2. ožujka 2026. / Uncategorized
Dani Rodrik u knjizi "Shared Prosperity in a Fractured World" zagovara eksperimentalni državni intervecionizam kao rješenje ekonomskih i socijalnih problema u SAD-u. U osvrtu na ovu knjigu, Darko Oračić argumentira da se nalazi istraživanja na koja se Rodrik poziva jednako tako mogu upotrijebiti i za potporu posve suprotne pozicije.
Darko Oračić
28. prosinca 2019. / U fokusu
Kandidati desnice bolje rezultate ostvaruju u onim teritorijalnim jedinicama u kojima je stopa nezaposlenosti viša, u kojima je dohodak manji te u kojima je manje fakultetski obrazovanog stanovništva. Za ljevicu važi obrnuto.
Marko Grdešić
27. ožujka 2018. / U fokusu
U srijedu 28. ožujka u 16 sati u prostorijama Matice hrvatske u Zagrebu Hrvatsko društvo sociologa organizira javnu raspravu pod naslovom: "Kapital i rad u Hrvatskoj – je li moguć novi 'društveni ugovor'?" Kao prvi predložak za tu diskusiju Ideje.hr objavljuju članak Jelene Ostojić, asistentice sa Pravnog fakulteta u Zagrebu, u kojem ona zaključuje, na temelju podataka o eksploziji prekarnog rada, da s tvrdnjama o padu nezaposlenosti treba biti oprezan
Jelena Ostojić
7. prosinca 2017. / Perspektive
Boris Vujčić nedavno je govorio o fleksibilnosti hrvatskog tržišta rada koje je na krizu snažno reagiralo smanjenjem zaposlenosti i plaća. Ovaj članak, nevezano za Vujčića, sasvim teorijski postulira mogućnost da je tako snažna prilagodba uzrokovala da je oporavak u hrvatskom gospodarstvu došao kasnije i sporiji je nego u usporedivim zemljama. Makroekonomske posljedice kretanja na hrvatskom tržištu rada slabo su proučavane
Karlo Vujeva
21. rujna 2017. / Perspektive
Neiskorišteni rad uključuje i osobe koje mogu i žele raditi, ali ne traže posao (obeshrabreni), one koji rade, ali manji broj radnih sati od željenog (podzaposleni), te neaktivne osobe koje imaju želju za radom. U odnosu na vrijeme prije krize broj obeshrabrenih je u Hrvatskoj u 2015. bio veći 54 posto
Matija Kroflin
6. srpnja 2017. / Perspektive
U prvih 5 mjeseci 2017. je broj zaposlenih s burze manji za 7.637 osoba (7,8%) nego u istom periodu 2016, ali je istovremeno još brže pao broj osoba koje su dolazile na burzu iz radnog odnosa. Tržište rada nije lako pratiti i interpretirati, a donošenje odluka i izvođenje nepreciznih zaključaka na površnim i dvojbenim podacima može biti vrlo štetno i pogubno za velik broj ljudi
Matija Kroflin
2. lipnja 2017. / Perspektive
Iako prema Statistici zaposlenost opada, politika, mediji, ali i struka, govore o rastu. Pozivaju se na Mirovinski zavod koji ne bilježi one s ugovorom o radu nego osiguranike, u koje uračunava volontere, nezaposlene s pravom na mirovinsko, osobe na stručnom osposobljavanju ... Marić je uveo i obavezu uplate osiguranja za autorske honorare. Tako se "povećava" zaposlenost a nezaposlenost se smanjuje iseljavanjem
Matija Kroflin