Članci s oznakom "gospodarstvo"

8. studenoga 2024. / Članci

MEĐUNARODNA POLITIKA

Prva godina vlasti ‘argentinskog Trumpa’: Živjela sloboda, dovraga! Mjere i otpor.

U prvih godinu dana na vlasti Javier Milei nije oporavio argentinsko gospodarstvo, no uveo je brutalne rezove u javne službe, zdravstvo, znanost i kulturu, piše Nikolina Židek. Zvijezda je međunarodne desnice, družio se s Muskom i Trumpom, te je donio zakon kojim olakšava stranim tvrtkama iskorištavanje argentinskih prirodnih resursa. Za to vrijeme, 53% stanovništva živi u siromaštvu, a milijun djece svake večeri ide spavati gladno. Prirodno, jača i otpor Mileijevim potezima

Nikolina Židek

6. ožujka 2024. / Publikacije

DRUŠTVO

Beskorisni radnici, beskorisni šefovi. Poslovi bez smisla koje stvara kapitalizam

Kapitalizam ima tendenciju generirati sasvim apsurdne poslove nadglednica i nadglednika ljudi koji mogu i sami raditi, ili beskorisnih podređenih isključivo radi održavanja javne percepcije svoje institucije, piše Hana Samaržija o knjizi "Besmisleni poslovi" Davida Graebera, koju opisuje kao bolno izravni podsjetnik na tu činjenicu.

Hana Samaržija

16. veljače 2024. / Rasprave

INDEKS RAZVIJENOSTI

Koliko je emigracija promijenila hrvatsku statistiku? Zamrzavanje regionalnih nejednakosti

Nedavno objavljeni "indeks razvijenosti" pokazuje kako u Hrvatskoj nije bilo velikih promjena od 2010. do 2020., s izuzetkom pada stope nezaposlenosti za cijelu zemlju, piše Marko Grdešić u svojoj analizi podataka Ministarstva regionalnog razvoja. Značajna emigracija - koja je u nekim sredinama dosezala i 40 posto - ipak nije imala osjetni utjecaj na regionalne nejednakosti.

Marko Grdešić

27. siječnja 2024. / Članci

indeks razvijenosti

Napredak kojim se Vlada ne hvali. Što se događa ‘ispod haube’

Promjene su relativno skromne, piše Marko Grdešić u analizi novih podataka indeksa razvijenosti. Iako su neznatno smanjene nejednakosti u regionalnoj razvijenosti opstaju. U podatcima najviše odskače veliki pad stope nezaposlenosti koji je, s obzirom na uzroke, zapravo loša vijest. U cijeloj zemlji raste udio visokoobrazovanih

Marko Grdešić

4. siječnja 2024. / Rasprave

POLITIKA

Politička ekonomija upravljanja Zagrebom. Mogu li nositelji promjena u crony kapitalizmu opstati dulje od mandata

Reforme crony kapitalizma ne sprečavaju oni kojima će privremeno biti lošije a poslije bolje, nego tranzicijski pobjednici kojima bi bili onemogućeni njihovi insiderski dealovi. Na predstavljanju knjige Ive Bićanića Ekonomist ima dvije ruke Danijela Dolenec, zamjenica gradonačelnika Zagreba govorila je o odnosu Zagreba i državne vlasti te o izbornim izazovima pred onima koji provode promjene

Danijela Dolenec

30. rujna 2023. / Rasprave

DUGOROČNI POGLED

Periferna ekonomija kojoj tepamo da je mala i otvorena, a održavaju je doznake iz inozemstva i rente

Hrvatska nije kadra trajno privući radnu snagu koja bi nadomjestila onu radnu snagu koju gubimo, piše Josip Lučev u analizi perifernosti i rentijerstva hrvatske ekonomije. Uz dezindustrijalizaciju Hrvatsku karakterizira smanjen utjecaj sindikata, veliki trgovinski deficit i dominacija usluga u izvozu. U dugom roku, koji je jedini ispravan pogled, oslonac na doznake iseljenih radnika nije održiv model nego jednogeneracijski: Hrvatska nije država mladih i ovakva emigracija neće biti moguća u svakoj generaciji, a vrlo se negativno odražava na sustave poput mirovinskog

Josip Lučev

28. siječnja 2023. / Članci

EKONOMIJA

Plaće – globalni pad, a tu je i inflacija. Hrvatska na začelju usporedivih zemalja.

Prema najnovijem izvještaju Međunarodne organizacije rada (ILO) plaće su na globalnoj razini pale prvi put od 2006. godine. Raskorak plaća i produktivnosti je nastavljen. Izvještaj zaključuje da rast plaća ne bi inicirao inflacijsku spiralu. Josip Lučev analizirao je podatke o Hrvatskoj i došao do još poraznijeg zaključka.

Josip Lučev

27. ožujka 2017. / Rasprave

Slika od tisuću riječi

Hrvatska divergencija

Devetu godinu od početka krize, mi se nalazimo tamo gdje su druge usporedive zemlje bile koju godinu nakon početka krize. Potrebne su nam godine rasta iznad prosjeka EU da bismo se tek vratili gdje smo bili 2008.

Ideje.hr