Trumpovske metode i mađarski recept. Češka klizi u mrak

Češki premijer Babiš nastavlja uhodanu češku praksu političkog dodvoravanja SAD-u, iako je Trump građanima mio koliko i Putin. U međuvremenu nasrće na demokraciju po uzoru na Orbána, zbog čega prosvjeduju stotine tisuća građana. Detaljnu analizu češke političke scene donosi Sofija Kordić.

• Naslovna fotografija: Donald Trump, Andrej Babiš, prosvjedi u Pragu. (Gage Skidmore / CC BY-SA 2.0, Vox Espana / CC0, YouTube France24)

• Autorica je novinarka i književnica koja živi u Pragu.

Za vrijeme prvog Trumpovog mandata češki premijer Andrej Babiš, na svoju veliku radost, pozvan je u ožujku 2019. u Bijelu kuću. Tajkun Babiš tada je tajkunu Trumpu poklonio specijalnu verziju pištolja CZ 75 B, proizvedenog za 100. obljetnicu osnutka Čehoslovačke u ograničenoj ediciji od 100 komada.
Na bogato ukrašenom oružju, nije manjkalo ni 24-karatno zlato, ugravirano je moto „Istina pobjeđuje“.

Pištolj proizveden u poznatoj češkoj tvornici oružja Česká zbrojovka, kojoj je Amerika ključno tržište, sadrži i poseban serijski broj – 1946., što je godina rođenja američkog predsjednika. Babiš, sudom potvrđen agent čehoslovačke komunističke tajne službe StB, bio je pozvan i u sjedište CIA-e. Sreći češkog premijera nije bilo kraja, a srdačan susret zapečaćen je Babiševim obećanjem Trumpu da će napraviti “Czech Republic Great Again”.

Nakon premoćne pobjede Babiševe stranke ANO na parlamentarnim izborima u jesen 2025. nad konzervativno-liberalnom koalicijom SPOLU (Zajedno), Babišev mandat se ponovno poklapa s Trumpovim. Nakon Trumpove pobjede nad Kamalom Harris Babiš je izjavio kako je uvjeren da je Trump najbolje rješenje za Europu, a i za cijeli svijet, te da se program njegove stranke ne razlikuje od Trumpovog. Stvari su se, međutim, malo zakomplicirale Trumpovom suludom i nepredvidljivom politikom, a posebno nakon napada na Iran.

Češka je nakon baršunaste revolucije bila vjeran američki saveznik. Mnogi su Havela kritizirali zbog slijepe odanosti Washingtonu. Marek Čejka, češki stručnjak za Bliski istok, za Ideje opisuje kako se Havel prilagođavao. „Mogla se uočiti određena selektivnost u pristupu ljudskim pravima u raznim područjima. Havelovi stavovi su se postupno mijenjali i od univerzalističkog liberala 1990-ih, u posljednjim godinama svog drugog predsjedničkog mandata priklonio se američkoj viziji svijeta i ljudskih prava, na koju je tada značajno utjecala neokonzervativna administracija Georgea W. Busha.“

Češka je slijepo branila i režim Benjamina Netanjahua u razaranju Gaze, redovito se protiveći svim rezolucijama protiv Izraela, bilo na europskoj ili na razini UN-a. Vladao je, takoreći, društveni konsenzus, nije se znalo tko više dehumanizira Palestince, politička elita, vladajuća i opozicijska, mediji ili javnost.

• Specifična situacija

No od Trumpovog drugog mandata Češka se nalazi u specifičnoj situaciji. Bilo je uobičajeno da su u privrženosti američkim vlastima i biračka baza i političari iz mainstream stranaka usklađeni. Prema istraživanju CVVM-a (Centra za istraživanje javnog mišljenja) iz siječnja ove godine, 83 posto Čeha nema povjerenja u američkog predsjednika, što se skoro poklapa s nepovjerenjem prema Vladimiru Putinu (88 posto). Međutim, za dobar dio ovdašnjih političara Trump je i dalje ili neupitan ili se ustručavaju kritizirati dugogodišnjeg saveznika.

Babiševoj izbornoj bazi Trump nije inspiracija, a nije po volji niti biračima najjače oporbene stranke, Građansko demokratske stranke (ODS), vodeće stranke bivše konzervativno liberalne vlade Petra Fiale. Ali iako glasače to nije zanimalo, češki političari su se za vrijeme predizborne kampanje u Americi takoreći natjecali tko će više podržati Trumpa. Andrej Babiš se u to upustio s popriličnim entuzijazmom, iako su birači iz njegove stranke ANO preferirali Harris. Političari iz ODS-a, koju je nekoć predvodio Vaclav Klaus, najpoznatiji češki euroskeptik, bez obzira na to kakvo mišljenje imaju o Trumpu, do besvijesti ponavljaju fraze o transatlantskoj suradnji, slaboj i nesposobnoj Europi i suverenoj Americi. Za razliku od birača, političari još vjeruju u čvrstu američko-europsku vezu koja više ne postoji, koju je jedna strana prekinula.

Nakon američko-izraelskog napada na Iran, raskorak između Babiša i baze se povećao. Na društvenim mrežama vjerne pristalice prvi put su mu prigovarale zbog stava prema ratu u Iranu. „Iran podržava terorizam i ugrožava Izrael, Amerika i Izrael imaju opravdan razlog za napad“, ponavljao je Babiš, ali svjestan raznolikosti među svojim pristalicama pragmatično je izrazio želju za što bržim završetkom vojnih udara. Politolog i politički komentar Jiří Pehe, bivši Havelov savjetnik i bivši direktor Njujorškog sveučilišta u Pragu za Ideje kaže da Babiš općenito ima problem u vanjskoj politici. „Nedosljedan je, a ponekad od njega čujemo mišljenja koja mnogi njegovi birači ne dijele. S druge strane, glasali su za njega zbog obećanja u domaćoj politici i gospodarstvu.“

Kad su u pitanju odnosi s Amerikom najzanimljivija je uloga novog šefa diplomacije, Petra Macinke iz desničarske stranke Motoristé sobě (AUTO). Automobilisti su antiimigrantski i antiekološki pokret koji se protivi postupnom ukidanju motora s unutarnjim izgaranjem. Macinkove noćne SMS poruke upućene savjetniku predsjednika Petra Pavela, kojima je pokušao zastrašiti i ucijeniti predsjednika, izvele su na ulice Praga prvog dana veljače gotovo 100 tisuća ljudi. Pavel je Macinkin bijes izazvao kad je odbio imenovati ministrom Filipa Tureka, počasnog predsjednika Automobilista, bivšeg eurozastupnika, influensera, najisturenijeg člana Automobilista, izrazito popularnog među mlađom muškom populacijom, zahvaljujući kojemu se ova opskurna stranka i dokopala parlamenta. U pitanju je, blago rečeno, čovjek koji koketira s nacističkom ideologijom i koji za vratom ima brojne skandale.

• Privukao Trumpovu pažnju

Macinka je u žižu svjetske javnosti došao nakon sudjelovanja na panelu na sigurnosnoj konferenciji u Münchenu, gdje je na nedovoljno dobrom engleskom jeziku („žao mi je što ste tako nervozni, vi ne volite Trumpa“) polemizirao s Hillary Clinton o kulturnim ratovima i migraciji, privukao Trumpovu pažnju i zaslužio njegovu pohvalu na mreži Truth Social. I dok su se češki analitičari, novinari i liberalna javnost zgražali nad Macinkom, uvjereni da je osramotio Češku, njegov jedini cilj bio je privući pozornost Trumpa i radikalne desnice diljem svijeta. Uspio je, bio je hit na Fox Newsu i na raznim desničarskim platformama.

Pitali smo Mareka Čejku je li češko opravdavanje američko-izraelske vojne akcije protiv Irana puko udovoljavanje Trumpu ili se može govoriti i o ideološkoj dimenziji. „Do određene mjere to je posljedica stava nove češke administracije i ministra vanjskih poslova. Ali i niz političara s oporbene desnice i niz liberala također imaju slične stavove. Po mom mišljenju, to je uvelike posljedica neprevladanog hladnoratovskog svjetonazora značajnog dijela češkog političkog mainstreama, u kojem SAD i Izrael igraju skoro pa mesijansku ulogu.“

U javnosti je najviše polemike izazvala objava na društvenim mrežama Danuše Nerudove, eurozastupnice opozicijske liberalne stranke STAN i kandidatkinje za predsjednicu republike na prošlim izborima. „U Iranu žene riskiraju zatvor, nasilje, čak i smrt zbog skidanja marame s glave, prosvjedovanja, vožnje na motociklu ili želje da same donose odluke o svojim životima. Režim potiskuje njihovu slobodu i pokušava ih ušutkati. Posljednjih dana najmanje 30 pilotkinja i navigatorica iz američkih i izraelskih zračnih snaga provodi operacije protiv iranskog režima. Sjede u kokpitima borbenih zrakoplova i izvršavaju borbene misije. Nadam se da će se iranske žene uskoro moći pridružiti ostalim slobodnim ženama ovoga svijeta.“ Tobože feministička izjava izazvala je veliku buru u dijelu javnosti ciničnim i militarističkim tumačenjem da žene bombama oslobađaju druge žene.

• Babiš nije oduševljen napadom

Vladajući ipak nisu potpuno usklađeni, kaže Jiří Pehe. „ANO je populistička, ali prilično centristička stranka. Automobilisti su trumpistička desnica. SPD je ekstremna proruska stranka. Njihovi stavovi su stoga različiti. Babiš vjerojatno nije oduševljen napadom na Iran. Želi igrati ulogu ekonomskog mesije, ali kaos na međunarodnim tržištima i rastuće cijene energije mu to kvare.“ Lider ekstremne stranke SPD i predsjednik Zastupničkog doma Tomio Okamura, čiji stavovi u odnosu na Trumpa, po riječima Pehea, zavise od stavova Moskve, čak je javno kritizirao napad na Iran.

„I relativno snažna češka islamofobija još uvijek može igrati ulogu. Ali imam dojam da su nedavne izraelske i Trumpove politike, koje krše ljudska prava i međunarodno pravo na mnogim razinama, pomaknule dio češke javnosti prema nešto kritičnijem pogledu“, mišljenja je Čejka.

Stanislav Biler, sociolog i satirični politički komentator portala „Alarm“ lijeve orijentacije piše da je „vrlo neugodno što je luđak na vlasti u Sjedinjenim Državama, ali ne možemo puno učiniti po tom pitanju. Ali većina naših političara tragično je nesposobna prepoznati da je uništavanje poretka u kojem bi i male zemlje mogle biti relativno sigurne naš vlastiti poraz. Češki političari ponašaju se prema Sjedinjenim Državama kao zlostavljani pas koji si ne može pomoći i na kraju puže do svog vlasnika po još jedan udarac. On ne može zamisliti drugačiji svijet.“

Češki šef diplomacije Macinka nakon nedavnog službenog puta u Ameriku i statusa promatrača u Vijeću za mir definitivno je približio Češku Trumpu. Indikativno je i da je nedavno u Pragu bio Paul McCarthy iz Heritage Foundation, ultra konzervativnog think tanka, izrazito bliskog Trumpu. Pozvao ga je srodni praški Centar za transatlantske odnose Sveučilišta CEVRO. McCarthy je tom prilikom Česima poručio: „Naoružajte se, kupujte američki benzin, zaustavite masovnu imigraciju!“

• Veze u Europi

Neki analitičari idu tako daleko da se pribojavaju da će u slučaju pada Orbana Češka biti novi trojanski konj za slabljenje EU. Babiš, međutim, mora istodobno održavati snažne veze u Europi, posebno s Macronom kojeg smatra bliskim. A da ne spominjemo Babiševo poslovno carstvo, izrazito vezano za Europu, holding Agrofert ovisan o europskim dotacijama. Inače, protiv Babiša se i u Bruxellesu i u Pragu vodi istraga za pronevjeru novca iz EU fondova, a Češki parlament mu je nedavno odbio ukinuti imunitet. Pehe ističe da bi Orbanov poraz oslabio i slovačku i češku poziciju unutar EU. Babiš je u mnogočemu inspiriran Orbánom, a bez njegove podrške i on bi se morao konstruktivnije ponašati na europskoj sceni.

„Babiš je oprezniji. A tu je i predsjednik Pavel, koji priznaje da moramo surađivati sa SAD-om iz sigurnosnih razloga, ali inače zauzima slične stavove prema Trumpovoj administraciji kao i zapadnoeuropski političari. Babiš je ušao u spor s Bijelom kućom kada je odbio povećati izdatke za obranu u proračunu, a američki veleposlanik Merrick oštro je kritizirao vladu jer ne poštuje svoje obaveze. Babiš se donekle ohladio prema Trumpu i zato što mu Trumpova carinska politika uništava ekonomske planove“, ističe Pehe.

Upravo je kresanje proračuna za obranu najveća potencijalna prepreka glatkim odnosima s Amerikancima, koliko god se Macinka trudio dokazati da je ideološki na istoj strani barikade. Razina obrambenih izdataka je ključna za američku stranu. „Ideološka bliskost je jedno, ali u Pentagonu i State Departmentu broje se postoci BDP-a“, izjavili su diplomati češkim medijima nakon Macinkove posjete Sjedinjenim državama. Češka vlada opravdava se Amerikancima katastrofalnim naslijeđem u javnim financijama i rezanjem u svim oblastima, ne samo u obrani.

Prema istraživanju CVVM-a 76% građana zadovoljno je članstvom u NATO, ali kad se govori o troškovima obrane društvo je duboko podijeljeno, samo trećina zagovara izdatke veće od 2%. Sociolog Ivan Gabal, stručnjak za sigurnosnu politiku napisao je na Facebooku da u međunarodnom okruženju gdje prevladava zakon sile i jačega, slijepi putnik poput Češke vrlo lako može propasti i ostati sam i izoliran. „Demokratskoj državi je za učinkovitu obranu potreban osnovni društveni i građanski konsenzus o tome tko su saveznici i zašto, a tko je neprijatelj. Samo pod tim uvjetima može se pojaviti snažna i demokratska vlada i volja građana i vlade da se brane. Bez takve volje, čak vam ni atomska bomba u arsenalu neće pomoći. To iskustvo nam potvrđuje čehoslovačka povijest iz 1938. i 1968. godine.“

• Novi plan Vlade

U međuvremenu Babišev kabinet priprema najveći zaokret u kulturnoj i politici financiranja civilnog društva od devedesetih godina. Objavljen je novi plan Vlade koji bi ograničio financiranje i pojačao kontrolu nad neprofitnim organizacijama. Preko 140 organizacija civilnog društva upozorilo je da će takva pravila stigmatizirati organizacije s međunarodnim financiranjem i podsjećaju na slične „zakone o stranim agentima“ u Rusiji, Slovačkoj i Mađarskoj. Glavna autorica plana je Babišova savjetnica Natálie Vachatová koju javnost smatra izrazito proruskom.

Ministar kulture, Automobilist Oto Klempíř smanjio je proračun za 145 milijuna eura. Oko dvije tisuće studenata i građana demonstriralo je nedavno protiv ove odluke u Pragu. Govornici su upozorili da Češka korača putem Slovačke i Mađarske i odbacili neoliberalnu distopiju u kojoj je kultura samo za bogate. Ministarstvo kulture najavilo je i ukidanje televizijske i radijske pretplate od 2027., a umjesto toga javni mediji bi se financirali izravno iz proračuna. Kritičari upozoravaju da je u tom slučaju nezavisnost javnih medija ugrožena. Indikativno je da u glavnom dnevniku javne televizije vijest o demonstracijama nije bila objavljena. Boj za Češku televiziju jedna je od prvih stanica na “mađarskom putu” vlade Andreja Babiša, piše nezavisni DenikN.
Od ishoda ove bitke zavisit će koliko će vjerno Andrej Babiš slijediti stope svog prijatelja Viktora Orbána.

Sve ovo rezultiralo je prošle subote u Pragu najvećim demonstracijama od 2019., kada se također protestiralo protiv Babišove vlade. Na poljani Letná u blizini Praškog dvorca 250.000 građana poručilo je pod motom „Ne damo da nam ukradu budućnost“ da ne žele putem Mađarske i Slovačke.