Treba li stvarno raditi pet dana u tjednu? Iskustva novog pristupa

Pilot-projekti uvođenja četverodnevnog radnog tjedna - u kojem radnici rade 80% radnih sati za punu plaću - diljem svijeta su pokazali izvrsne rezultate, od poboljšanja kvalitete života radnika do veće produktivnosti tvrtki, piše Davor Nikolić. Ključno pitanje ostaje je li ovakav model univerzalno rješenje, ili će ostati privilegija za određene industrije i bijele ovratnike.

• Naslovna fotografija: Radnica se odmara na ležaljci usred ureda, okružena kolegama koji rade. (Midjourney v7)

• Davor Nikolić, mag. pol. stručnjak je za europske fondove i inovacije s višegodišnjim iskustvom u javnom i privatnom sektoru. Partner je u konzultantskoj tvrtki Omnia Solutions i vanjski član Odbora za europske poslove Hrvatskog sabora.

Zamislite svijet u kojem imate tri dana vikenda umjesto dva. Svijet u kojem nedjeljna nelagoda od ponedjeljka postaje stvar prošlosti, jer znate da vas čeka kraći radni tjedan s više vremena za obitelj, hobije i odmor. To više nije znanstvena fantastika ili utopijska vizija, ponegdje je to već stvarnost u kojoj već živi sve veći broj ljudi u (pojedinim) zapadnim zemljama.

Po svemu sudeći, radi se o stvarnoj promjeni mindseta, o tome kako gledamo na posao, koliko nam uzima vremena u životu i što uopće smatramo normalnim radnim danom. Umjesto da nam rad strukturira gotovo cijeli tjedan, četverodnevni radni model pokušava vratiti ravnotežu na način da posao ostane važan, ali da ne „pojede“ sve ostalo: zdravlje, obitelj, slobodno vrijeme, pa i običnu dosadu koja je potrebna da bismo uopće imali nove ideje.

U vremenima kada se sve češće govori o epidemiji burnouta, anksioznosti i kroničnog umora, a istodobno se očekuje stalni rast produktivnosti, četverodnevni tjedan pojavljuje se kao vrlo konkretan odgovor koji spaja brigu za mentalno zdravlje i kvalitetu života s pitanjem održivosti – od ekološke (manje putovanja, manja potrošnja resursa) do društvene (više vremena za obitelj, prijatelje i građanski život). Umjesto apstraktnih rasprava o “work–life balanceu”, radni tjedan od 4 dana nudi praktičnu promjenu u organizaciji vremena koja se može mjeriti u satima, danima i, što je za kapitalizam presudno, u brojkama produktivnosti i profitabilnosti.

Rezultati su gotovo jednoglasni: radnici su zadovoljniji, zdraviji i produktivniji, a poslodavci bilježe iste ili bolje poslovne rezultate.

Island je pokazao put, Velika Britanija ga je potvrdila velikim istraživanjem, a desetine drugih zemalja, od Njemačke, Portugala, Australije i Japana sada provode vlastite pilot-programe. Rezultati su gotovo jednoglasni: radnici su zadovoljniji, zdraviji i produktivniji. Poslodavci bilježe iste ili bolje poslovne rezultate, smanjenje fluktuacije zaposlenika i manje troškove. Čak i okoliš profitira kroz smanjene emisije ugljika i manje prometno zagušenje.

Ali dok se o četverodnevnom radnom tjednu raspravlja već godinama, ključno pitanje ostaje – je li to doista održiv model za budućnost ili samo privilegija koju si mogu priuštiti određene industrije i bogate zemlje? I što konkretni podaci govore o tome kako zapravo funkcionira u praksi?

Kada govorimo o četverodnevnom radnom tjednu, priča počinje na Islandu. Između 2015. i 2019. godine, islandska vlada i Gradsko vijeće Reykjavika proveli su jedan od najopsežnijih eksperimenata s četverodnevnim radnim tjednom u povijesti. Program je uključio više od 2.500 radnika (što predstavlja preko 1% cjelokupne radne snage Islanda) iz širokog spektra radnih mjesta: od predškolskih odgojitelja i socijalnih radnika do ureda i bolnica.

Gotovo 90% islandske radne snage danas uživa u skraćenom radnom tjednu od 36 sati. (Statista)

Rezultati su bili poprilično zadovoljavajući, s obzirom da su radnici izvještavali o smanjenom stresu i riziku od sagorijevanja, a produktivnost je ostala ista ili se čak poboljšala u većini radnih mjesta. Sindikati su nakon toga ponovno pregovarali o radnim obrascima, a danas gotovo svi islandski radnici rade kraće sate uz istu plaću. Naime, gotovo 90% islandske radne snage danas uživa u skraćenom radnom tjednu od 36 sati u odnosu na prijašnjih 40, bez gubitka prihoda. To očito nije bio samo privremeni eksperiment već je postao novi obrazac za cijelu zemlju.

Velika Britanija je 2022. godine pokrenula ono što je postalo najveći globalni pilot četverodnevnog radnog tjedna, uključujući 61 kompaniju i približno 3.000 zaposlenika. Šestomjesečni program bio je dizajniran po principu “100-80-100”: 100% plaće za 80% vremena, uz obvezu održavanja 100% produktivnosti. Organizacija 4 Day Week Global, zajedno s istraživačima sa Sveučilišta u Cambridgeu i Bostonu, provodila je detaljno praćenje rezultata. Ishod? Čak 92% kompanija koje su sudjelovale odlučile su nastaviti s četverodnevnim radnim tjednom nakon završetka pilot-programa, a dio ih je taj model učinilo trajnom promjenom. Prihodi kompanija su u prosjeku porasli za 35% u usporedbi sa sličnim financijskim razdobljem prethodne godine. Fluktuacija zaposlenika pala je dramatičnih 57%, dok je broj dana bolovanja zbog mentalnog zdravlja smanjen za 65%.

“Prije i poslije” podaci pokazali su da je 39% zaposlenika bilo pod manjim stresom, a 71% ih je imalo smanjene razine sagorijevanja na kraju programa. Čak 15% zaposlenika izjavilo je da im nijedan iznos novca ne bi bio dovoljan da ponovno prihvate petodnevni umjesto četverodnevnog radnog tjedna.

Njemačka je u veljači 2024. pokrenula svoj najveći pilot-program četverodnevnog radnog tjedna, uključujući 45 kompanija. Nakon šest mjeseci, rezultati su pokazali da 73% kompanija planira nastaviti s modelom skraćenog radnog tjedna. Prihodi su u prosjeku porasli za 36% u usporedbi s prethodnom godinom, dok su otkazi zaposlenika pali za 42%, a ‘sagorijevanje’ za 64%.

Jedinstvena karakteristika njemačkog programa bila je upotreba naprednih metoda praćenja – zaposlenici su nosili pametne satove i pratili svoje spavanje kako bi se pružio alternativni pogled na dobrobit. Rezultati su pokazali da su sudionici četverodnevnog radnog tjedna spavali u prosjeku 38 minuta više tjedno i imali dodatnih 25 minuta tjelesne aktivnosti.

Portugal je u lipnju 2023. započeo vlastiti pilot-program koji je uključio 41 poduzeće iz privatnog sektora i više od 1.000 zaposlenika. Program je bio potpomognut vladom i koordiniran od strane 4 Day Week Global u suradnji s istraživačima sa Sveučilišta Birkbeck u Londonu i Henley Business School. Rezultati su bili izrazito pozitivni: 95% kompanija pozitivno je ocijenilo eksperiment, a 90% ih je uspješno smanjilo radne sate. Usto, postotak radnika koji su se borili s usklađivanjem posla i privatnog života pao je s 50% na samo 16%, dok je 93% radnika željelo nastaviti sa smanjenim radnim vremenom. Čak 85% radnika izjavilo je da bi razmotrilo prelazak u kompaniju s petodnevnim radnim tjednom samo uz povećanje plaće veće od 20%.

Zabilježena je ipak i jedna negativna stvar – povećanje u potrošnji duhana i alkohola

Španjolska je također ušla u eksperiment, s Valencijom koja je postala prvi grad na svijetu koji je testirao četverodnevni radni tjedan putem četiri uzastopna praznika na ponedjeljke u travnju i svibnju 2023. Grad je nasumično ispitao preko 2.000 građana kako bi bolje shvatio kako su radnici koristili ta četiri dodatna dana i kako je to utjecalo na njih. Radnici su izvijestili o 35-postotnom smanjenju razina stresa, dok je čak 64% njih povećalo količinu sna. Uz povećanje fizičke aktivnosti za 37% te pozitivne ekonomske učinke na lokalno ugostiteljstvo zbog češćeg boravka u kafićima i restoranima, zabilježena je ipak i jedna negativna stvar – povećanje u potrošnji duhana i alkohola.

Španjolska vlada investirala je 50 milijuna eura u trogodišnji pilot-program s ciljem sudjelovanja 200 kompanija i 3.000 – 6.000 zaposlenika. Vlada pokriva 100% troškova kompanija u prvoj godini, 50% u drugoj i 33% tijekom završne godine programa.

Australija je pak u kolovozu 2022. pokrenula šestomjesečni pilot s 26 organizacija. Rezultati su bili u skladu s rezultatima ranije spomenutih zemalja – 95% kompanija željelo je nastaviti s modelom četverodnevnog tjedna, a 96% zaposlenika također je htjelo nastaviti. Kompanije su ocijenile ukupni utjecaj programa s 8,2 od 10, dok su zaposlenici dali ocjenu 9 od 10. Zanimljivo, došlo je do 44-postotnog smanjenja broja dana bolovanja i osobnih dana po zaposleniku mjesečno, te 8,6-postotnog smanjenja prosječnih stopa otkaza.

Japan, zemlja poznata po kulturi prekomjernog rada i čak pojmu “karoshi” (iznenadna smrt izazvana prekomjernim radom), također je ušla u ovaj eksperiment. Vlada prefekture Tokio najavila je planove za implementaciju četverodnevnog radnog tjedna počevši od travnja 2025. godine za preko 160.000 zaposlenika. Inicijativa ima za cilj poboljšati ravnotežu između posla i života te riješiti pad stope nataliteta u Japanu.

Dubai je ovog ljeta svim državnim zaposlenicima omogućio četverodnevni radni tjedan.

UAE, odnosno Dubai, su također lansirali inicijativu “Naše fleksibilno ljeto” koja državnim zaposlenicima omogućuje četverodnevni radni tjedan tijekom ljetnih mjeseci. Program je pokrenut početkom srpnja ove godine te je trajao do sredine rujna. Rezultati još nisu poznati, ali prošlogodišnji pilot-program uključio je 21 vladinu instituciju i rezultirao je višim razinama zadovoljstva, sreće i učinkovitosti zaposlenika.

Radnici su nakon šest mjeseci rada četiri dana tjedno izvještavali o manjem sagorijevanju, boljem snu i većem zadovoljstvu poslom. (Nature)

Jedna od najimpresivnijih prednosti četverodnevnog radnog tjedna je njegov utjecaj na mentalno zdravlje i opće blagostanje zaposlenika. Istraživanje objavljeno u časopisu Nature Human Behaviour provedeno je na gotovo 3.000 zaposlenika iz 141 organizacije u šest zemalja (Australija, Kanada, Irska, Novi Zeland, Velika Britanija i SAD) pokazalo je da su radnici nakon šest mjeseci rada četiri dana tjedno izvještavali o manjem sagorijevanju, boljem snu i većem zadovoljstvu poslom. Konkretno, 67% radnika izvijestilo je o smanjenim razinama sagorijevanja, 41% izjavilo je da im se mentalno zdravlje poboljšalo, a 38% je imalo manje problema sa spavanjem. Istraživanje je pokazalo da su ta poboljšanja bila rezultat tri ključna faktora: poboljšane samoprocjene radne sposobnosti, smanjenih problema sa spavanjem i smanjenog umora.

U britanskom pilot-programu, razine anksioznosti, umora i problema sa spavanjem smanjile su se, dok su se mentalno i fizičko zdravlje poboljšali. Podaci “prije i poslije” pokazali su da je 71% zaposlenika imalo smanjene razine sagorijevanja na kraju programa. Studija na Mental Health Foundation u Velikoj Britaniji, koja je trajala godinu dana, pokazala je da je 69% osoblja izvijestilo o manjem stresu povezanom s poslom, 68% o poboljšanom mentalnom blagostanju, a 64% o većem osjećaju zadovoljstva životom.

U portugalskom pilot-programu, značajno poboljšanje mentalnog i fizičkog zdravlja zabilježeno je kod radnika koji su sudjelovali u programu u usporedbi s kontrolnom grupom koja nije promijenila radno vrijeme. Postotak radnika koji su se borili s usklađivanjem posla i osobnog života pao je solidno s 50% na 16%.

No, važno je primijetiti kako četverodnevni radni tjedan ne donosi samo smanjenje negativnih simptoma, nego aktivno povećava i pozitivne aspekte života. U australskom pilot-programu, 65% zaposlenika bilo je zadovoljnije svojim vremenom tijekom četverodnevnog radnog tjedna. Konflikt između uspostave ravnoteže između posla i obitelji smanjio se za 49%, a zaposlenici su izvještavali o povećanoj učestalosti i trajanju vježbanja.

Dodatni slobodan dan tjedno omogućuje zaposlenicima da provedu više vremena s obitelji i prijateljima. U islandskom programu, radnici su izvještavali da imaju više vremena za provođenje s obiteljima, bavljenje hobijima i dovršavanje kućanskih poslova. U portugalskom programu, 65% zaposlenika provelo je više vremena s obitelji. U programu 4 Day Week Global koji je obuhvaćao šest zemalja, 60% zaposlenika izvijestilo je o poboljšanoj sposobnosti kombiniranja plaćenog rada s odgovornostima brige, a 62% je izjavilo da im je lakše kombinirati posao sa društvenim životom.

Posebno značajan je podatak da su zaposlenici u prosjeku imali dodatnih 27 minuta tjelesne aktivnosti tjedno tijekom britanskog pilot-programa. U njemačkom programu, sudionici su registrirali dodatnih 25 minuta fizičke aktivnosti svaki tjedan i u prosjeku spavali 38 minuta više tjedno. Ove promjene mogu se činiti malima, ali dugoročno imaju značajan utjecaj na zdravlje.

Posebno je zanimljivo da zaposlenici cijene taj dodatni dan toliko visoko da ga ne bi lako razmijenili ni za kakvu svotu novca. Čak 15% zaposlenika u britanskom pilot-programu izjavilo je da im nijedan iznos novca ne bi bio dovoljan da prihvate petodnevni raspored umjesto četverodnevnog tjedna na koji su se navikli. U južnoafričkom programu, 13% zaposlenika izjavilo je da “nijedan iznos novca” ne bi ih natjerao da se vrate na petodnevni raspored, dok je preko polovice reklo da bi trebali povećanje plaće od 21-50%. U portugalskom programu, 85% radnika razmotrilo bi prelazak u kompaniju s petodnevnim radnim tjednom samo uz povećanje plaće veće od 20%.

Mogu li zaposlenici doista obaviti isti posao u 80% vremena?

Možda najneočekivaniji aspekt četverodnevnog radnog tjedna jest činjenica da, ne samo da ne šteti poslovanju, već ima pozitivan utjecaj na produktivnost radnika i poslovanje poduzeća. Široko raspravljeno pitanje je bilo: mogu li zaposlenici doista obaviti isti posao u 80% vremena? Odgovor koji dolazi iz desetaka pilot-programa širom svijeta je – ne samo da mogu, već često i bolje rade.

U britanskom pilot-programu iz 2022., prihodi kompanija porasli su u prosjeku za 35% tijekom šestomjesečnog perioda u usporedbi sa sličnim financijskim razdobljem. Čak i konzervativnije procjene pokazuju značajne rezultate: u globalnim programima 4 Day Week Global, prihodi kompanija koje su sudjelovale povećali su se u prosjeku za 8,1% tijekom pilot-perioda, i za 38% u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine.

Microsoft Japan je možda najpoznatiji primjer dramatičnog povećanja produktivnosti. Kada su 2019. uveli četverodnevni radni tjedan, produktivnost je porasla za nevjerojatnih 40% u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine. Također su uštedjeli više od 20% troškova električne energije i donekle neočekivano – smanjili broj ispisanih stranica za gotovo 60%.

Kako to objašnjavaju zaposlenici i menadžeri? Jednostavno – kada znate da imate manje vremena, postajete učinkovitiji. U britanskom pilot-programu, 52% sastanaka je bilo skraćeno te je zabilježeno i 65-postotno smanjenje distrakcija. Zaposlenici izvještavaju o većoj fokusiranosti, manje vremena provedenom u bespotrebnim sastancima i učinkovitijoj organizaciji rada.

Ali možda još važniji od kratkoročne produktivnosti je dugoročni utjecaj na zadržavanje talenata. Fluktuacija zaposlenika dramatično pada u organizacijama koje implementiraju četverodnevni radni tjedan. U britanskom pilot-programu, broj ljudi koji napuštaju kompanije smanjio se za čak 57% tijekom pilot-razdoblja. U globalnom programu, došlo je do 50-postotnog smanjenja odlazaka zaposlenika. U njemačkom programu, otkazi zaposlenika pali su za 42%.

Četverodnevni radni tjedan može biti učinkovit alat za privlačenje talenata..

Trošak „zamjene“ zaposlenika može iznositi tri do četiri puta više od njegove plaće kada uzmemo u obzir regrutiranje, onboarding i gubitak institucionalnog znanja. To znači da smanjenje fluktuacije za 57%, kao u britanskom programu, može predstavljati ogromne uštede za kompanije. Osim toga, četverodnevni radni tjedan može biti učinkovit alat za privlačenje talenata. U britanskom pilot-programu, prijave za posao porasle su za 88%. U australskom programu, privlačenje novih zaposlenika ocijenjeno je s 8,3 od 10 s četverodnevnim radnim tjednom. U jednoj studiji u Ujedinjenom Kraljevstvu, aplikacije za posao u kompanijama koje nude četverodnevni radni tjedan porasle su za čak 800%.

U anketi američke organizacije 4 Day Week Foundation, 59% američkih kompanija voljno bi razmotrilo četverodnevni radni tjedan. U drugoj anketi, 56% zaposlenika preferira četverodnevni radni tjedan od 40 sati nad tradicionalnim petodnevnim rasporedom. Za poduzeća koja ne mogu ponuditi više plaće, četverodnevni radni tjedan predstavlja moćan diferencirajući faktor u regrutiranju.

Dodatna korist dolazi od smanjenja bolovanja. U britanskom pilot-programu, bolovanja su pala za 65%. Henley Business School je u anketi poslovnih lidera izvijestio da 62% menadžera izvještava o manje korištenih dana bolovanja svojih zaposlenika. U australskom programu, došlo je do 44,3-postotnog smanjenja broja dana bolovanja i osobnih dana po zaposleniku mjesečno. Kada zaposlenici imaju dodatni dan za zakazivanje liječničkih pregleda i osobnih obaveza, rjeđe trebaju uzeti bolovanje tijekom radnog tjedna.

Poduzeća također ostvaruju uštede na operativnim troškovima. S jednim danom manje provedenim u uredu, kompanije mogu uštedjeti na komunalnim troškovima, uredskim potrepštinama i uslugama čišćenja. Naravno, postoje i početni troškovi implementacije, poduzeća možda trebaju uložiti u novu tehnologiju, obuku zaposlenika ili reorganizaciju ureda. Međutim, mnogi od ovih troškova su jednokratni rashodi koji se mogu isplatiti dugoročno.

Kada se zagovaraju velike promjene poput četverodnevnog radnog tjedna, ključno je osloniti se na konkretne podatke, a ne samo na anegdote ili teoretske argumente. Srećom, deseci pilot-programa provedenih u posljednjih pet godina pružili su bogat skup podataka koji jasno pokazuju utjecaj četverodnevnog radnog tjedna.

Počnimo s najimpresivnijom statistikom: u britanskom pilot-programu 2022., čak 92% od 61 poduzeća koja su sudjelovala, odlučilo je nastaviti s četverodnevnim radnim tjednom nakon završetka programa, a 18 ih je to učinilo trajnom promjenom. Slična stopa prihvaćanja viđena je širom svijeta. U australskom programu, 95% kompanija željelo je nastaviti s modelom četverodnevnog tjedna. U portugalskom programu, samo četiri od 41 kompanije vratile su se na petodnevni radni tjedan nakon završetka programa. U njemačkom programu, 73% kompanija planiralo je nastaviti s modelom skraćenog radnog tjedna.

Što se tiče produktivnosti, brojke su također impresivne. U britanskom pilot-programu, produktivnost je ocijenjena s 7,7 na skali od 1 do 10, gdje je 10 bilo vrlo pozitivno. Kompanije koje su sudjelovale ocijenile su program s ocjenom 9 od 10, izražavajući maksimalno zadovoljstvo svojom ukupnom produktivnošću i učinkom. U portugalskom programu, 85% kompanija izvijestilo je o povećanju učinka.

Financijski rezultati isto tako govore sami za sebe. U britanskom pilot-programu, prosječni prihodi porasli su za 35%. U njemačkom programu, prihodi su porasli za 36% u usporedbi s prethodnom godinom. U jednogodišnjem praćenju globalnih programa, prihod u kompanijama koje su sudjelovale porastao je za 15%. U pilot-programu 4 Day Week Global, prihodi kompanija povećali su se u prosjeku za 8,1% tijekom pilot-perioda.

Fluktuacija zaposlenika, koja predstavlja značajan trošak za kompanije, dramatično pada. U britanskom pilot-programu, broj zaposlenika koji napuštaju kompanije smanjio se za 57%. U globalnim programima, došlo je do 50-postotnog smanjenja odlazaka zaposlenika. Sposobnost privlačenja novih zaposlenika poboljšala se za 32%. Bolovanja su također značajno smanjena te je i ravnoteža između posla i privatnog života pokazala značajna dramatična poboljšanja.

Ekološki učinci također su značajni. Vrijeme provedeno u putovanju na posao palo je za čak 36 minuta po osobi tjedno tijekom australskog programa. U britanskom programu, vrijeme putovanja smanjilo se za 10% tijekom pilot-perioda. Studije sugeriraju da bi kraći radni tjedan mogao smanjiti otisak ugljika Velike Britanije do 127 milijuna tona godišnje, što je otprilike ekvivalentno uklanjanju 27 milijuna automobila s ceste.

Rodna ravnopravnost također se poboljšava. U pilot-programu koji je obuhvaćao šest zemalja, muškarci su izvijestili da provode 22% više vremena na brizi o djeci i 23% više vremena na kućanskim poslovima.

Nije svaka implementacija bila uspješna, a nisu ni sve industrije i radna mjesta podjednako pogodni

Iako su rezultati pilot-programa četverodnevnog radnog tjedna uglavnom pozitivni, važno je razmotriti i potencijalne izazove i kritike. Nije svaka implementacija bila uspješna, a nisu ni sve industrije i radna mjesta podjednako pogodni za ovaj model.

Jedan od primarnih izazova je nešto što možemo nazvati „kompresija posla“. Neki zaposlenici izvještavaju da, umjesto da rade manje sati, jednostavno komprimiraju 40 sati posla u četiri dana. To može rezultirati dužim dnevnim smjenama, što može uzrokovati umor, mentalno iscrpljivanje i smanjenu produktivnost – posebno u visoko-stresnim ulogama ili poslovima koji zahtijevaju stalnu fokusiranost.

Britanska tvrtka Allcap, koja je testirala četverodnevni radni tjedan s 40 zaposlenika, dala im je dodatni dan slobodan svaka dva tjedna. To je rezultiralo s devet dugih radnih dana umjesto deset normalnih. Zaposlenici su se često osjećali umorno na slobodne dane. Pronalaženje zamjena za dane slobodne bilo je teško zbog praznika ili bolesti.

U Francuskoj, zaposlenici u eksperimentu četverodnevnog radnog tjedna završili su radom istog broja sati kao prije. Jedina razlika? Tvrtka je morala platiti prekovremeni rad što je predstavljao dodatni režijski trošak. Studija je pokazala da zaposlenici koji rade po komprimiranom rasporedu također imaju više razine izostanaka u usporedbi s tradicionalnim radnim rasporedima.

Industrije koje zahtijevaju kontinuiranu pokrivenost ili korisničku podršku suočavaju se s posebnim izazovima. Zdravstvene ustanove, maloprodaja i uslužne industrije ne mogu jednostavno zatvoriti jedan dan tjedno (posebno zdravstvene i slične ustanove; maloprodaja u nekim zemljama ipak ne radi jedan dan u tjednu). U tim sektorima, implementacija četverodnevnog radnog tjedna zahtijeva pažljivo raspoređivanje smjena i rotacije, što može biti složeno i skupo.

Postoji također zabrinutost oko nejednakosti. Četverodnevni radni tjedan može biti lakše implementiran u uredima bijelog ovratnika nego u industrijama plavog ovratnika. To bi moglo produbiti jaz između bijelih ovratnika i plavih ovratnika, gdje radnici u proizvodnji, transportu ili ugostiteljstvu možda neće moći sudjelovati u ovom trendu.

U Njemačkoj, neki kritičari su postavili pitanje o reprezentativnosti pojedinih studija. Prof. Enzo Weber, stručnjak za rad sa Sveučilišta u Regensburgu, istakao je da su mnoge kompanije koje su sudjelovale već bile otvorene za usvajanje četverodnevnog radnog tjedna, što potencijalno iskrivljuje rezultate. Od 45 izvornih sudionika, četiri kompanije napustile su program, a samo oko trećine preostalih 41 usvojilo je trodnevni vikend. Oko 20% smanjilo je radne sate za 11-19% dnevno, dok je polovica smanjila samo za četiri sata tjedno.

Postoje također zabrinutosti oko pritiska i stresa. Rad samo četiri dana tjedno može zvučati atraktivno, ali rezultati mogu ostaviti zaposlenike s pretrpanim danom s više sastanaka. To implicira daleko veći intenzitet što zapravo znači stres i sagorijevanje. Poslodavci će u konačnici zahtijevati veću predanost tijekom ta četiri dana. Pitanje je može li korist trodnevnog vikenda negirati ovaj novi stres na radnom mjestu.

Četverodnevni radni tjedan više nije marginalna ideja rezervirana za nekolicinu progresivnih aktivista.

Unatoč pojedinim negativnim kritikama, očito je da četverodnevni radni tjedan više nije marginalna ideja rezervirana za nekolicinu progresivnih aktivista, već se pretvara u uobičajenu praksu u mnogim zapadnim zemljama. U Velikoj Britaniji više od 200 tvrtki već je trajno prešlo na takav raspored, obuhvaćajući preko 5.000 zaposlenih u područjima poput marketinga i tehnologije.

Budućnost četverodnevnog radnog tjedna usko je povezana sa širim trendovima budućnosti rada. Hibridni rad i fleksibilni aranžmani postali su trajna značajka modernog radnog mjesta obzirom da je pandemija ubrzala usvajanje rada na daljinu, a tvrtke su prilagodile svoje modele kako bi ponudile fleksibilnost, podržavajući ravnotežu između rada i života te zadovoljstva zaposlenika.

Četverodnevni radni tjedan također se uklapa u šire razgovore o okolišnoj održivosti. Smanjenje broja radnih dana može značajno smanjiti putovanja intenzivna ugljikom i potrošnju energije na radnom mjestu što također može potaknuti zdrave navike poput hodanja i biciklizma.

Međutim, ključno pitanje ostaje hoće li četverodnevni radni tjedan biti univerzalno usvojen ili će ostati privilegija za određene industrije i bijele ovratnike. Studije pokazuju da je vrsta industrije, vrsta organizacijske kulture i određeni stil vođenja sve važni čimbenici u određivanju učinkovitosti fleksibilnosti rada.

Najvjerojatnije je da ćemo vidjeti hibridni pristup gdje različite industrije i tvrtke prilagođavaju model svojim specifičnim potrebama. Neki će možda usvojiti pravi četverodnevni radni tjedan sa smanjenim satima, dok će drugi možda usvojiti komprimirani raspored gdje se istih 40 sati komprimira u četiri dana. Neki će možda ponuditi fleksibilnost gdje zaposlenici mogu birati između različitih opcija.

Island je pokazao da je moguće transformirati gotovo cijelu zemlju.

Četverodnevni radni tjedan nije više pitanje “da li”, već “kada” i “kako”. Desetci pilot-programa iz više od 20 zemalja pružili su uvjerljive dokaze da ovaj model funkcionira za sve, i za radnike i za poslodavce, pa čak i za okoliš. Island je pokazao da je moguće transformirati gotovo cijelu zemlju. Velika Britanija je pokazala da može funkcionirati u različitim industrijama i veličinama tvrtki. Njemačka, Portugal, Australija, Novi Zeland i mnoge druge zemlje potvrđuju te nalaze.

Za radnike, četverodnevni radni tjedan predstavlja priliku za značajno poboljšanje kvalitete života. U društvu gdje je sagorijevanje postalo uobičajena epidemija, gdje je ravnoteža između posla i života često samo mit, i gdje mentalno zdravlje pati pod pritiskom beskonačne produktivnosti, upravo četverodnevni radni tjedan nudi konkretnu alternativu i predstavlja fundamentalnu promjenu u odnosu prema radu koja ljudsko blagostanje stavlja na vrh liste prioriteta.

Za poslodavce, četverodnevni radni tjedan predstavlja značajnu konkurentsku prednost, posebno danas kada su talentirani radnici najvrjedniji resurs te sposobnost privlačenja i zadržavanja najboljih ljudi može biti odlučujuća za uspjeh. Kada se tome dodaju povećanje produktivnosti, smanjenje troškova bolovanja i operativne uštede, prednosti kraćeg radnog tjedna postaju neosporne činjenice.

Za društvo u cjelini, četverodnevni radni tjedan može biti katalizator za veću rodnu ravnopravnost, ekološku održivost i zdraviju radnu kulturu. Naravno, postoje i izazovi. Četverodnevni radni tjedan neće funkcionirati za svaku industriju ili svaku tvrtku na isti način. Implementacija zahtijeva pažljivo planiranje, prilagodbu procesa i spremnost na eksperimentiranje. Ali kao što su pokazali pilot-programi širom svijeta, ovi izazovi su rješivi.

Možda je najvažnije pitanje koje društvo mora postaviti: zašto čekamo? Ako znamo da četverodnevni radni tjedan čini ljude sretnijim, zdravijim i produktivnijima, ako znamo da može poboljšati poslovanje tvrtki dok istovremeno pomaže okolišu, zašto bismo nastavili s modelom pet dana koji datira iz industrijske revolucije i koji nije prirodni zakon. To je društvena konstrukcija koju smo naslijedili iz drugog doba, doba kada su se strojevi radili 24 sata dnevno i gdje su radnici bili samo zupčanici u industrijskoj mašini. Ali živimo u drugačijem svijetu sada – svijetu znanja, kreativnosti i inovacije, gdje je dobrobit radnika poslovna nužnost, a ne samo moralna maksima.

Četverodnevni radni tjedan predstavlja viziju budućnosti gdje rad služi ljudima, a ne obrnuto. Gdje se uspjeh mjeri ne samo u povećanju profita i produktivnosti, već i u zadovoljstvu, zdravlju i održivosti. Gdje radnici imaju vremena ne samo za rad, već i za život.  Ta budućnost nije daleka utopija. Ona se već događa, u Reykjaviku, Londonu, Lisabonu, Berlinu, Sydneyu i stotinama drugih mjesta širom svijeta.

Jedino pitanje koje preostaje je – kada će se Hrvatska tome priključiti jer u konačnici, četverodnevni radni tjedan je zapravo pitanje o tome kakvo društvo želimo izgraditi. Želimo li društvo gdje ljudi žive da rade, ili gdje rade da žive? Želimo li kulturu iscrpljenosti i sagorijevanja, ili kulturu energije i kreativnosti? Želimo li radnu snagu koja radi na rubu pucanja ili radnu snagu koja ima uvjete za stabilan, kvalitetan život i razvoj? Odgovor se čini očiglednim.

• Izvori

Why Iceland’s 4-day workweek pilot was an ‘overwhelming success’

Four-day week ‘an overwhelming success’ in Iceland

Iceland approved the 4-day workweek in 2019, nearly 6 years later, all the predictions made by Generation Z have come true

The results are in: the UK’s four-day week pilot

4dayweek.io: 4 Day Week Jobs (32hrs @ 100% salary)

A four-day working week improves mental and physical health

Germany’s 4-Day Work Week Trial: Was It Successful?

German workers in 4-day workweek trial reported more sleep, more exercise and less stress

Portugal’s Government-backed 4-day week trial leads to 90% of companies reducing their workers’ hours

95% of companies assess the four-day week experiment as positive

Workers in Valencia’s 4-day week trial report less stress and more socialising

Does a four-day working week really work?

Tokyo Will Implement a 4-Day Work Week in 2025, Aiming to Elevate Work-Life Balance

Tokyo to implement a 4-day work week by 2025

Dubai launches citywide 4 day work week for government employees: will the private sector follow?

The four-day week is really working for this French company

Thousands of workers tried four-day workweeks. Many reported less burnout and better sleep.

Work time reduction via a 4-day workweek finds improvements in workers’ well-being

Work time reduction via a 4-day workweek finds improvements in workers’ well-being

Study shows 32-hour work week boosts wellbeing without harming productivity

A massive study found four-day workweeks benefit companies and workers

These are the surprising benefits of a four-day working week

How The 4-Day Workweek Attracts Top Talent

Four-day workweek trial: The firms where it didn’t work

Four-Day Workweek Debate

German firms tested 4-day workweek — here’s the outcome

The Four-Day Workweek: Boosting Productivity or Creating Challenges?

The Future of Work: Trends and Insights for 2025

The Future of Work: Trends to Watch in 2025

The 4-day workweek could be the best way to bridge the gender pay gap, these companies say

More is less: a four-day workweek

France is piloting a 4-day work week—but there’s a catch.

PubMed record (PMID: 40075240)

Dubai has announced a four-day working week (LinkedIn post)

The four-day work week in Tokyo: A new chapter for the workforce

Working hours in the public sector | The Official Platform of the UAE Government

10 Countries Experimenting With a 4-Day Work Week

Compressing work into four days: stress vs benefits

Four Day Week

The Four-Day Work Week

The rise of the 4-day workweek

Exploring the Impact of a 4-Day Work Week on Companies

Why The 4-Day Workweek Delivers More By Doing Less

The most surprising benefits of a 4-day workweek, from a researcher who’s studied thousands of cases

Govt. scheme to pay firms to trial 4-day week

Spain offers to pay companies testing a 4-day work week

Germany four-day week experiment yields mixed results

Andrew Barnes: Why the 4 Day Week is the Future of Work