s
f i y S

nobelova nagrada

Han Kang. Pogled na diktaturu i patrijarhat Južne Koreje. Ekonomsko čudo plaćeno krvlju
Ideje i priče Olge Tokarczuk. Suptilna progresivnost bez površnosti i klišeja

30. rujna 2025. / čita se 8 minuta

Gordana Crnković

KNJIŽEVNOST

Ideje i priče Olge Tokarczuk. Suptilna progresivnost bez površnosti i klišeja

Nasuprot suvremenim romanima o položaju i problemima žena koji otklizavaju u površnost i klišeje, poljska književna nobelovka Olga Tokarczuk suptilno u svoje tekstove uključuje idejne prijepore i zagovara progresivne ideje, te čini to na umjetnički uzbudljiv način, piše Gordana Crnković. Sagledamo li njezinu prozu u kontekstu feministički osviještenog pisanja, jasno se pokazuje kako se radi o autorici koja definitivno ne slijedi utabane putove, nego ostvaruje ozbiljan obrat.

Han Kang. Pogled na diktaturu i patrijarhat Južne Koreje. Ekonomsko čudo plaćeno krvlju

9. prosinca 2024. / čita se 15 minuta

Jadranka Pintarić

NOBELOVA NAGRADA ZA KNJIŽEVNOST 2024.

Han Kang. Pogled na diktaturu i patrijarhat Južne Koreje. Ekonomsko čudo plaćeno krvlju

Nasilje, rodna nejednakost, cenzura i raspad obiteljskih i društvenih odnosa nisu tek podcrtani povijesnim činjenicama, već i duboko ukorijenjeni u sadašnjost Južne Koreje, piše Jadranka Pintarić. Kroz prizmu književnosti ovogodišnje nobelovke Han Kang, koja suptilno i odlučno progovara o šutnji i nevidljivim žrtvama, otvara se prostor za bolno suočavanje s kolektivnim traumama i promišljanje nužnih promjena.

Ulazak politologije u ekonomsku znanost. Kina opovrgava

29. listopada 2024. / čita se 10 minuta

Josip Lučev

NOBELOVA NAGRADA ZA EKONOMIJU 2024.

Ulazak politologije u ekonomsku znanost. Kina opovrgava

Nobelova nagrada za ekonomiju Acemogluu, Robinsonu i Johnsonu potpuno je logična, piše Josip Lučev u pregledu njihovih najvažnijih članaka. U ekonomsku su znanost unijeli teme i probleme koji tradicionalno spadaju u domenu politologije, no neke su njihove ideje suviše pojednostavljene i ne poklapaju se uvijek sa stvarnim razvojem

Umjetna inteligencija riješila je najveći problem biokemije, ali – kako? To ne znamo.

14. listopada 2024. / čita se 13 minuta

Marko Močibob

NOBELOVA NAGRADA ZA KEMIJU 2024.

Umjetna inteligencija riješila je najveći problem biokemije, ali – kako? To ne znamo.

Zahvaljujući AI-algoritmima baza riješenih struktura proteina u samo je tri godine narasla sa 100.000 na više od 200 milijuna, piše Marko Močibob. Ovogodišnji dobitnici Nobelove nagrade za kemiju riješili su jedan od najdugovječnijih izazova biokemije za sve praktične potrebe, no nismo se približili razumijevanju pravila koja upravljaju strukturama proteina. Možda ih neuronska mreža i razumije, no tu je spoznaju nemoguće izvući i prevesti na nama razumljiv način.

Što fizika ima s umjetnom inteligencijom? Nagrada koja je podijelila stručnjake

13. listopada 2024. / čita se 7 minuta

Davor Horvatić

NOBELOVA NAGRADA ZA FIZIKU 2024

Što fizika ima s umjetnom inteligencijom? Nagrada koja je podijelila stručnjake

Ovogodišnja Nobelova nagrada iz fizike pokazuje spoj ljudske kreativnosti i briljantnu demonstraciju snage fizikalnih modela, piše Davor Horvatić. Iako je jedan dio fizičara revoltiran i smatra da je nagrada rezultat pretjerane fascinacije umjetnom inteligencijom, drugi tvrde da je riječ o opravdanom priznanju za revolucionarna postignuća.

MikroRNA. Otkriće novog mehanizma upravljanja genima

9. listopada 2024. / čita se 6 minuta

Tamara Čačev

NOBELOVA NAGRADA ZA MEDICINU I FIZIOLOGIJU 2024.

MikroRNA. Otkriće novog mehanizma upravljanja genima

Ovogodišnji dobitnici Nobelove nagrade za medicinu ili fiziologiju, Ambros i Ruvkun, otkrićem mikroRNA otvorili su novo poglavlje u razumijevanju kako stanice koordinirano grade složene organizme, piše Tamara Čačev. Otkriće je od presudne važnosti za shvaćanje nastanka mnogih bolesti, ali i za razvoj novih terapija.

Jon Fosse. Romani koji se čitaju zbog onog između radnje. Život sažet samo na bitne trenutke

13. listopada 2023. / čita se 8 minuta

Jadranka Pintarić

NOBELOVA NAGRADA ZA KNJIŽEVNOST 2023

Jon Fosse. Romani koji se čitaju zbog onog između radnje. Život sažet samo na bitne trenutke

Jon Fosse kaže kako je cjelina "duša pisanja", a ta cjelovitost mora biti tiha, mora šutjeti. Za njega je pisanje "čin slušanja", piše Jadranka Pintarić o ovogodišnjem dobitniku Nobelove nagrade za književnost. Za njega je u pisanju riječ o transformaciji. Svako ljudsko biće je jedinstveno, a on traga za onim što nam je univerzalno.

Otkriće i sinteza kvantnih točaka. Nobelova nagrada za raskošne boje kvantne kemije

7. listopada 2023. / čita se 8 minuta

Marko Močibob

NOBELOVA NAGRADA ZA KEMIJU 2023.

Otkriće i sinteza kvantnih točaka. Nobelova nagrada za raskošne boje kvantne kemije

Kemičari Ekimov, Brus i Bawendi nagrađeni su ovogodišnjom Nobelovom nagradom za kemiju za pronalazak i stvaranje nanometarskih kristala poluvodiča, koje Marko Močibob opisuje kao sasvim novu vrstu materijala, čiju građu ne možemo opisati ili razumjeti isključivo na molekulskoj razini. Kvantne točke do danas su postale najsjajniji i možda najrašireniji primjer nanotehnologije.

Bljesak koji traje milijardinku milijardinke sekunde. Nobel za pogled u dosad skriveni svijet elektrona

6. listopada 2023. / čita se 6 minuta

Dario Hrupec

NOBELOVA NAGRADA ZA FIZIKU 2023

Bljesak koji traje milijardinku milijardinke sekunde. Nobel za pogled u dosad skriveni svijet elektrona

Fizičari Agostini, Krausz i L'Huillier ove su godine dobili Nobelovu nagradu za stvaranje nezamislivo kratkih pulsova svjetlosti, trajanja mjerljivog u atosekundama. Oni bi nam, piše Dario Hrupec, mogli omogućiti finu manipulaciju elektronima. Primjene ove tehnologije mogle bi biti brojne, od tisuće puta bržih elektroničkih uređaja do nikad preciznije medicinske dijagnostike, a vjerojatno će se pojaviti i brojne druge.

Karikó i Weissman. Nobel za modifikaciju nukleozidnih baza. Početak ere munjevitih razvoja cjepiva

2. listopada 2023. / čita se 9 minuta

Tamara Čačev

NOBELOVA NAGRADA ZA MEDICINU I FIZIOLOGIJU 2023

Karikó i Weissman. Nobel za modifikaciju nukleozidnih baza. Početak ere munjevitih razvoja cjepiva

Brzina kojom su nakon pojave COVID-19 pandemije razvijena mRNA cjepiva zatekla je sve koji nisu pratili razvoj modernih tehnologija na ovom području, piše Tamara Čačev u tekstu posvećenom ovogodišnjoj Nobelovoj nagradi za medicinu i fiziologiju. Istraživanja Karikó i Weissmana, zajedno s razvojem učinkovitih sustava za dopremanje mRNA u stanice, omogućila su da cjepiva protiv SARS-CoV-2, ali i sva buduća cjepiva koja će nam hitno trebati, možemo razviti u iznimno kratkom roku.

Klasni i feministički sadržaj u dva romana Annie Ernaux

10. studenoga 2022. / čita se 13 minuta

Đurđa Knežević

književnost

Klasni i feministički sadržaj u dva romana Annie Ernaux

Uz dobro napisane i sadržajno uvjerljive, konzistentne dijelove Ernaux utiskuje rečenice koje  je teško čitati drugačije nego kao politički program, piše Đurđa Knežević u članku u kojem analizira knjige Događaj i Djevojačke uspomene ovogodišnje dobitnice Nobelove nagrade za književnost.

Svante Pääbo i otkrivanje dijelova genoma zajedničkih modernom čovjeku i Neandertalcu

5. listopada 2022. / čita se 10 minuta

Tamara Čačev

nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu

Svante Pääbo i otkrivanje dijelova genoma zajedničkih modernom čovjeku i Neandertalcu

Pääboa se smatra utemeljiteljem nove znanstvene discipline - paleogenomike. Na temelju njegovih otkrića rekonstruirana je evolucijska crta prema kojoj su istovremeno dok je Homo sapiens migrirao iz Afrike Neandertalci živjeli u zapadnoj, a Denisovci u istočnoj Euroaziji. Homo sapiens se s njima susretao i križao. Razlike između ovih skupina zanimljive su i s aspekta identifikacije onih dijelova genoma koje su nas učinile jedinstvenima u odnosu na njih.

Drukčiji katalizatori. Krenuli su riskantnim i nesigurnim putem i omogućili nam ‘povoljniju kemiju’

9. listopada 2021. / čita se 5 minuta

Marko Močibob

Nobelova nagrada za kemiju 2021.

Drukčiji katalizatori. Krenuli su riskantnim i nesigurnim putem i omogućili nam ‘povoljniju kemiju’

Riječ katalizator danas je već ušla u prenesenom značenju u mnoga izvankemijska područja, čak i u politiku, što samo po sebi govori koliko je kemija prisutna u svakidašnjem životu. No, dok se taj prodor događao kemičari nisu stajali u mjestu. Fundamentalnim su istraživanjima u području 'asimetrične organokatalize' omogućili razvoj jeftinih i stabilnih katalizatora za veliki broj raznovrsnih kemijskih reakcija

Astronomi više ne bulje u nebo. Zrake koje putuju milijardama godina ipak opaze. Podatke ponekad oboje lažnim bojama.

5. studenoga 2020. / čita se 8 minuta

Dario Hrupec

uz nobelovu nagradu za fiziku

Astronomi više ne bulje u nebo. Zrake koje putuju milijardama godina ipak opaze. Podatke ponekad oboje lažnim bojama.

Ako crna rupa po definiciji ne zrači, kako je opažena crna rupa za čije su otkriće Reinhard Genzel i Andrea Ghez, zajedno s Rogerom Penroseom, dobili ovogodišnju Nobelovu nagradu za fiziku. Dario Hrupec, iz vlastitog iskustva u svjetskim opservatorijima objašnjava kako rade suvremeni astronomi i zašto rade to što rade

Emmanuelle i Doudna dobitnice Nobela za otkriće genetskih škara, ali nagrada je premalo za sve zaslužne. Sudski sporovi

9. listopada 2020. / čita se 9 minuta

Tamara Čačev

Nobelova nagrada za kemiju 2020

Emmanuelle i Doudna dobitnice Nobela za otkriće genetskih škara, ali nagrada je premalo za sve zaslužne. Sudski sporovi

Ovogodišnje laureatkinje su prve publicirale otkriće, sedam mjeseci prije Feng Zhanga koji je međutim u svojem radu pokazao kako ovaj sistem može funkcionirati i unutar stanica eukariotskih organizama u koje spadaju biljke, životinje i čovjek, što u primjeni ima puno veću težinu (a to omogućava i izdašne kompenzacije vlasnicima patenta). To je urodilo s nekoliko sudskih procesa u kojima od prošlog mjeseca 'vodi' Zhang i njegova grupacija, piše Tamara Čačev o Nobelovoj nagradi za kemiju

Priča o otkriću. Bolest kojoj je uzročnik virus, liječi se iako za nju još nema cjepiva. Hepatitis C

8. listopada 2020. / čita se 8 minuta

Tamara Čačev

Nobelova nagrada za medicinu

Priča o otkriću. Bolest kojoj je uzročnik virus, liječi se iako za nju još nema cjepiva. Hepatitis C

Dodjela ovogodišnje Nobelove nagrade za medicinu istraživačima virusa hepatitisa C čini se nekako prirodnom s obzirom na korona-okolnosti. Uzbudljiva priča o identifikaciji 'podmuklog' virusa, najzloćudnijeg od uzročnika virusnih upala jetre, koji predstavlja globalnu zdravstvenu prijetnju. Ipak, postoji svjetlo na kraju tunela. Kako je u procesu koji je trajao 40 -tak godina stvorena terapija koja omogućuje izlječenje i do 95% oboljelih, piše Tamara Čačev

Crtica Nadežde Čačinović: Može li se izdvojiti “čisti” Handke, neovisan o politici?

14. listopada 2019. / čita se 2 minute

Nadežda Čačinovič

Nobelova nagrada za književnost 2019.

Crtica Nadežde Čačinović: Može li se izdvojiti “čisti” Handke, neovisan o politici?

Mislila sam da će odbiti nagradu koju je napadao kao pseudo-kanonizaciju. No čini se da je osjetio veliku zahvalnost i slobodu. Bilo bi lijepo kada bi osjetio i slobodu da prestane braniti ono što se braniti ne može. Pa tako i omogućiti da ga čitam onako kako sam ga čitala tolika desetljeća a onda više nisam

Disanje na razini molekula: ni previše ni premalo kisika nije dobro; kako ga imati baš dovoljno

9. listopada 2019. / čita se 9 minuta

Tamara Čačev

Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu

Disanje na razini molekula: ni previše ni premalo kisika nije dobro; kako ga imati baš dovoljno

Istraživanja u području adaptacije na smanjene količine kisika u stanici mogla bi potencijalno rezultirati novim lijekovima za najsmrtonosnije bolesti današnjice kao što su srčani i moždani udar te tumori, piše Tamara Čačev u članku u kojem objašnjava ovogodišnju Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu

  1. Pages:
  2. 1
  3. 2