Izbori 2028. mogli bi biti vrlo neizvjesni, političari su već u kampanji, a priliku da na njima sudjeluju prvi put dobit će generacije stasale u doba korone, rata i straha od migracija. Tri osnovne grupe novih birača, kao i njihove motive i potrebe, analizira Nikola Baketa.
Nezavisni sindikat znanosti organizira u utorak u 14:00 prvu stručnu raspravu pod naslovom Zašto Hrvatska zaostaje? U prethodnom, također pripremnom članku za tu diskusiju, Višeslav Raos ispitivao je tezu je li zaostajanje posljedica zanemarivanja demokratskih standarda a u ovom iznosi niz pokazatelja društvenog zaostajanja na koje se inače manje obraća pažnja. Na primjer, Hrvatska odskače po neaktivnosti (a ne samo nezaposlenosti) mladih. Ta vrsta pokazatelja, uz pokazatelje rizika od siromaštva, ulaganja u znanost i sl. ukazuje koliko je neadekvatno Hrvatska odgovorila na krizu. Tri zemlje, Češka, Slovačka i Slovenija, koje su odskakale u demokratskom razvoju, najbolje stoje i prema pokazateljima društvenog razvitka. Hrvatska je u skupini zemalja koje najviše zaostaju, s Bugarskom i Rumunjskom
Prevladavajuća je percepcija da iz Hrvatske, u kojoj se smanjuje i broj stanovnika i osobito radno aktivnih, odlaze mladi. Što o Hrvatskoj kažu indeksi koji prate kakav je tretman mladih, a kakav darovitih, jer to nije isto