pages:
  3. 1
  4. 2
  5. 3
  6. 4