Što su Fulbrightovci u četvrt stoljeća donosili iz SAD

Ministrica Divjak istaknula je da je znanost globalna, guverner Vujčić rekao je da je američka predavanja jednostavno preslikao u Hrvatskoj ...

• Na naslovnoj slici ambasadorica Valls Noyes i ministrica Divjak

U prostorijama Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu u utorak i srijedu održano je obilježavanje 25. godišnjice provođenja Fulbright programa za međunarodnu obrazovnu razmjenu u Hrvatskoj. Brojne goste, među kojima je bio veliki broj bivših stipendista Fulbright programa, pozdravili su voditeljica i novinarka Daria Marjanović te Julieta Valls Noyes, ambasadorica Sjedinjenih Američkih Država u Hrvatskoj.

Dvodnevni program podijeljen je tako da su za utorak bile predviđene rasprave na temu iskustava i utjecaja koji Fulbright program ima kako na pojedince stipendiste, tako i na američko te hrvatsko društvo i znanstvenu zajednicu, dok je za srijedu bio predviđen seminarski program okrenut internacionalizaciji visokog školstva i znanosti.

Uz ambasadoricu Valls Noyes, kao predstavnika jednog od organizatora, u utorak su u raspravi sudjelovali i Blaženka Divjak, ministrica znanosti i obrazovanja RH, te guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić, i sam bivši stipendist Fulbright programa.

Valls Noyes je opisujući kulturne značajke za koje smatra da karakteriziraju SAD i za koje smatra da bi stipendisti mogli prenijeti i nakon povratka sa studijskih programa izdvojila optimizam, poduzimanje rizika i suradnju te je istaknula da su nesporne koristi od suradnje koja se razvija kroz ovakve programe.

Ministrica Divjak istaknula je da znanost kao takva nije lokalna nego globalna zbog čega su programi poput Fulbrighta važni, i napomenula da nije lako izravno izmjeriti utjecaj koji ima ovaj program jer ostavlja trag na više razina u društvu.

Guverner Vujčić koji je kao Fulbrightov stipendist boravio na sveučilištu Michigan State sredinom devedesetih godina, kad je još bio zaposlen i kao asistent na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, kao primjer izravnih koristi od programa naveo je da je nakon povratka u Hrvatsku jednostavno preslikao način predavanja koji je vidio u SAD-u.

Među bivšim stipendistima Fulbright programa u utorak su u raspravama sudjelovali još i povjesničar Tvrtko Jakovina, Bojana Ćulum s Odsjeka za pedagogiju riječkog filozofskog fakulteta, kao i Aleksandar Štulhofer, sociolog sa Filozofskog fakulteta Zagreb.

Fulbright program stipendija pokrenut je neposredno nakon Drugog svjetskog rata. Inicirao ga je američki senator James William Fulbright s namjerom da se iskoristi višak sredstava iz ratnih potreba. Glavni izvor financija danas je američka vlada, a svake se godine dodijeli oko 8000 stipendija, bilo američkim studentima, znanstvenicima i profesorima za boravak na studijskim godinama u inozemstvu, bilo inozemnim stipendistima za boravak na nekom od američkih sveučilišta. Prijave za iduću studijsku godinu upravo su u tijeku i traju do početka prosinca.