LJETNE IDEJE
Dijagnoza hrvatske znanosti
Ljetne ideje Domagoja Novokmeta bave se stanjem hrvatske znanosti i visokog obrazovanja.
s
Ljetne ideje Domagoja Novokmeta bave se stanjem hrvatske znanosti i visokog obrazovanja.
Prof. Ruth Palmer s IE University u Madridu, suautorica knjige "Avoiding the News", govori o problemu izbjegavanja vijesti, generaciji Z koja krivnjom starijih nije dovoljno medijski pismena, ali i onome što mediji i novinari moraju napraviti kako bi očuvali neovisne medije kao jamac demokracije i ljudskih prava.
Iako izmjene Zakona o znanosti još uvijek čekamo, predsjednik Sindikata znanosti Tvrtko Smital upozorava kako već sada znamo da one neće ni pokušati riješiti neke od ključnih problema.
O tome kako je propao njegov angažman na Splitskom sveučilištu, o korupciji i lošem upravljanju u hrvatskoj znanosti govori molekularni biolog Igor Štagljar, profesor Sveučilišta u Torontu. Razgovor je snimljen na konferenciji "35 godina hrvatske samostalnosti - znanost, demokracija, budućnost".
Francuski filozof i akademik Alain Finkielkraut govori o urušavanju Europe, budućnosti koju nam oblikuje umjetna inteligencija, ali i pritisku u kojem su se, između antisemitizma i Netanyahua, našli Židovi u cijelom svijetu.
O projektu AI podatkovnog centra u Topuskom koji izaziva mnogo rasprava u javnosti, ali i o utjecaju takvih projekata u cijelom svijetu na države i društva, govori Paško Bilić s Instituta za razvoj i međunarodne odnose (IRMO).
O posljedicama Trumpove vlasti za SAD, ali i za cijeli svijet, govorio je profesor Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Zoran Kurelić. Svjetski poredak nepovratno je urušen, kao i velike američke stranke, no pitanje je treba li za njima žaliti. A što će se nakon Trumpa događati s MAGA pokretom i kakve planove imaju tehnološki moćnici koji ga financiraju?
O Hrvatskoj koja po međunarodnim ocjenama klizi u autokraciju, o šteti koju trpi pravosuđe jer nemamo predsjednika Vrhovnog suda više od godinu dana, i o kriterijima koje bismo morali primjenjivati pri izboru sudaca Ustavnog suda govori profesorica Pravnog fakulteta u Zagrebu Zlata Đurđević, članica saborskog Odbora za pravosuđe i predsjednica SDP-ovog Savjeta za pravosuđe.
O promjenama koje umjetna inteligencija unosi u sustav obrazovanja i znanosti govori bivša ministrica Blaženka Divjak. Na koje opasnosti smo se već davno morali pripremiti, i zašto nismo?
O novoj humanitarnoj akciji pokušaja proboja pomorske blokade Gaze govori kapetanica i pravnica Morana Miljanović, koja redovito sudjeluje i u akcijama spašavanja ljudi u pokretu na Mediteranu. Što zamjera državama i moćnicima zapada, i što građani tog istog zapada mogu promijenti?
Predavačica na Sveučilištu u Kasselu Iva Marčetić komentira najnovije hrvatske pokušaje osiguranja priuštivog stanovanja, za koje kaže da nisu dovoljno promišljeni i dovoljno razvojni.
O hrvatskoj inflaciji, njezinoj strukturi i o sklonosti vlade da koristi tupe mjere umjesto nekih puno boljih razgovarali smo s Ivanom Žilićem s Ekonomskog Instituta u Zagrebu. Iza agregatnog podatka o 5 posto inflacije kriju se mnogo složeniji problemi.
Prednosti AI revolucije morali bi osjetiti svi, upozorava sociologinja Jelena Ostojić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Umjesto toga, i ova se tehnološka revolucija pokušava iskoristiti za dodatno slabljenje položaja radnika.
Što su to SLAPP tužbe i zašto je Hrvatska na samom europskom vrhu po njihovom broju? Zakon o zaštiti osoba koje javno djeluju trebao bi zaštititi novinare, znanstvenike, aktiviste i građane, no samo je manjkava skica onoga što je trebalo biti napravljeno, kaže profesor Alan Uzelac s Pravnog fakulteta u Zagrebu.
Otkriće nove čestice na LHC-u, 80. dosad poznatog bariona, nije pomaklo granice fizike izvan domene Standardnog modela, ispričao je teoretski fizičar Davor Horvatić u razgovoru za Ideje.hr. Otkrivaju se dosad neviđene konfiguracije poznatih čestica, no nema eksperimenata koji bi mogli potvrditi - ili pobiti - nove teorije fizike.
Ima li EU snage za zajedničku vanjsku politiku? Kako se prilagoditi novom vremenu i novim međunarodnim odnosima a ne mijenjati Lisabonski ugovor? Mogu li se zemlje kandidatkinje približiti Uniji i prije ispunjavanja svih uvjeta? O europskim izazovima govore bivši ministri vanjskih poslova Vesna Pusić i Davor Ivo Stier.
O političkim žetonima, njihovim isprikama, niskim očekivanjima od naroda kod kojeg sve prolazi, Plenkoviću kao soft diktatoru i Milanoviću koji se ljuti jer je prokockao svoje šanse u EU razgovaramo s političkim analitičarem Jaroslavom Pecnikom.
Zašto je Orban sve agresivniji prema Ukrajini i prema EU, zašto prijeti Hrvatskoj? Koliko to ima veze s predstojećim parlamentarnim izborima u Mađarskoj, prvima koje bi u 16 godina, usprkos svim manipulacijama, mogao izgubiti? Marc Loustau, novinar i istraživač na Srednjoeuropskom sveučilištu, otkriva zašto se Orban toliko boji svog najnovijeg izazivača Petera Magyara.
Kako bi trebao izgledati novi višegodišnji proračun EU? Treba li nam više subvencija i podrške domaćoj proizvodnji, ili manje regulacije? Treba li na fiskalna federalizacija i mogu li mali i manje razvijeni stradati u novim okolnostima? Na sva ova pitanja odgovaraju zastupnik u Europskom parlamentu Karlo Ressler (HDZ) i ekonomski analitičar Velimir Šonje. Ovaj razgovor dio je serijala "Europski izazovi" koji uz podršku Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj realizira Sindikat novinara Hrvatske u suradnji s partnerskim medijima.
O američkom napadu na Iran, (ne)stabilnosti režima, proceduri izbora novog Vrhovnog vođe i ostalim posljedicama najnovijeg poteza Donalda Trumpa govori stručnjak za Bliski Istok, politolog Vedran Obućina.