s
f i y S

Horizonti

Najvažniji hrvatski graf. Gornjih tek par posto prisvaja gospodarski rast krajnje nerazmjerno.
Povijest žena zapadnog svijeta. Hrabar pristup.

11. lipnja 2026. / čita se 9 minuta

Gordana Crnković

PUBLICISTIKA

Povijest žena zapadnog svijeta. Hrabar pristup.

Što zarasla bedrena kost iz prapovijesti, crveni ruž sufražetkinja i platnena vreća devetogodišnje robinje imaju zajedničko? Predmeti su to iz knjige "Stvari" Annabelle Hirsch - šarmantne, eruditske i politički svjesne povijesti žena zapadnog svijeta u sto kratkih poglavlja. Hirsch piše duhovito i bez patetike; u formatu koji lako sklizne u površnost pronalazi pravu mjeru između popularne čitljivosti i ozbiljne argumentacije, ističe Gordana Crnković

Vještice iz Nepala. Boksi – žena koju treba ubiti

8. lipnja 2026. / čita se 19 minuta

Velimir Grgić

NEPAL

Vještice iz Nepala. Boksi – žena koju treba ubiti

U Nepalu se i danas žene optužuju za vještičarenje i kažnjavaju kolektivnim nasiljem koje nerijetko završava smrću, uz pasivnost policije i blagoslov zajednice. Iza surove stvarnosti leži složena mreža tantričke mitologije, kastinskog sustava i straha od žena koji je nekadašnju iscjeliteljicu i šamanku pretvorio u boksi, vješticu koju treba uništiti.

Prve reakcije na Krležin “Izlet” u Hrvatskoj i Srbiji. Četiri kritičara. Ekavica.

5. lipnja 2026. / čita se 26 minuta

Božo Kovačević

STOGODIŠNJICA IZLETA U RUSIJU (2)

Prve reakcije na Krležin “Izlet” u Hrvatskoj i Srbiji. Četiri kritičara. Ekavica.

Osvrti suvremenika na Krležin "Izlet" ne svode se na njegov umjetnički doseg, nego se izdvajaju i politička pitanja koja je pokrenuo: odnos komunizma i kapitalizma, te Hrvatske i Srbije. U Srbiji se knjiga koristi i kao povod da se zahtijeva uspostava diplomatskih odnosa Kraljevine SHS i Sovjetskog Saveza. Iako nijedan od kritičara nije komunist, nisu krili simpatije za ideje tad već zabranjene Komunističke partije, piše Božo Kovačević u drugom članku o knjizi koja je bila kudikamo više od putopisa - (svjetsko)povijesna ali i aktualna kulturnopolitička rasprava

Oaze mira u pustošima rata: Konstruktivni otpor nasilju 1990-ih

4. lipnja 2026. / čita se 7 minuta

Dinka Čorkalo

Održanje mira

Oaze mira u pustošima rata: Konstruktivni otpor nasilju 1990-ih

Dvije su se male sredine odlučile ratnih devedesetih godina prošlog stoljeća oduprijeti nasilju i sačuvati zajedništvo - i uspjele. Dinka Čorkalo prikazuje knjigu Valentine Otmačić "Oaze mira u pustošima rata: Konstruktivni otpor nasilju 1990-ih u lokalnim zajednicama Gorskog kotara i Tuzle"

Prokletstvo Golijata: civilizacija nije napredak nego kolonizacija

4. lipnja 2026. / čita se 11 minuta

Marko Grdešić

POVIJEST CIVILIZACIJA

Prokletstvo Golijata: civilizacija nije napredak nego kolonizacija

Doba paleolitika bilo je relativno egalitarno i ugodno običnim ljudima. Bili su relativno zdravi, nisu radili posebno mnogo, a nasilje je bilo rijetko, piše Marko Grdešić u prikazu knjige "Prokletstvo Golijata" u kojoj Luke Kemp provocira tezom: ono što zovemo civilizacijom nije napredak, nego povijesni niz ekstraktivnih hijerarhija koje su sustavno pogoršavale život ljudi. No u slučaju mogućeg sloma postojećeg poretka bijega i azila više nema.

Književna seizmografija mržnje

2. lipnja 2026. / čita se 7 minuta

Boris Pavelić

PARALELE

Književna seizmografija mržnje

Posljednjih su godina hrvatski izdavači objavili niz knjiga koje upućuju na uznemirujuće paralele između današnjice i tridesetih godina prošlog stoljeća; od Wittstockove kronologije pada weimarske demokracije do Zweigovih memoara i Dežulovićeva romana o Pivničkom puču, piše Boris Pavelić. Sve te knjige, različitih žanrova i poetika, dijele spoznaju da je ono što je bilo nezamislivo zapravo moguće, što pak sa svoje strane našu odgovornost čini - većom.

Znanstvena metoda je vrijednosni izbor, a ne tek tehničko pitanje

29. svibnja 2026. / čita se 8 minuta

Marija Brajdić Vuković

Istina i metoda

Znanstvena metoda je vrijednosni izbor, a ne tek tehničko pitanje

Metoda nije samo alat, nego i svjetonazor koji određuje što uopće može postati činjenicom, a što ostaje 'samo priča'. To vrijedi ne samo za društvene znanosti, nego za sve znanstvene kulture, piše Marija Brajdić Vuković u prikazu istraživanja koje je provela s Pavelom Gregorićem i Ivanom Tranfićem. Možda je baš to razlog za ponovno promišljanje odgovornosti znanstvenika danas

Stogodišnjica objavljivanja Krležine knjige Izlet u Rusiju

29. svibnja 2026. / čita se 25 minuta

Božo Kovačević

KNJIŽEVNOST

Stogodišnjica objavljivanja Krležine knjige Izlet u Rusiju

Kada je Miroslav Krleža u proljeće 1925. posjetio Rusiju, donio je kući knjigu koja je uzburkala kulturnu javnost Kraljevine SHS — no neka pitanja o tom putovanju ostala su neodgovorena gotovo stoljeće. U prvom članku o toj temi Božo Kovačević donosi dosad nepoznate pojedinosti o jednom od najzanimljivijih putovanja hrvatske književnosti.

Peptidi. Najnovija zaluđenost biohakera

27. svibnja 2026. / čita se 11 minuta

Tamara Čačev

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Peptidi. Najnovija zaluđenost biohakera

Iako već postoji niz klinički ispitanih i odobrenih peptidnih lijekova, internet je preplavljen preparatima čiji je ekosustav izgrađen na korištenju znanstvenog jezika u promociji pseudoznanosti, upozorava Tamara Čačev. Iako su tvrdnje o njihovom potencijalnom učinku biološki moguće, dokle god njihova učinkovitost nije i znanstveno ispitana postoji stvarni rizik poticanja neželjenih procesa u ljudskom organizmu.

Najvažniji hrvatski graf. Gornjih tek par posto prisvaja gospodarski rast krajnje nerazmjerno.

27. svibnja 2026. / čita se 12 minuta

Željko Ivanković

Politička ekonomija

Najvažniji hrvatski graf. Gornjih tek par posto prisvaja gospodarski rast krajnje nerazmjerno.

Prosječni kumulativni hrvatski gospodarski rast je od 1988. do 2020. godine bio 28 posto, izračunali su Mačkić, Novokmet i Rusmir. U raspodjeli dohotka gornjih tri posto uzelo je lavovski dio, deset se posto može smatrati dobitnicima, a najmanje 30 posto gubitnicima tog razdoblja. Četrdesetak posto zaostaje za prosjekom, a preostalih dvadesetak posto uspijevaju držati glavu iznad vode (prosjeka).