To je to, tu je problem. Ionako nisko povjerenje građana u institucije dodatno je smanjeno.

Nepovjerenje hrvatskih građana u vlast i institucije nije novost. Umjesto da Vlada suočavanje s pandemijom iskoristi za snaženje veza s građanima, raspuštanje Sabora i izbori, u kombinaciji s potresom u Zagrebu nisu tome pomogli. Povjerenje je narušeno čak i u zdravstvo i policiju.

• Naslovna fotografija: S jednog od prosvjeda na Markovom trgu koji je sada građanima nedostupan

• dr. sc. Martina Pezer i dr. sc. Branko Stanić istraživači su Instituta za javne financije

Uz zdravstvene i ekonomske posljedice koronakriza je utjecala i na povjerenje građana u institucije. Ovdje se analizira povjerenje građana Europske unije (EU) u institucije tijekom novonastale krize s posebnim osvrtom na Hrvatsku. Analiza se uglavnom temelji na online anketnom istraživanju Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (Eurofound) koja je krajem rujna 2020. objavila izvješće „Living, working and COVID-19“, o utjecaju pandemije na život i rad građana u EU27. Osim izvješća, početkom listopada 2020. objavljene su i baze podataka sa svim anketnim pitanjima, a dostupna je i vizualizacija podataka. Kao dopuna analizi korišteni su i ostali izvori podataka.

Uz nekoliko pokazatelja po kojima su građani Hrvatske izrazito pesimistični u pogledu svoje buduće financijske situacije i teško „krpaju kraj s krajem“, ističe se vrlo nisko povjerenje u nacionalnu vladu i EU. Budući da je Eurofound proveo istraživanje u dva navrata – jedno u travnju/svibnju, a drugo u lipnju/srpnju – moguće je uspoređivati rezultate i vidjeti kako se i koliko povjerenje građana mijenjalo tijekom pandemije (grafikon 1).

Grafikon 1. Povjerenje u vladu, odabrane EU zemlje. Izvor: Autori na temelju Eurofound-a

Napomena: Grafikon prikazuje srednju vrijednost ispitanika na pitanje Koliko osobno vjerujete Vladi vaše zemlje. Povjerenje se mjeri na skali od 1 do 10, pri čemu 1 znači uopće ne vjerujem, a 10 vjerujem u potpunosti.

Općenito, hrvatski su građani iskazali izrazito nisko povjerenje u Vladu. Ono je u prvim fazama pandemije bilo nešto veće (čak iznad Francuske i Slovenije, ali još uvijek ispod prosjeka EU), što se dijelom može pripisati brzoj reakciji Vlade kad je riječ o potporama za očuvanje radnih mjesta. Međutim, tijekom lipnja i srpnja Vlada je znatno izgubila povjerenje građana. Štoviše, taj je pad najveći u EU.[i] Premda je bez dodatne naprednije empirijske analize teško utvrditi razloge za takve stavove građana, treba istaknuti nekoliko mogućih odrednica znatnog pada povjerenja u Vladu. To su ponajprije porast broja novozaraženih krajem lipnja i u srpnju, zatim predizborna kampanja i održavanje parlamentarnih izbora 5. srpnja, ali i sve češći medijski napisi o ustavnosti djelovanja Stožera civilne zaštite koji kontrolira Vlada RH, a koji je radio često i neobične ustupke od svima poznatih pravila za nošenje s pandemijom.

U skladu s tim, ne iznenađuju rezultati vezani uz povjerenje hrvatskih građana i u druge institucije, poglavito zdravstveni sustav i policiju. Niska je razina povjerenja u oba promatrana razdoblja i za obje je institucije znatno niža od prosjeka EU. Posebno se ističe nepovjerenje u policiju, gdje je Hrvatska od svih EU zemalja na četvrtom mjestu po nepovjerenju, a iza su samo Bugarska, Poljska i Rumunjska. No, ponovno valja istaknuti kako je nepovjerenje još i dodatno poraslo tijekom pandemije, pa je Hrvatska neslavno završila u samom vrhu EU zemalja s najizraženijim padom povjerenja građana u zdravstvo i policiju (grafikon 2.).[ii]

Grafikon 2. Povjerenje u zdravstveni sustav (lijeva slika) i policiju, odabrane EU zemlje. Izvor: Autori na temelju Eurofound-a

Osim ocjenjivanja institucija, građani su imali priliku iznijeti sveukupno zadovoljstvo funkcioniranjem demokracije u njihovoj zemlji. Najveće su zadovoljstvo iskazali građani Danske, Finske, Irske, Švedske, Austrije i Njemačke, svi s preko 6 bodova od ukupno 10. Hrvatska je ponovno na samom dnu ljestvice, znatno ispod EU prosjeka, a samo ispred Bugarske i Mađarske (grafikon 3).

Grafikon 3. Zadovoljstvo funkcioniranjem demokracije u državama EU. Izvor: Autori na temelju Eurofound-a

Napomena: Grafikon ne uključuje Cipar, Latviju, Luksemburg, Maltu i Poljsku zbog niske pouzdanosti podataka. Podaci su dostupni samo za jedan krug istraživanja (lipanj/srpanj).

U izvještaju Nations in Transit 2020 od Freedom House[i] u kojem se analizira i mjeri napredak demokracije na temelju nekoliko pokazatelja u Središnjoj i Istočnoj Europi, Balkanu i Euroaziji, Hrvatska je za 2019. ostvarila rezultat od 54%. Rezultati tog izvješća dijelom su usporedivi s rezultatima Eurofounda uz iznimku Bugarske koja je ostvarila nešto bolji rezultat od Hrvatske, a listu predvode Estonija i Slovenija s preko 80%. Hrvatska je ostvarila najlošiji rezultat u području pravosudnog okvira i neovisnosti (zaštita ustavnih i ljudskih prava, status manjina, jednakost pred zakonom), korupcije (javna percepcija korupcije, poslovni interesi donositelja zakona, sukobi interesa) i neovisnosti medija (sloboda medija, zastrašivanje novinara), pa i ne čudi tako niska razina povjerenja građana u vlast i institucije. Najbolji je rezultat ostvaren u području civilnog društva i izbornog procesa.

• Povjerenje i reakcija Vlade na pandemiju

U medijima je tijekom čvrstog lockdowna u Hrvatskoj odjeknula vijest o strogosti uvedenih mjera te se Hrvatska prema pokazatelju strogosti jedno vrijeme isticala kao zemlja s najstrožim mjerama u Europi.[ii] Pokazatelj strogosti razvijen je na Sveučilištu u Oxfordu, a predstavlja prosjek nekoliko pokazatelja, poput otkazivanja javnih događaja, zatvaranja škola, radnih mjesta, ograničavanja putovanja i dr. Njega ne treba smatrati mjerilom prikladnosti niti uspješnosti mjera, što ističu i sami autori, ali velika odstupanja, tj. brzo popuštanje mjera (naročito pred parlamentarne izbore), mogu se smatrati jednim od bitnijih čimbenika koji su utjecali na veliki pad povjerenja građana tijekom pandemije.

Naime, iako je Hrvatska imala čvrste i stroge mjere sve do svibnja (propusnice, zabrane rada, škola na daljinu), ipak je prednjačila u brzini i popuštanju mjera, pogotovo tijekom lipnja i srpnja, u usporedbi s nama susjednom Slovenijom, ali i Španjolskom te Njemačkom (grafikon 4.). U tom kontekstu, pomalo iznenađuje i porast povjerenja u vladu u Španjolskoj, ako izolirano promatramo pokazatelj strogosti prema kojemu su mjere u Španjolskoj dugotrajne i stroge. No, treba napomenuti da je s obzirom na veliko oslanjanje na isključivo jednu gospodarsku granu – turizam – Vlada vjerojatno ubrzala odluke kako bi se donekle održale turističke brojke iz prethodnih godina.

Grafikon 4. Kretanje pokazatelja strogosti mjera u odgovoru na pandemiju. Izvor: Autori na temelju Hale, T. i sur. (2020). Oxford COVID-19 Government Response Tracker, Blavatnik School of Government.

Na kraju, valja istaknuti da je prema pokazateljima za zdravstveni sustav (također Sveučilišta u Oxfordu) Hrvatska ostvarila visoke vrijednosti, poglavito zahvaljujući uspješnoj kooordinaciji informacijske kampanje oko pandemije, drive through testiranju za osobne potrebe i iscrpnom praćenju kontakata zaraženih. Međutim, naličje tolike posvećenosti borbi protiv pandemije otežalo je i usporilo pružanje svih drugih zdravstvenih usluga, što je zasigurno poljuljalo povjerenje građana u zdravstveni sustav.

• Zaključno

Nepovjerenje hrvatskih građana u vlast i institucije nije nikakva novost. Ono je bilo jako izraženo i prije pandemije. Prema istraživanju Eurobarometra, čak više od tri četvrtine hrvatskih ispitanika u 2018. iskazalo je nepovjerenje prema Vladi i Saboru. Iako je Hrvatska poduzela i neke dobre poteze u nošenju s pandemijom, oni nisu mogli neutralizirati sveprisutno nepovjerenje hrvatskih građana. Tu treba uzeti u obzir još jedan nepredvidivi događaj – potres u Zagrebu. Oklijevanje Vlade i raspuštanje Sabora prije donošenja Zakona o obnovi i raspisivanje izbora u osjetljivo vrijeme dodatno su poljuljali ionako izrazito nisko povjerenje građana. Stoga se valja nadati da će vlast na svim razinama transparentnim upravljanjem, uključivanjem javnosti u donošenje odluka, te utemeljenim potezima uspjeti barem djelomično povratiti izgubljeno. Jer, na kraju krajeva, nije li to i uloga političara?

• Stavovi izraženi u članku izražavaju mišljenja autora koja ne moraju neminovno odražavati i mišljenje Instituta kao institucije.

[i] Freedom House je američka nevladina organizacija koja se bavi istraživanjima i objavljuje razne izvještaje na temu demokracije, slobode i srodnih tema. Spomenuti izvještaj je detaljnije predstavljen u blog postu Arhivanalitike.

[ii] „Oxford: Hrvatska ima najstrože mjere u Europi. Beroš: Pažljivo balansiramo“ (Večernji list)

[i] Samo je na Malti došlo do većeg pada povjerenja, ali Eurofound navodi nisku pouzdanost tih podataka.

[ii] Od svih EU zemalja, u Hrvatskoj je najveći pad povjerenja u zdravstvo, a na neslavnom je trećem mjestu po rastu nepovjerenja u policiju.