Zdravko Petak, Mario Munta i Danijela Dolenec zaista su duboko zahvatili u problem lošeg funkcioniranja institucija u Hrvatskoj. Jedno od vrlo praktičnih pitanja je stječe li se političko povjerenje isporučenim rezultatom ili širokom participacijom i transparentnim donošenjem odluka. I kako se u tome postavljaju predstavnici javnosti
Nakon izlaganja detalja o ekspertima, njihovu izboru i odnosu s građanima, Hana Samaržija završava uvjerenjem da je ekspertna vlast koja nužno pretpostavlja podjelu epistemičkog posla između stručnjaka i građanstva, koje dijeli svoje jedinstvene epistemičke perspektive, epistemički najodgovorniji i najzdraviji dostupan oblik vlasti
U četvrtak 7. travnja od 14:00 Ideje.hr organiziraju razgovor o uzrocima i efektima institucionalne krize. Uvodno će govoriti Zdravko Petak i Mario Munta sa Fakulteta političkih znanosti, a nakon njih diskusiju će otvoriti Danijela Dolenec, zamjenica gradonačelnika Zagreba. Razgovor će se održati u Florijana Andrašeca 18a, zainteresirani će ga moći pratiti na youtube kanalu ili mu pristupiti putem Zoom linka
Popisom stanovništva u Kini u 5. godini prije nove ere registrirano je 57,7 milijuna stanovnika. Otprilike u isto vrijeme, u 14. godini nove ere., u Rimskom je carstvu zabilježeno 4 milijuna 937 tisuća građana, no procjene su da je ukupni broj stanovnika bio istog reda veličina kao u Kini. U sličnostima i razlikama u pristupu istom administrativnom poslu očituju se politički karakteri dvaju carstava. Zbornik koji prikazuje Željko Ivanković uspoređuje političke pojmove, političke sustave i procese u iskonu dviju kultura koje dominiraju današnjim svijetom
Prije godinu dana Zoran Milanović postao je predsjednik Republike Hrvatske. U tom povodu Žarko Puhovski tumači pojam republike, zatim odnos tog pojma prema pojmovima demokracije, jednakosti i pluralizma, te iz tog teorijskog kuta analizira neke zapažene Milanovićeve iskaze u prvoj godini mandata
Za godine koje predstoje manje je važno hoće li u Bijeloj kući sjediti Trump ili Biden od činjenice izvanserijskog zaoštravanja političkih odnosa u SAD i svakodnevnog dovođenja u pitanje postojećih političkih institucija i normi, završava Josip Lučev svoj prikaz temeljnog istraživanja utjecaja nejednakosti na javne politike u SAD koje je proveo Martin Gilens i odjeka tog istraživanja sve do današnjih dana
Nama su dragocjena ostavština i vrijednosti 1989. Protiv smo kroćenja pravosuđa i medija, i uzurpacije moći nekoliko oligarha. Demokracija je krišom ukradena od nas, izjavio je student teologije Benjamin Roll jedan od organizatora demonstracija. Sofija Kordić piše o tenziji kapitalizma i demokracije, radi li se u Baršunastoj revoluciji o pobjedi komunističkih tehnokrata ili je uspon oligarha i populista napuklina u modelu koji su nakon 1989. preuzele nove demokracije
Politička je teorija, baš kao i povijest, prilično nepouzdana učiteljica, piše Božo Kovačević u izvanredno informativnom osvrtu na zbornik u kojem se prikazuje rast populizma u nekolicini raznorodnih zemalja. U nekima je populizam oblik otpora izvana nametanim političkim rješenjima, no što ga potiče u razvijenim demokracijama? Jesu li SAD uvijek bile populističke i zašto je Cipras izgubio izbore
Glavna je Šonjina teza da centralni bankari nemaju moć. Na njoj se temelji i odricanje od odgovornosti: ako nema moći, nema ni odgovornosti. Međutim, svaka centralna banka ima moć pa tako i Hrvatska narodna banka. Šonje brka (ne)moć i neizvjesnost ishoda. Da nema moć, sva rasprava o neovisnosti bila bi besmislena.
Velika je recesija izazvala raspravu o centralnom bankarstvu, instituciji koja bitno obilježava ekonomiju i politiku posljednjih stotinu godina. Jedno krilo rasprave ide za propitivanjem tehnologija i oruđa koje su centralne banke koristile i koriste, ili nisu a trebale su. John H. Wood u knjizi koja se ovdje predstavlja međutim raspravlja o političkoj poziciji centralnih banaka i zaključuje da su ideologijom neovisnosti izuzete od demokratske odgovornosti radi servisiranja političara i financijskog sektora. Njegova analiza prigodan je okvir za odgovor Vedranu Šošiću, u nastavku ovog članka, i komentirani prikaz rasprave Velimira Šonje sa Željkom Rohatinski u drugom nastavku
Centralno bankarstvo u posljednjih desetak godina prolazi kroz veliku rekonstrukciju, potvrđuje Vedran Šošić u osvrtu na članak Željka Ivankovića o neovisnosti i demokratskoj legitimaciji centralnog bankarstva. Svoju reakciju ipak sužava na dva pitanja, mogućnost Hrvatske narodne banke da razvije "operacije na otvorenom tržištu" te njezinu ulogu u pitanjima nejednakosti
U članicama EU, tako i u Hrvatskoj, traje kampanja za izbor nacionalnih zastupnika u Europski parlament. Kao proizvod globalizacije Europska unija suočava se s problemom da uskladi neuskladivo: ekonomsku integraciju, nacionalni suverenitet i demokraciju. Pooka Zecov prikazuje knjigu Danija Rodrika koji za EU ima rješenje te trileme. Ili će se, kaže, projekt raspasti
Kroz glavna djela svoje političke filozofije Bijeda historicizma i Otvoreno društvo, nastala u suočavanju sa dva totalitarizma, nacizmom i staljinizmom, Karl Popper nametnuo se kao vodeći mislilac liberalizma 20. stoljeća. Posebnu popularnost stekao je u zemljama bivšeg socijalizma s početkom tranzicije. Gostovanje dvojice njegovih asistenata u Zagrebu, uglednih znanstvenika Jeremyja Shearmura i Davida Millera iskorišteno je za raspravu o tome koliko je njegova misao i danas aktualna
Kako se prosvjetiteljsko suprotstavljanje dogmi izvitoperilo u populizam? Sophie Rosenfeld u knjizi Democracy and Truth, prikazuje put kojim kognitivne i znanstvene elite potiskuju javno odlučivanje, iako to znači ograničavanje demokracije. Tako se dospijeva do tehnokracije u punom razvitku, kakvom mnogi vide suvremenu plansku državu od Washingtona do Bruxellessa, kojom populizam želi zavladati
Prikaz knjige Why Bother With Elections? (Polity Press, 2018, Cambridge, UK), vrlo važnog politologa Adama Przeworskog, originalno je objavljen u Analima Hrvatskog politološkog društva (https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=17260). Ljubaznošću uredništva i autorice Ideje.hr ovdje daju skraćenu verziju tog članka
U trenucima objave ovog članka još nije postignut dogovor oko ponovnog pokretanja rada savezne administracije. Trump ne želi popustiti i neće odobriti proračun bez zida, a Demokrati inzistiraju da se o zidu raspravlja kasnije u sklopu rješavanja drugih imigrantskih pitanja, a rad savezne vlasti da se smjesta uspostavi (prošlo je već tri tjedna). Republikanci u Kongresu šute. No 800,000 ljudi ovog petka neće primiti plaću i sigurno neće biti sretni, piše Ivo Škorić, no tvrdi da je sve to samo površina, ispod koje je truljenje Amerike kao demokracije i ekonomske i političke sile
U prethodnim su člancima o slučaju Agrokor prikazani obrasci ortačkog kapitalizma koji su omogućili Ivici Todoriću da razvije svoj koncern, služeći se privilegiranim položajem, a koji se, na žalost, prepoznaju i u vladinoj intervenciji. U ovom se članku analizira retorika kojom vlada legitimira svoju akciju i putem koje nastoji steći povjerenje javnosti a da istodobno sebi prisvaja izvanredne prerogative. Izostanak participacije javnosti jedan je od jačih razloga hrvatskog zaostajanja
U gotovo svim zemljama nove Europe od početka globalne ekonomske krize do danas došlo je do nazadovanja demokratskih standarda. To govori o opadanju transformacijske moći Europske unije i zaustavljanju procesa europeizacije kao demokratizacije. Rezultati za Hrvatsku su posebno porazni i svrstavaju nas u skupinu polukonsolidiranih demokracija. Ovaj je članak uvod u prvu u seriji javnih diskusija u kojima će Ideje.hr sudjelovati a pod radnim naslovom Zašto (zaista) zaostajemo (budući da dosadašnje dijagnoze očito nisu pomogle)
U zanemarivanju dobrih demokratskih običaja, u proceduri, u dociranju u vezi s jezikom, u "argumentima", u svjetonazorskom trijumfalizmu, u implicitnom shvaćanju demokracije (povezivanjem s NDH) ... jasno se očituje totalitarni karakter postupka promjene imena "najljepšeg zagrebačkog trga"
Što rezultat referenduma znači za tursko društvo i državu, te što možemo očekivati od Turske kao saveznika (NATO), pristupnika (EU), regionalnog igrača (Bliski istok) i širitelja sfere utjecaja (BiH, Kosovo, Makedonija te Albanija). Kako će se sad razvijati odnosi s Rusijom i Europskom komisijom, osobito u okolnostima stalne migrantske prijetnje