s
f i y S

kultura

Peta tvrđava. Oživljavanje šibenskih utvrda i kulturne baštine
Prozni inovator Bergman. Nestalne intimne veze u hibridima romana i scenarija.

2. ožujka 2026. / čita se 8 minuta

Gordana Crnković

KNJIŽEVNOST

Prozni inovator Bergman. Nestalne intimne veze u hibridima romana i scenarija.

Objavom romana "Najbolje namjere" hrvatski su čitatelji konačno dobili uvid u cijelu trilogiju Ingmara Bergmana, koja potvrđuje da je slavni redatelj tajne obiteljskih trauma i intimnih povezanosti ispisivao podjednako virtuozno kao što ih je i snimao, piše Gordana Crnković. Bergman piše kao inovator, ostvarujući hibridne romane-scenarije koji u prvi čas čitatelja mogu zbuniti, ali potvrđuju da robovanje književnim konvencijama sigurno nije pravi put za pisca.

Peta tvrđava. Oživljavanje šibenskih utvrda i kulturne baštine

24. veljače 2026. / čita se 13 minuta

Marina Pavković

ARHITEKTURA I KULTURA

Peta tvrđava. Oživljavanje šibenskih utvrda i kulturne baštine

Javna ustanova Tvrđava kulture peta je šibenska tvrđava, piše Marina Pavković. Pored četiri zdanja uklesana u kamenu što kopna, što podmorja, peta tvrđava ostalima udahnjuje sadržaje suvremenosti, i od spomeničke baštine i memorije kreira vibrantan život svakodnevnice.

Arhivi i spomenici i sami mogu odražavati društvene nepravde

5. veljače 2026. / čita se 6 minuta

Maja Profaca

POVIJEST

Arhivi i spomenici i sami mogu odražavati društvene nepravde

O ulozi arhiva, spomenika i javnog prostora u razumijevanju povijesti sve se češće piše i raspravlja, piše Maja Profaca. Odgovore na pitanja tko piše povijest i kako nastaju dominantni narativi treba tražiti u znanstvenom, neostrašćenom pristupu prošlosti i kolektivnom pamćenju, a ne u sentimentu ulice.

Konfucijanski kolektivizam i K-Pop. Idoli, moral i epidemija suicida slavnih Korejaca

4. prosinca 2025. / čita se 19 minuta

Velimir Grgić

AZIJSKA KULTURA

Konfucijanski kolektivizam i K-Pop. Idoli, moral i epidemija suicida slavnih Korejaca

K-Pop idole u konfucijanskom sustavu odnosa ne treba doživljavati samo kao popularne pjevače, repere i seks-simbole udružene u novu obitelj, nego i kao produžetak zajednice - s razlogom ih zovu “djecom nacije”, piše Velimir Grgić. Za harmoniju kolektiva zadužen je svaki pojedinac, a cilj je izbjeći sram, koji može pasti na obitelj ili grupu. No, što kad kolektiv shvati da su njegovi idoli zapravo samo - ljudi?

Arhitektonsko predziđe kršćanstva. Prošlost i sadašnjost Maškovića hana

27. rujna 2025. / čita se 13 minuta

Marina Pavković

ARHITEKTURA

Arhitektonsko predziđe kršćanstva. Prošlost i sadašnjost Maškovića hana

Krhka je ravnoteža između baštine i komercijalizacije, piše Marina Pavković u tekstu o povijesti i sadašnjosti Maškovića hana, najzapadnije svjetovne građevine nekadašnje turske države. Započet kao osmanlijska gradnja Jusuf-paše, kompleks je kroz stoljeća više puta mijenjao vlasnike i namjenu, a danas je pretvoren u hotel, muzej i gastronomsko žarište uz visoku razinu konzervatorske i dizajnerske osjetljivosti.

Izgubiti se u Materi. Čudo među čudima i pitanje među pitanjima

16. svibnja 2025. / čita se 17 minuta

Slađana Bukovac

ARHITEKTURA

Izgubiti se u Materi. Čudo među čudima i pitanje među pitanjima

Matera izgleda kao izmišljen, imaginarni grad koji je slikar reducirao na pročelja, piše Slađana Bukovac u eseju o trećem najstarijem gradu na Zemlji. Matera nije gradnja u klasičnom smislu riječi, ona je otisak, interakcija s krajolikom, „organska arhitektura“ u potpunoj simbiozi s prirodom. Njezini kontrasti fascinantni su prikaz „južnog pitanja“ - sveprisutne misterije bez odgovora koji bi otkrio zašto unutar iste zemlje ili iste regije nastaju tako ekstremne razlike u mogućnostima, sudbinama i mentalitetima.

Zajednička pjesma dviju Koreja. Evolucija ariranga kroz ratove, podjele i umjetničke forme. Svjetski fenomen

13. studenoga 2024. / čita se 16 minuta

Velimir Grgić

GLAZBA

Zajednička pjesma dviju Koreja. Evolucija ariranga kroz ratove, podjele i umjetničke forme. Svjetski fenomen

Korejska tradicionalna pjesma arirang je na prijelazu iz 19. u 20 stoljeće služila kao inspiracija radnicima u Seulu, no preobrazila se u himnu boraca protiv japanske okupacije, iako su je sve vrijeme slušali i okupatori, piše Velimir Grgić. Glazba i stihovi u brojnim su verzijama prolazili preobražaje koji su reflektirali patnju i nade Koreanaca, upijali trendove suvremene glazbe, širili se svijetom i izronili kao rijetko zajedničko kulturno obilježje obiju Koreja.

Umjetnik, otok i estetika. Ljubav Lanzarotea i Césara Manriquea

17. listopada 2024. / čita se 15 minuta

Nataša Hrupec

SLIKARSTVO I ARHITEKTURA

Umjetnik, otok i estetika. Ljubav Lanzarotea i Césara Manriquea

César Manrique se formirao kao umjetnik u Madridu i New Yorku, no vratio se na rodni otok gdje je njegov rad, pod utjecajem prirodnih fenomena i minimalističkog krajolika, stvorio temelj za očuvanje otočkog identiteta, piše Nataša Hrupec. Kroz svoju arhitekturu i skulpture prenosio je ideju o skladu između prirodnih elemenata – vjetra, vulkana i oceana – i ljudske kreativnosti.

Amerikanci na Balkanu. Povratak u prošlost Ive Škorića. Usporedbe

2. rujna 2024. / čita se 11 minuta

Ivo Škorić

PUTOPIS

Amerikanci na Balkanu. Povratak u prošlost Ive Škorića. Usporedbe

Kako to izgleda kada se naturalizirani Amerikanac iz šuma i planina Vermonta privremeno izmjesti natrag na brdoviti Balkan kojeg je napustio prije više od trideset godina, otkriva Ivo Škorić u tekstu koji predstavlja odmak od njegovih uobičajenih analiza društva i politike u SAD-u. U društvu sina, Škorić obilazi daleku rodbinu i stare prijatelje, prolazi kroz povijest svoje obitelji i nekadašnje države, uočava drastične razlike u odnosu na život u Americi, ali i neočekivane sličnosti.

Nova i stara srednja klasa, prekarijat i tri scenarija raspleta. Andreas Reckwitz: Kraj iluzija

19. veljače 2024. / čita se 9 minuta

Zdenko Duka

SOCIOLOGIJA

Nova i stara srednja klasa, prekarijat i tri scenarija raspleta. Andreas Reckwitz: Kraj iluzija

Civilizacijski napredak postoji i značajan je, ali brojni događaji ukazuju na to da je društvena zbilja krhka i proturječna, prikazuje Zdenko Duka knjigu "Kraj iluzija" njemačkog sociologa Andreasa Reckwitza. Uz tri opsežne skupine: nove visokokvalificirane srednje klase u usponu, stagnirajuće tradicionalne srednje klase te nove prekarne klase u silasku u društvu kasnog modernizma tu je još i gornja klasa superbogatih, onih najviše jedan (ili još manje) posto koji se oslanjaju na imetak

Humanizam i evolucija. Čovjek je mijenjao svoju genetiku iako na njega djeluju iste biološke sile kao i na druga živa bića

7. studenoga 2020. / čita se 10 minuta

Tamara Čačev

biologija i društvo

Humanizam i evolucija. Čovjek je mijenjao svoju genetiku iako na njega djeluju iste biološke sile kao i na druga živa bića

Analize genoma čovjeka pokazale su kako su brojni geni bili izloženi relativno recentnoj pozitivnoj selekciji a mahom se radi o genima koji sudjeluju u čovjekovim funkcijama koje su rezultat odgovora na određene kulturološke prakse, piše Tamara Čačev. Smatra se kako između 100 i 1000 gena čovjeka podliježe recentnoj ubrzanoj evoluciji, odnosno i do 10% čovjekovog genoma

Povijesni događaj za hrvatsku kulturu: prvo francusko izdanje Krležine drame Golgota

21. ožujka 2018. / čita se 9 minuta

Snježana Banović

Krleža u Francuskoj (1)

Povijesni događaj za hrvatsku kulturu: prvo francusko izdanje Krležine drame Golgota

Upravo je nevjerojatan entuzijazam i prevodilački opus Nicolasa Raljevića. Uz svoja 42 prijevoda na francuski, u nas slabo poznati virtuoz uz recentnu Krležinu Golgotu upravo okončava i prijevod Dunda Maroja, što je prvi francuski prijevod originalne verzije Držićeve komedije. Povod je to Snježani Banović, koja je napisala predgovor pariškom izdanju Golgote, da načini pregled francusko-hrvatskih kulturnih veza (a da u sljedećem članku prikaže "golgotu" Krležine Golgote)

Golgota, rekvijem za društvenu pravdu: Krležin umjetnički obračun sa samim sobom – ideologom i političarem

21. ožujka 2018. / čita se 17 minuta

Snježana Banović

Krleža u Francuskoj (2)

Golgota, rekvijem za društvenu pravdu: Krležin umjetnički obračun sa samim sobom – ideologom i političarem

U povodu povijesnog recentnog prijevoda Golgote u Francuskoj, Snježana Banović opisuje razdoblje u kojem je drama nastala, kako povezuje zbivanja u radničkom pokretu i biblijske motive, "golgotu" kroz koju je predstava prolazila, svjetsko priznanje koje je ipak stekla ali i značenje koje ima u povijesti domaće drame i kazališta. Karte su bile rasprodane mjesecima unaprijed, a u kazalištu se okupio sav intelektualni Zagreb

Kulturocid u Savskoj 25 u Zagrebu: strateška devastacija povijesno utvrđenog identiteta

24. veljače 2018. / čita se 14 minuta

Snježana Banović

Slučaj &TD (1)

Kulturocid u Savskoj 25 u Zagrebu: strateška devastacija povijesno utvrđenog identiteta

Nestanak prijeti i Teatru &TD, koji više od 50 godina uspješno radi u sklopu Studentskog centra Sveučilišta u Zagrebu. U ovom prvom članku posvećenom tom slučaju Snježana Banović opisuje neizmjerno značenje tog kazališta za našu kulturnu povijest i identitet. U sljedećem će članku opisati kako se u sličnim situacijama postavljaju Francuzi

Njegovanje kulture sjećanja: Što bi s &TD-om napravili Francuzi

22. veljače 2018. / čita se 7 minuta

Snježana Banović

Slučaj &TD (2)

Njegovanje kulture sjećanja: Što bi s &TD-om napravili Francuzi

U Francuskoj, upravo je kultura u središtu razvoja društva. Na primjeru Teatra Vieux Colombier, samo jedne od mnogih francuskih kulturno-političkih priča sa sretnim završetkom, Snježana Banović u drugom članku o slučaju Teatra &TD prilaže prijedlog modela za oporavak cijele slavne Kulture SC-a Zagrebačkog sveučilišta

Veći je negativni utjecaj ortačkog kapitalizma nego navodnih kulturnih faktora

10. studenoga 2017. / čita se 8 minuta

Ideje.hr

Knjiga: Inovacijska kultura u ortačkom kapitalizmu

Veći je negativni utjecaj ortačkog kapitalizma nego navodnih kulturnih faktora

Prema rezultatima istraživanja kulturni faktori kao što su sklonost individualizmu i kolektivizmu, maskulinitetu ili feminitetu, autoritarnosti ili liberalnosti malo govore o inovativnosti u Hrvatskoj. Autorice su sklonije vjerovati da na nisku inovativnost daleko više utječu klijentelizam i korupcija, razvijeni tijekom post-socijalističkog razdoblja