Članci

22. studenoga 2018. / Članci

POSLJEDICE RASTA PLAĆA

Napokon se događa ozbiljna strukturna reforma, ona koju nisu ni htjeli ni planirali. Može li se imati i jare i pare?

Stari cinik Ivo Bićanić s veseljem, nakon tolikih desetljeća, napokon uočava strukturnu reformu - na tržištu rada. Analizira njezina četiri moguća ishoda, od kojih četvrti najsretniji, na žalost nije vjerojatan jer "nije u duhu političke ekonomije kroni kapitalizma". Koga Bićanić vidi kao prepreku reformi?

Ivo Bićanić

15. studenoga 2018. / Članci

Dogovor o Brexitu

Pet mogućih scenarija Brexita

Tin Radovani (vrlo duhovito i pronicljivo) razmatra a) sadržaj dogovora; b) probleme koji su teško rješivi c) plemena u britanskom parlamentu d) faktore koji utječu na nihovo opredjeljivanje iz čega izvodi pet scenarija raspleta situacije nakon usvajanja dogovora o Brexitu između vrha EU i britanske premijerke May u koje danas gleda cijeli svijet

Tin Radovani

11. studenoga 2018. / Članci

pismo iz amerike

Kao u Nashvilleu, Altmanovom filmu kojim je obilježena 200. godišnjica SAD-a, ove je izbore zaokružila masovna pucnjava na koncertu country glazbe

Ako demokrati preuzmu Dom zastupnika, pozvat će ubojice da udju u SAD da ubijaju ljude, žene i djecu, prenosi Ivo Škorić riječi američkog predsjednika Trumpa u detaljnom prikazu apsurda koje su američki međupredsjednički izbori ponovo razotkrili. Izborna bitka u pojedinim državama iznijela je na vidjelo stanje sudstva, korupcije, medijsku situaciju, stanje građanskih i ljudskih prava te popis "svih američkih neprijatelja"

Ivo Škorić

2. studenoga 2018. / Članci Rasprave

znanost i religija

Hruščovljeva teorija Boga: Jerry Coyne i nepodnošljiva lakoća površnosti

Besmislenost Coyneove strategije najbolje se može vidjeti u tome da je ono što je rekao o religiji kao ljudskoj i institucionalnoj strukturi zapravo primjenjivo i na samu znanost. Zamijenimo li pojam 'religije' na njegovim slajdovima s pojmom 'znanosti', njegova 'socijalna analiza religije' može jednako dobro funkcionirati kao i 'socijalna analiza znanosti', ako se uzmu u obzir sve spoznaje povijesti, filozofije, sociologije i psihologije znanosti u posljednjih stotinu godina. Tijekom predavanja je pokazao i slajd na kojem su rezultati istraživanja da je jedna od prvotnih reakcija praktičnih vjernika na činjenice koje se protive njihovom sustavu vjerovanja poricanje i negiranje. Na ovaj bih se slajd moglo odgovoriti slajdovima s brojnim istraživanjima koja pokazuju da takvo ponašanje nije nepoznato niti samim znanstvenicima ...

Boris Kožnjak

29. listopada 2018. / Članci

svjetska ekonomija

Najava nove recesije je preuranjena. Nisu se stekli uvjeti, no rizik je veći u Europi nego u Americi. Zašto?

U javnosti se često tvrdi da više nije pitanje hoće li izbiti nova svjetska ekonomska kriza, već kada će do toga doći. Pojavila se prognoza da će recesija nastupiti 2020. godine. Premda ta prognoza još nema pouzdan temelj, postoji rizik, znatno veći u Europi nego u Americi, da će se uvjeti za nastanak krize uskoro steći. Italija je žarište

Darko Oračić

26. listopada 2018. / Članci

državna potrošnja

Hrvatska – zemlja sporta!? Otkrivamo koliko, u usporedbi s EU-zemljama, Hrvatska izdvaja javnog novca za sport, kulturu, javno emitiranje i – religiju!

Tomislav Globan analizirao je podatke Eurostata koji se iznenađujuće razlikuju od dojma o tome koliko se javnog novca troši na sport, kulturu, religiju, civilne udruge itd. Područje je svakako vrijedno daljnjeg razjašnjavanja

Tomislav Globan

26. listopada 2018. / Aktualno Članci

Festival eksperimentalnog filma

Je li se eksperimentalni film umorio od istraživanja? Zašto se naša autorica ne slaže sa žirijem festivala

U Studentskom centru u Zagrebu održan je u rujnu 14. Internacionalni festival eksperimentalnog filma i videa. Bio je vrlo dobro posjećen. Pokazalo se međutim da nije lako napraviti dobar eksperimentalni film. Gotovo svi su izrađeni u dobro poznatim tehnikama i već istrošenim metodama. Ne ulaze u istraživanja, piše Ljiljana Mikulčić

Ljiljana Mikulčić

25. listopada 2018. / Članci

češka

Islamofobija u zemlji bez muslimana. Je li Češka zaista “najrasističkija” zemlja u Europi i ako jest kako je to postala? Od Masaryka do Zemana

Češka nikad nije bila ekonomski uspješnija, jedna je od najsigurnijih zemalja svijeta, a nikad nije bila udaljenija od temelja koji je postavio Masaryk, i koji je učvrstio Havel. Jednom prilikom Masaryk je rekao: „Imamo demokraciju, još samo da nam je i poneki demokrat.“

Sofija Kordić

21. listopada 2018. / Članci

nejednakost

Ako IMF misli da je to važno pitanje, onda, kvragu, stvarno jest. Zašto za Hrvatsku nije, ne bi trebalo trošiti riječi, da ipak…

Veliki zaokret Međunarodnog monetarnog fonda očituje se objavi četiriju zaključaka o nejednakosti, koja je prepoznata čak i kao prepreka razvitku. Tako je cijeli svijet krenuo drumom, dok Hrvatska i dalje luta šumom, piše Ivo Bićanić.

Ivo Bićanić

20. listopada 2018. / Aktualno Članci

Nobelovci za ekonomiju

Dva lica tehnologije: kojim putevima ideje i zagađenje utječu na globalni rast?

Oba laureata bavila su se nesavršenostima tržišta, odnosno negativnim i pozitivnim eksternalijama koje onečišćenje okoliša ili tehnološki progres mogu uzrokovati. Rezultat njihova rada je nedvosmislena potreba državne intervencije u tržišne mehanizme koji nisu u stanju na adekvatan način adresirati klimatske probleme niti dovesti do održivog i stabilnog rasta. U trenutnim političkim okolnostima te trendovima protekcionizma i negiranja klimatskih promjena u svijetu koje diktiraju SAD, dodjela nagrade Nordhausu i Romeru ima i značenje koje prelazi sam njihov utjecaj na ekonomsku znanost.

Matija Kroflin