Širenjem dezinformacija o rapidnom padu profitabilnosti i preplaćenim radnicima želi se zaposlene u privatnom sektoru uvjeriti da trebaju biti sretni s plaćom koju imaju, kao da je njihov poslodavac dobrotvor koji ih trpi i plaća previše. Viktor Viljevac dokazuje da su plaće od 2019. do 2025., da se nije dizala profitna marža, mogle porasti 13 %.
Ivan Malić, poljoprivredni analitičar i investitor, napustio je uspješnu IT karijeru da bi zaronio u jedan od najzanemarenijih sektora hrvatskog gospodarstva - poljoprivredu. Bez dlake na jeziku objašnjava zašto hrvatska poljoprivreda stagnira, tko su pravi krivci (i nije samo država), zašto OPG-ovi gube bitku s tržištem, i što znači razlika između "priče" i "industrije".
Počelo je od umornog ministra Piletića, koji je tvrdio da hrvatski učitelji zarađuju bolje od slovenskih. Sada desna oporba u Sloveniji, uoči izbora, pokušava plasirati istu tezu. Umjesto uspoređivanja krušaka i jabuka, Ljubica Gatarić analizira najveći problem hrvatskih plaća, kao i kratkoročne i dugoročne posljedice takvog pristupa i za građane i za sustav.
Oporezivanje nekretnina jedan je od najsloženijih poreznih oblika jer država ne može delegirati njegovu naplatu, kao što to čini s PDV-om ili porezom na dohodak, piše Ljubica Gatarić. Takav porez zahtijeva uređene vlasničke knjige, pouzdane procjene vrijednosti, kvalitetnu poreznu administraciju i snažnu političku volju za provedbu. Sad su to zadatci novog ministra financija Tomislava Ćorića
Pilot-projekti uvođenja četverodnevnog radnog tjedna - u kojem radnici rade 80% radnih sati za punu plaću - diljem svijeta su pokazali izvrsne rezultate, od poboljšanja kvalitete života radnika do veće produktivnosti tvrtki, piše Davor Nikolić. Ključno pitanje ostaje je li ovakav model univerzalno rješenje, ili će ostati privilegija za određene industrije i bijele ovratnike.
Proces proširenja EU-a i dalje je tema od velike važnosti. Sara Čulo analizira ekonomske pokazatelje devet zemalja kandidatkinja, u usporedbi s Hrvatskom kao referentnom točkom. EU ne propisuje stroge pragove gospodarskih pokazatelja kao uvjete za članstvo, no spomenuta usporedba kao najvidljiviju otkriva razliku u razini makroekonomske stabilnosti. Kratkoročni uspjesi nisu dovoljni
Uz iznimku Tajvana, Arktik je vjerojatno najopasnije mjesto na planetu, na kojem bi moglo doći do direktnog sudara velesila, piše Nataša Babić u analizi geopolitike arktičkog kruga. Globalno zatopljenje izaziva očekivanje otapanja leda, koje donosi prilike poput otvaranja novih pomorskih puteva, te pristup naftnim i mineralnim resursima trenutačno ispod ledenog pokrova. Strateški interesi zemalja arktičkog kruga u izravnom su sukobu, u tijeku je novi proces militarizacije, a područje je dodatno interesantno i zbog sadašnjih i potencijalnih ruta komunikacijskih kabela.
U prvom dijelu članka Karlo Vujeva opisuje što je danas stvarna kineska ekonomija, koja je u svakom pogledu dramatično različita od stereotipa koji su se posljednjih desetljeća ukorijenili na Zapadu. Njezin je udio u svjetskom BDP‑u narastao sa 3 na 19 posto za života jedne generacije. U drugom dijelu opisuje kako se tzv Chimerica, simbiotska veza Pekinga i Washingtona transformira u natjecanje dvaju sustava te ističe da recentni trgovinski rat samo objelodanjuje zaokret međunarodnih ekonomskih, vanjskotrgovinskih i financijskih odnosa koji traje već neko vrijeme
U prvih godinu dana na vlasti Javier Milei nije oporavio argentinsko gospodarstvo, no uveo je brutalne rezove u javne službe, zdravstvo, znanost i kulturu, piše Nikolina Židek. Zvijezda je međunarodne desnice, družio se s Muskom i Trumpom, te je donio zakon kojim olakšava stranim tvrtkama iskorištavanje argentinskih prirodnih resursa. Za to vrijeme, 53% stanovništva živi u siromaštvu, a milijun djece svake večeri ide spavati gladno. Prirodno, jača i otpor Mileijevim potezima
Kapitalizam ima tendenciju generirati sasvim apsurdne poslove nadglednica i nadglednika ljudi koji mogu i sami raditi, ili beskorisnih podređenih isključivo radi održavanja javne percepcije svoje institucije, piše Hana Samaržija o knjizi "Besmisleni poslovi" Davida Graebera, koju opisuje kao bolno izravni podsjetnik na tu činjenicu.