s
f i y S
Dijagnoza hrvatske znanosti

10. kolovoza 2026.

Domagoj Novokmet

LJETNE IDEJE

Dijagnoza hrvatske znanosti

Ljetne ideje Domagoja Novokmeta bave se stanjem hrvatske znanosti i visokog obrazovanja.

Dijagnoza hrvatske znanosti

Ljetne ideje Domagoja Novokmeta bave se stanjem hrvatske znanosti i visokog obrazovanja.

Tvrtko Smital tvrdi da je najveći problem sustava upravo u ljudima kojima je povjerena odgovornost za njega. Tomislav Reškovac govori o tome kakvo bi obrazovanje trebalo razvijati kritičko mišljenje, dok novinarka Barbara Matejčić otkriva zabrinjavajuće podatke o šikaniranju romske djece u školama. Bivša ministrica Blaženka Divjak i Hrvoje Buljan razmatraju kako umjetna inteligencija mijenja obrazovanje i vrednovanje znanstvenika, a rektor Faričić upozorava na “tabličare” u sustavu napredovanja. Profesor Koprić iznosi iskustvo “ucijenjenih” fakulteta i programskih ugovora, Marija Brajdić Vuković upozorava na strah mladih znanstvenika, pogotovo žena, od posljedica javnog ukazivanja na probleme.

Pretplatite se na naš kanal, besplatno je.

Cijelu epizodu možete pogledati i ovdje na Spotifyju.

19. studenoga 2026.

Intervju Daciana Pop i Christoph Kümmel

Bez prosvjeda nema demokracije, bez novca akademske slobode

Što mogu studenti i znanstvenici u današnjem svijetu? Tko štiti znanost od političara i može li se akademska sloboda braniti bez novca? U razgovoru s Domagojem Novokmetom sudjeluju predsjednica Europske studentske unije Daciana Pop i Christoph Kümmel iz Njemačke istraživačke zaklade (DFG), najvećeg njemačkog financijera istraživanja.

12. studenoga 2026.

Intervju Udo Bullmann

Nema više velikog brata, Trump i Putin žele uništiti Europu

Svijet bez „velikog brata“ i bez zajedničkih pravila: gdje je u njemu Europska unija? U razgovoru iz Strasbourga o tome govori Udo Bullmann, njemački zastupnik u Europskom parlamentu (SPD) i voditelj delegacije za odnose s Južnom Afrikom.

O kontinuitetu znanosti. Napredak kao gradnja Neurathovog broda.

22. rujna 2026. / čita se 22 minute

Filozofija znanosti

O kontinuitetu znanosti. Napredak kao gradnja Neurathovog broda.

Tvrdnja da teža tijela padaju brže zvuči kao udžbenički primjer znanstvene zablude - dok se matematički ne pokaže da je, unutar prave domene važenja, Aristotel zapravo bio u pravu. Analiza Zvonimira Šikića sugerira da je diskontinuitet između antičke i moderne fizike uvelike mit, i da znanost napreduje kumulativno.