Osvrt

Zemlje koje ne cijepe AstraZenecom starije od 65 ne usude se reći da im mladalačka godina života vrijedi više

Zvonimir Šikić / 9. veljače 2021. / Aktualno / čita se 3 minute

Pod pretpostavkom da je AstraZenecino cjepivo 95 posto učinkovito kod mlađih, a 50 posto učinkovito kod starijih od 65, Zvonimir Šikić je izračunao da Francuskoj, Njemačkoj, Švedskoj, Austriji, Poljskoj i Italiji mladalačka godina života vrijedi pet puta više od godine života starijih

Velike su razlike u primjeni AstraZenecinog cjepiva. U Velikoj Britaniji, SAD i Hrvatskoj odobreno je za sve starije od 18 godina, ali Francuska, Njemačka, Švedska i Austrija daju ga samo onima mlađim od 65 godina. Poljska ga daje samo mlađima od 60 godina, a Italija samo onima mlađim od 55 godina. Što dovodi do tih različitih politika?

Odluka Francuske, Njemačke, Švedske, Austrije, Poljske i Italije ne temelji se na podacima koji bi pokazivali da je cjepivo neučinkovito u starijih osoba, nego na tome da nema dovoljno podataka koji bi pokazivali da je ono u toj dobnoj skupini učinkovito. Naime, od preko 11000 sudionika AstraZenecinog istraživanja učinkovitosti cjepiva, samo ih je 660 bilo starije od 65 godina i ta je skupina imala samo dva slučaja COVID-a. Zbog tih malih brojeva, zaključeno je da učinkovitost cjepiva u starijih osoba nije istražena. Istraživanje je analiziralo i imunološki odgovor cjepiva. Pokazalo se da je cjepivo nakon druge doze izazvalo sličan imunološki odgovor u svim dobnim skupinama, što sugerira da cjepivo ima sličan učinak u svim dobnim skupinama.

Koje dokaze trebamo o učinkovitost cjepiva prije nego što ga odobrimo za upotrebu u pandemiji? Što je više dostupnih dokaza veća je sigurnost da cjepivo djeluje, ali prikupljanje dokaza zahtijeva vrijeme. Kompromis između brze intervencije i veće sigurnosti odluka je o kojoj ovise životi.

Pretpostavimo (što nije dokazano) da AstraZeneca u populaciji od 20 do 64 ima učinkovitost 95%, a u populaciji iznad 65 samo 50%. Opravdava li to odluku Francuske, Njemačke, Švedske, Austrije, Poljske i Italije?

U Velikoj Britaniji je od 28. 11. 2020. do 1. 1. 2021. bilo 14633 smrtna COVID slučaja. Samo 1351 od tih smrtnih slučajeva bilo je u dobnoj skupini od 20 do 64 godine, a 13280 ih je bilo u osoba starijih od 65 godina. Promotrimo dva moguća scenarija.

1) Da je Velika Britanija prije 28. studenoga 2020. uspjela cijepiti sve one između 20 i 64 godine cjepivom čija je učinkovitost 95%, spriječila bi 1283 smrtna slučaja u toj dobnoj skupini (naime, 95% od 1351 je 1283).

2) Da je cijepila sve starije od 65 godina cjepivom kojem je učinkovitost 50%, spriječila bi 6640 smrtna slučaja u toj dobnoj skupini (naime, 50% od 13280 je 6640).

Lako je izračunati da je 6640 pet puta više od 1283. Dakle, odluka da se stariji od 65 godina ne cijepe cjepivom učinkovitosti 50% nego da se njime cijepe oni između 20 i 65 godina, kod kojih je učinkovitost 95%, nije odluka temeljena na tome da starijima to cjepivo ne pomaže nego je odluka temeljena na tome da život jedne osobe između 20. i 64. godine vrijedi više od pet života osoba starijih od 65 godina.

Je li to procjena vrijednosti života u Francuskoj, Njemačkoj, Švedskoj, Austriji, Poljskoj i Italiji? Ili su možda računali izgubljene godine, a ne živote? Pogledajmo taj račun.

Prosječna osoba između 20 i 64 godina starosti ima 42 godine i može očekivati još 38 godina života. Dakle, 1283 izgubljena života su 48754 izgubljene godine (1283×38 = 48754).

Prosječna osoba iznad 65 godina starosti ima 72 godine i može očekivati još 8 godina života. Dakle, 6640 izgubljena života su 53120 izgubljene godine (6640×8 = 531209).

Nešto je više staračkih nego mladalačkih godina. No, razumno je pretpostaviti da mladalačke godine vrijede više od staračkih pa je možda to bio argument za Francusku, Njemačku, Švedsku, Austriju, Poljsku i Italiju.

Kako god bilo, 50% učinkovitosti cjepiva kod starijih od 65 nije nikakav argument protiv njegove primjene u toj skupini jer gornje izračune sigurno znaju napraviti i francuski, njemački, švedski, austrijski, poljski i talijanski epidemiolozi (pa ček i neki političari). Argument je da mladi životi vrijede bar pet puta više od starih ili da mladalačke godine vrijede bar nešto više od staračkih. No, tko se to usudi jasno reći.