Presuda Svetlani Spajić: Kako smo prognali vlastitu riječ ‘krajina’
Krajina nije "Republika Srpska Krajina". Ivo Lučić piše o riječi koju smo sami sebi zabranili, nepoznavanju vlastite povijesti i nerazumijevanju onoga što taj pojam obuhvaća.

Krajina nije "Republika Srpska Krajina". Ivo Lučić piše o riječi koju smo sami sebi zabranili, nepoznavanju vlastite povijesti i nerazumijevanju onoga što taj pojam obuhvaća.
Na temelju nekoliko recentnih znanstvenih radova Tamara Čačev priča 'jednu od najstrašnijih priča u povijesti naše civilizacije'. Voda koju pijemo i zrak koji udišemo, ali i hrana koju jedemo mi i ostala živa bića, sve je kontaminirano mikro i nano česticama plastike. O posljedicama dugotrajnog izlaganja ljudi i drugih živih bića tim česticama još znamo premalo, ali rezultati nekih istraživanja objavljuju se s oprezom da se u interpretacijama ne zloupotrijebe
Od banalne stvari poput sidrenja turističkih kruzera lako dolazimo do najezde invazivnih vrsta koje ugrožavaju ne samo pojedine autohtone vrste, već i cijele ekosustave izgrađene oko njih, piše Ana Kodžoman. Mi kao pojedinci možemo upozoriti na njihovu pojavu, ali i zaštititi okoliš od invazivnih vrsta odgovornijim odnosom prema ljubimcima
Edo Popović piše knjigu koja će se baviti prostorom u kojem se dodiruju književnost, priroda i ekologija. Ideje.hr zahvaljuju na prilici da već sad objave prvi tekst u knjizi, čije će nastajanje sa zadovoljstvom i dalje slijediti
Mišljenja smo kako se osvrt na hrvatsku politiku zaštite okoliša treba vršiti na drugačiji način, a ne putem kritike jedne građanske inicijative, koja je nastala iz želje lokalne zajednice za zajedništvom i čistim okolišem i koja se temelji na stotinama sati volonterskog rada
Vrlo je vjerojatno da će nedavno objavljena knjiga Davida Wallace-Wellsa bar privremeno postati hit i jedna od najvažnijih knjiga 2019. godine, piše Goran Mihelčić. U prilog joj ide aktualnost teme, široki i sveobuhvatni pristup kao i britak način izražavanja. Klimatska katastrofa je neizbježna, događa se već sada, a ni ekonomija, ni tehnologija ni buduće generacije neće je riješiti, iako - nije prekasno, nikad neće biti
Hrvatska se obvezala do 2020. godine, što je za samo godinu i pol dana, odvojeno sakupiti i reciklirati minimalno 50% miješanog komunalnog otpada. Nismo niti blizu ostvarenja ove obveze, piše Mirjana Matešić. Svaki od četiri ministara u posljednjih šest godina imao je svoju viziju prioriteta i metoda, koje su se često kosile s donesenim propisima, hijerarhijom gospodarenja otpadom pa i realnim tehnološkim mogućnostima. Politika je sklona popuštati aktivističkim udrugama koje se vode parcijalnim interesima, jer su glasne i vidljive u javnosti