Članci s oznakom "filozofija"

9. studenoga 2022. / Rasprave

Kripke (2)

Aristotel u mogućim svjetovima. Jezik ili metafizika.

Što je ostalo od Kripkeovih teza u Imenovanju i nužnosti? Poprilično mnogo, piše Ljudevit Hanžek u drugom članku u povodu nedavne smrti Saula Kripkea, jednog od najvećih filozofa 20. stoljeća, iako uočava da za svaku tezu iz spomenute knjige, koju ovdje detaljno prikazuje, postoji filozof koji je negira i argumentira protiv nje

Ljudevit Hanžek

18. travnja 2022. / Publikacije

knjige

Narod ima pravo da mu se ponekad laže, a političar tad ima dužnost lagati? Slažete li se?

Totalitarnim je režimima cilj izbrisati razliku između istine i laži, citira Zdenko Duka Hannah Arendt potkraj prikaza knjige Filozofija laži u kojem opisuje odnos prema laži nekolicine filozofa, od antičkih do suvremenih, ali i niza političara: Roosevelta, Cartera, Kissingera, Nixona, Reagana, Clintona, Busha mlađeg, Staljina, te naravno Donalda Trumpa, a osvrće se i na laži koje su preplavile informacije o ratu u Ukrajini

Zdenko Duka

27. ožujka 2022. / Publikacije

filozofija

Pobunjeni um Ankice Čakardić. O ukorijenjenosti filozofije u stvarnim, svjetovnim konfliktima  

Profesorica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Ankica Čakardić objavila je novu knjigu filozofskih eseja. Filip Drača pažnju je posvetio onima koji se bave Hegelom, Marxom i Engelsom

Filip Drača

22. siječnja 2022. / Rasprave

spiritizam

Ima li koga tamo? Povijest i neobičan karakter spiritizma, kako se s njime suočiti. U čemu se razlikuje od religije

Potaknut recentnom knjigom norveške sveučilišne profesorice Anne Kalvig o spiritizmu, Jeremy Shearmur dao se prvo u istraživanje njegove povijesti, zatim neobičnog odnosa s religijom u koju se spiritizam iz različitih razloga opire usustaviti, te napokon u kritičko filozofsko propitivanje spiritizma. Završava riječima: Ne vidim razloga zašto ljudi ne bi istraživali to područje

Jeremy Shearmur

7. rujna 2021. / Rasprave

Esej

Biološki korijeni morala. Zašto ljudi brinu i za druge a ne samo za sebe i svoje? Slobodna volja

Majmuni prepoznaju nepravednost, ali samo prema sebi. Ne brinu da se bude pošten i prema drugima, kao ljudi. Procjena pravednosti, koja je usmjerena samo na sebe, vjerojatno je neovisna o mehanizmima brige, privrženosti i suradnje. Prijelaz od 'budi pošten prema meni' do 'budi pošten prema njemu' gotovo je sigurno povezan s proširenjem brige o sebi na brigu o drugima. To je tek jedan detalj iz dugog eseja Zvonimira Šikića u kojem se bavi biologijom, moralom, dušom i tijelom i slobodom

Zvonimir Šikić

2. rujna 2021. / Članci

Filozofija i umjetnost

Samoobrazloženje umjetničkog pothvata. O čemu govorimo kada govorimo o formi?

Nedavno, u razgovoru s profesoricom Čačinović, urednik stranice Ideje.hr spomenuo je formu. Profesorica Čačinović napisala je članak koji je formom razmjerno kratak, ali sadržajem neobično bogat. Kako je to moguće, je li umijeće upravo u tome, što je uostalom forma, ne samo u umjetnosti

Nadežda Čačinovič

2. siječnja 2021. / Članci

Obljetnice

Hegelova četvrtina milenija – ili: kako je potonuće filozofijskoga „Titanica“ u sudaru s nakupinom materije lansiralo flotu monotematskih brodica

U povodu 250 obljetnice Hegelova rođenja Žarko Puhovski se u prvom dijelu osvrće na filozofe koji su se neposredno nastavljali na pojedine aspekte njegova djela, zatim prikazuje koliko je iznenađujuće njegova filozofija živa među današnjim misliocima vrlo različitih orijentacija i interesa te na kraju tumači najpoznatije Hegelove zaključke koji su izraženi u nizu poznatih 'slogana'

Žarko Puhovski

12. lipnja 2020. / Rasprave

RASPRAVE

Pogled na svijet, opredjeljenja i objektivnost. Sva gledišta griješe. Što to znači praktički, što politički. Popperovim tragom

Svi imamo pogled na svijet, koji smo stekli samostalno, u obitelji ili obrazovanjem, piše Jeremy Shearmur. Ti pogledi na svijet, svjetonazori i opredjeljenja su različiti. U razmatranju kako s time izići na kraj autor svraća pažnju na filozofa Karla Poppera i njegov pristup iz kojeg slijedi da ne možemo biti sigurni da su ideje koje zastupamo istinite, a da približavanje istini ide putem suočavanja različitih pogleda koji uzimaju u obzir probleme koje treba riješiti.

Jeremy Shearmur

21. ožujka 2020. / Aktualno

Korona virus u Njemačkoj – dojmovi, činjenice i budućnost

Njemački odgovor koronavirusu. Linije ugroze, linije obrane. Filozofski osvrt.

Ono što mene istinski brine jest eventualno pojavljivanje zaraze u staračkom domu u kojemu radim, napisao je filozof Željko Porobija prije nego što je dobio vijest da je u staračkom domu u Würzburgu umrlo devet štićenika a da je virus ustanovljen kod 23 njegovatelja. Porobija objašnjava da i sjajno opremljen bolnički sustav kao što je njemački može pokleknuti nastavi li se virus širiti dosadašnjom dinamikom. Članak završava osvrtom na budućnost filozofije

Željko Porobija

10. srpnja 2019. / Članci

Čitanje je užitak, ali zašto je još važno

Svijet valja zaštititi od mogućnosti da ga razori ignorancija novih generacija. Zašto čitati baš književnost?

Svatko tko voli čitati upoznat je s trenutkom kad u tekstu naiđe na nešto što dobro razumije ali možda to ne bi znao tako jasno izraziti, pa kaže To je to! Književnost i filozofija potječu od čuđenja. Marija Ott Franolić istraživala je kako su povezani čitanje, široko poznavanje vokabulara, kritičko mišljenje i suosjećanje

Marija Ott Franolić