Britanska psihoanalitičarka Alessandra Lemma u novoj knjizi "Psihotehnički razvoj" pokazuje da digitalna tehnologija aktivno oblikuje kako doživljavamo identitet, žudnju, tijelo i gubitak, piše Maja Profaca. Psihički razvoj, osobito mladih, danas je nerazdvojiv od logike ekrana koji nas promatra i vrednuje.
"Mržnja" je odlična, dosljedna, hrabra, uvjerljiva psihoanalitička studija u kojoj možemo razumjeti mržnju i prepoznati odakle dolazi, piše Zdenko Duka u pregledu knjige švicarske psihoanalitičarke Jeannette Fischer. Od progona vještica, preko Hitlera do Breivika, Fischer pokušava razotkriti zašto su se mogli dogoditi zvjerski zločini, ali i istražuje ulogu žrtve kao počinitelja, te moć majki u obitelji.
Masovno nasilje posljedica je otrovne mješavine politički-ideoloških diskursa koji sugeriraju paranoidna objašnjenja kriza i problema, piše Anna Leszczynska-Koenen. Iza diskursa koji dovodi do nasilja redovito stoje intelektualci, dok je crkva u svakom povijesnom primjeru zakazala u svojoj funkciji moralnog autoriteta.
Glas je moguće razumijeti na tri razine - kao nositelj značenja, kao estetski fenomen, i kao prozor u subjekt, piše Josip Luković u svojem čitanju teza slovenskog filozofa i teoretičara kulture Mladena Dolara. Povijesno gledan primarno kroz vizuru retorike ili umjetnosti, sa strukturalističkim "zaokretom prema jeziku" prošlog stoljeća glas je zadobio i sve značajniju ulogu u teorijskim razmatranjima.