s
f i y S

nobelova nagrada

Svjetlost koja zaustavlja čestice. Intenzitet zračenja usporediv s površinom Sunca. Deveti put u dvadeset godina nagrada ide istraživanju i primjeni lasera.
Dva lica tehnologije: kojim putevima ideje i zagađenje utječu na globalni rast?

20. listopada 2018. / čita se 6 minuta

Matija Kroflin

Nobelovci za ekonomiju

Dva lica tehnologije: kojim putevima ideje i zagađenje utječu na globalni rast?

Oba laureata bavila su se nesavršenostima tržišta, odnosno negativnim i pozitivnim eksternalijama koje onečišćenje okoliša ili tehnološki progres mogu uzrokovati. Rezultat njihova rada je nedvosmislena potreba državne intervencije u tržišne mehanizme koji nisu u stanju na adekvatan način adresirati klimatske probleme niti dovesti do održivog i stabilnog rasta. U trenutnim političkim okolnostima te trendovima protekcionizma i negiranja klimatskih promjena u svijetu koje diktiraju SAD, dodjela nagrade Nordhausu i Romeru ima i značenje koje prelazi sam njihov utjecaj na ekonomsku znanost.

Svjetlost koja zaustavlja čestice. Intenzitet zračenja usporediv s površinom Sunca. Deveti put u dvadeset godina nagrada ide istraživanju i primjeni lasera.

6. listopada 2018. / čita se 13 minuta

Silvije Vdović i Nataša Vujičić

nobelova nagrada za fiziku

Svjetlost koja zaustavlja čestice. Intenzitet zračenja usporediv s površinom Sunca. Deveti put u dvadeset godina nagrada ide istraživanju i primjeni lasera.

Ashkin je dobio Nobelovu nagradu za otkriće optičke pincete u svrhu zarobljavanja i manupulacije česticama, atomima i živim stanicama. Mourou i Strickland su podijelili nagradu za razvoj tehnike pojačavanja laserskih pulseva u femtosekundim laserskim pojačalima (femtosekunda je milijunti dio milijarditog dijela sekunde), pišu Silvije Vdović i Nataša Vujičić, Institut za fiziku; Centar za napredne laserske tehnike (CALT)

Mahnite rukom i iz nje će izići gravitacijski val

15. listopada 2017. / čita se 6 minuta

Ivica Smolić

Fizika, teorija relativnosti

Mahnite rukom i iz nje će izići gravitacijski val

Kako se ustvari nedavna detekcija gravitacijskih valova, za što je neuobičajeno hitno dodijeljena Nobelova nagrada, uklapa u teoriju relativnosti i koje je šire značanje svih tih otkrića? Sve je počelo pretpostavkom da se i elektromagnetski valovi, poput onih u vodi, kreću tako što deformiraju neki medij kroz koji se kreću. Kao medij, predložen je svjetlosni eter, a onda, nakon eksperimentalnog demantija, na scenu je stupio Einstein, kojemu je vakuum bio sasvim prihvatljiv "medij"

Istražujući naše “anomalije” Richard Thaler učinio je ekonomiju ljudskijom

10. listopada 2017. / čita se 8 minuta

Kosta Bovan

Nobelova nagrada za ekonomiju 2017

Istražujući naše “anomalije” Richard Thaler učinio je ekonomiju ljudskijom

Otkriće da je poštenje važno: Jedan od sudionika dobije novac te predlaže raspodjelu. Ako drugi sudionik odbije - nitko ne dobiva ništa. Racionalno bi bilo da prihvati raspodjelu u svakom slučaju: bilo kakva dobit je bolja od nikakve! Ali nalazi pokazuju kako sudionici kažnjavaju one (i posljedično sebe) koji nude nepoštenu raspodjelu (najčešće ispod 20%-80%). U izračun uzimaju održavanje normi poštenja i reciprociteta

Renesansa elektronske mikroskopije, ili kako starog psa naučiti nove trikove

6. listopada 2017. / čita se 4 minute

Marko Močibob

Nobelova nagrada za kemiju 2017

Renesansa elektronske mikroskopije, ili kako starog psa naučiti nove trikove

Nobelovu nagradu iz kemije za 2017. godinu dobili su Jacques Dubochet, Joachim Frank i Richard Henderson za razvoj krioelektronske mikroskopije visoke rezolucije, čime je otvorena mogućnost uvidu u strukture bioloških makromolekula ili čestica čija struktura do sada nije bila dostupna modernoj znanosti

Einstein je mislio da postoje, ali ih nikad nećemo detektirati. Kako su ulovljeni gravitacijski valovi

4. listopada 2017. / čita se 4 minute

Ivica Puljak

Nobelova nagrada za fiziku 2017

Einstein je mislio da postoje, ali ih nikad nećemo detektirati. Kako su ulovljeni gravitacijski valovi

Detektor u Livingstonu je 14. rujna 2015. godine u 11:51 sati primijetio pomak jednog od ogledala, kroz promjenu zbroja laserskog signala iz oba okomita kraka 4 kilometra dugih tunela. To i ne bi bilo tako neobično da se isti uzorak nije pojavio točno 6,9 milisekundi kasnije u detektoru u Hanfordu. Dvije godine poslije, 3. listopada 2017. Rainer Weiss, Kip Thorne i Barry Barish su dobili Nobela za fiziku