Češka i Rusija

Kažete partizani i ustaše prepreka. Pogledajte bizarni spor Češke i Rusije, usred pandemije. A Češka ipak uspješna

Sofija Kordić / 13. svibnja 2020. / Aktualno / čita se 12 minuta

Sovjetska vojska je oslobodila Čehoslovačku. Postoji neki sporazum Rusije i Češke o zaštiti grobova vojnika. Uklanjanje spomenika mašalu Konjevu u Pragu izazvalo je tenzije, ali i sve sitne i krupnije političare da iskoriste priliku i sudjeluju u prepucavanju. Raspravlja se o protjerivanju dijela osoblja ruskog veleposlanstva, pod optužbom da su špijuni, vijećnici koji su izglasali uklanjanje spomenika boje se putovanja izvan zemlje jer bi Rusi mogli tražiti njihovo uhićenje, piše se o ruskom agentu koji je naoružan otrovom stigao u češku

  • Naslovna fotografija: Zeman i Putin
  • Autorica je novinarka i književnica, živi u Pragu

Osim pandemijom korona virusa, češki se mediji svakodnevno bave situacijom nastalom nakon odluke jednog praškog okruga da se sa Trga međunarodnih brigada ukloni brončana statua sovjetskog maršala Ivana Stepanoviča Konjeva zbog njegove negativne uloge u povijesnim događajima nakon Drugog svjetskog rata.  Odlučeno je da spomenik maršalu uđe u trajni postav budućeg Memorijalnog muzeja 20. stoljeća.  Umjesto njega na trgu će stajati spomenik osloboditeljima Praga u Drugom svjetskom ratu.

Kao što to biva među ljudima tako su i među narodima sa složenom prošlošću emocije prevladale nad razumom. Rusi su optužili Čehe za reviziju Drugog svjetskog rata. Česi to  odlučno odbijaju i optužuju Ruse da se miješaju u  unutrašnje stvari druge zemlje. Novinski naslovi odražavaju koliko daleko stvar ide: „U Prag doputovao ruski agent s otrovom i dozvolom za ubijanje”;  “Češki političar skriven na tajnom mjestu, druga dvojica pod policijskom zaštitom”; “Ekstremisti napali češku ambasadu u Moskvi“.

Riječ je o tome da se načelnik  općine Prag 6, Ondřej Kolář, član opozicijske liberalne stranke TOP 09,  već nekoliko tjedana, odvojen od obitelji,  skriva na nepoznatom mjestu, nakon što je češka sigurnosna agencija BIS procijenila da je u neposrednoj  životnoj opasnosti.  Češki tjednik Respekt izvijestio je da je početkom travnja u Prag doputovao ruski agent s diplomatskom putovnicom i otrovom ricinom čija meta može biti Kolář, ali i gradonačelnik Praga Zdeněk Hřib, iz redova Piratske stranke, i načelnik općine Řeporyje, mjestašca u blizini Praga, Pavel Novotný, član konzervativne stranke ODS.

Ondřej Kolář, načelnik jedne praške općine koja je uklonila spomenik sovjetskom maršalu Konjevu, skriva se od ‘ruskog agenta koji je došao iz Moskve s otrovom’

Vijećnici šestog praškog okruga u rujnu prošle godine  donijeli su  odluku da se statua maršala Konjeva u natprirodnoj veličini  ukloni s Trga međunarodnih brigada, nakon stalnih skrnavljenja i neuspjelih pregovora načelnika Kolářa s ruskom ambasadom da je ona preuzme. Dizalica ju je demontirala s postolja početkom travnja usred epidemije Covidom-19. Načelnik Kolář je na društvenim mrežama uz fotografiju uklanjanja spomenika napisao: „Nije imao zaštitnu masku. Za sve vrijede ista pravila. Van samo s maskom ili pokrivalom za usta i nos“. Svoj post je par tjedana kasnije u jednom intervju  Kolář nazvao neprimjerenim. Međutim, od tada se gruda već debelo zakotrljala i svakim danom postaje sve veća.

Ministar kulture Rusije Vladimir Medinskij praškog je načelnika  već u rujnu prošle godine  nazvao nacistom. Ruski ekstremisti,  koji sebe nazivaju nacional-boljševicima, napali su češku ambasadu u Moskvi nakon uklanjanja spomenika, a ruski ministar obrane Sergej Šojgu  izjavio je da bi trebalo kazneno goniti češke političare na čelu s Kolářom zbog uklanjanja kipa jer se time, navodno, krši novi ruski zakon o uništenju ratnih grobova i spomenika, kako u Rusiji tako i u inozemstvu. Prema zakonu počiniteljima prijeti kazna i do pet godina zatvora. Nedugo nakon toga je istražni odbor Ruske federacije pokrenuo kazneni postupak protiv svih odgovornih za uklanjanje spomenika u Pragu, a češko Ministarstvo vanjskih poslova  ocijenilo je to nedopustivim miješanjem  ruskih državnih organa u unutrašnje stvari Češke republike. Češka strana je nekoliko puta upozorila da spomenik Konjevu nije ratni grob, a i  da ne potpada pod Sporazum vlada Češke Republike i Ruske Federacije o uzajamnom održavanju i zaštiti ratnih grobova.

Tko je bio maršal Ivan Stepanovič Konjev oko kojeg se usred pandemije i neviđenog zastoja svjetske ekonomije lome rusko-češka diplomatsko-politička koplja? U Drugom svjetskom ratu sudjelovao je u bitci za Berlin, a u svibnju 1945. umarširao u Prag s Crvenom Armijom koja je oslobodila veliki dio tadašnje Čehoslovačke. Česi tvrde da su Crvenoj Armiji za ovo duboko zahvalni, čemu svjedoči i  državna briga za 4224 ratna groba, spomenike i spomen ploče u čast ruskih vojnika, većinom poginulih na teritoriji Češke u akcijama oslobođenje od nacista za vrijeme Drugog svjetskog rata.

Vijest u praškom dnevniku na engleskom o tome da je Rusija poslala agenta s otrovom, iznad fotografije koja prikazuje uklanjanje spomenika maršalu Konjevu.

U Češkoj nema uništavanja ni skrnavljenja ruskih grobova i spomenika. Izuzetak je spomenik Konjevu. Protivnici brončane statue smatraju da čovjek koji je bio  zapovjednik u gušenju mađarske revolucije 1956., a u vrijeme nastanka Berlinskog zida zapovijedao  sovjetskom vojskom u Istočnoj Njemačkoj i koji je, navodno (povijesni izvori nisu jasni) sudjelovao u prikupljanju obavještajnih podataka pred sovjetsku invaziju 1968. u Čehoslovačku, nije zaslužio spomenik na češkom tlu. Spomenik maršalu Konjevu postavljen je 1980. godine. Nakon baršunaste revolucije bio je često na meti napadača, posljednji put 21. kolovoza prošle godine na 51. godišnjicu  sovjetske invazije. Na spomenik je izlivena crvena boja, a na postolje je napisano: „Ne krvavom maršalu. Nećemo zaboraviti.“

Reagirala je ruska ambasada u Pragu: „Barbarski čin vrijeđa sjećanje na tisuće vojnika i oficira Crvene Armije koji su pali na tlu Češke Republike  u borbama protiv nacističkog okupatora za oslobođenje Praga“.

Rusi smatraju da je skravljenje spomenika ujedno i skrnavljenje sjećanja i na žrtve holokausta jer su se jedinice pod nazivom 1.ukrajinski front, koje je od maršala Žukova preuzeo maršal Konjev, upisale u povijest kao osloboditelji logora Aušvic i Terezin.

Praški šesti okrug se nadao da će postavljanjem ploče 2018. godine na kojoj se objašnjava složena ličnost maršala Konjeva, odnosno njegova pozitivna uloga  za vrijeme Drugog  svjetskog  rata i negativna nakon njega, smiriti strasti. Oko spomenika su svake  godine za Dan pobjede sukobljavali pristalice i protivnici. Zanimljivo je da su pristalice uglavnom pripadnici nereformirane komunističke stranke  i članovi ekstremističke, antiimigrantske i islamofobne SPD. Strasti se, međutim, nisu smirile. Nakon posljednjeg skrnavljenja spomenika praške vlasti odlučile su da ga neće očistiti. Očistila ga je grupa građana. Općina je postavila skele i prekrila ga ceradom. Kako ga je ruska ambasada odbila  preuzeti, vijećnici šestog  gradskog okruga izglasali su uklanjanje statue.

„Da, oslobodila nas je sovjetska vojska uz velike žrtve, ali i uz geopolitičke dogovore o diobi poslijeratne Europe. Moskva nam je nametnula katastrofalni poslijeratni razvoj uz pomoć naših kolaboranata, komunista koji su bili neprijatelji ove zemlje i njenih građana. A upravo oni su podigli taj besmisleni spomenik 1980. godine. To nije bila volja građana, već  izraz neslobode i servilnosti prema Kremlju. Moskva očigledno i danas arogantno i protupravno inzistira na očuvanju spomenika kao simbola naše podređenosti i ruske dominacije. Kad je u pitanju ovaj spomenik nema pravnog, ni geopolitičkog a kamoli demokratskog prostora za diplomatske pregovore. U ovom slučaju kategorički vrijedi samo naše pravno i slobodno odlučivanje“, napisao je nedavno na svom Facebook profilu Ivan Gabal, stručnjak za sigurnosna pitanja.

Prema viđenju mnogih čeških i stranih sigurnosnih stručnjaka ruska ambasada u Pragu prenatrpana je osobljem. Broji 140 zaposlenika, preko 50 ih ima diplomatsku putovnicu  i smatraju je središtem ruske obavještajne aktivnosti. Američko veleposlanstvo ima dvostruko manje osoblja.  Povjerenstvo Senata, gornjeg doma češkog parlamenta za međunarodne poslove i sigurnost pozvalo je na protjerivanje ruskog osoblja za koje su sumnja da su špijuni. Češki političari, povjesničari i javnost nisu jednoglasni oko uklanjanja spomenika i zahlađenja odnosa između Praga i Moskve.

Najglasniji kritičar uklanjanja maršala Konjeva je nereformirana i izrazito proruski nastrojena Komunistička stranka, KSČ, na koju se u parlamentu oslanja vlada populističkog premijera i oligarha Andreja Babiša. Češka neće dozvoliti da, po njegovim riječima, strane sile utječu na njezine političke stvari, ali da sukob s Rusijom nije eskalirao do opozivanja ambasadora.

Potpredsjednik Vlade Karel Havlíček iz redova Babišove stranke ANO je za Češku televiziju izjavio „da su ruske prijetnje praškim političarima neprihvatljive, ali da Vlada još neće poduzimati nikakve  mjere odmazde, uključujući eventualno protjerivanje diplomata, dok ne dobije potvrdne informacije sigurnosnih službi. Na čelu češke diplomacije je socijaldemokrat Tomáš Petříček čija  je stranka ČSSD, mlađi koalicijski partner Babiša. Petříček u „aferi Konjev“ ima vrlo konstruktivno, ali i odlučno stajalište prema Rusima. U stranci, međutim, ima visoko pozicioniranih članova koji smatraju da se spomenik Konjevu nije smio dirati zbog maršalovih zasluga za oslobođenje zemlje, da je umirovljen 1963., i nije sudjelovao u pripremama za invaziju 1968., a da Mađarima i Nijemcima priliči diskutirati o njegovoj poslijeratnoj ulozi.

Rusko-češki odnosi su se znatno  zaoštrili  prošle godine kada je Češka uvela Dan sjećanja na žrtve  invazije 1968. Rusi su to oštro kritizirali. Prijedlog zakona o danu sjećanja je potpisao, inače Putinu i Rusiji vrlo privržen češki predsjednik Miloš Zeman, izrazito sklon provokacijama. Prilikom posjeta Kini prije dvije godine Zeman je ulazeći zajedno s Putinom u salu gdje se održavala press konferencija okrenuo prema njemu i rekao: „Ima previše novinara trebalo bi ih likvidirati.“  Sva trojica čeških lokalnih političara koja su pod policijskom zaštitom su članovi opozicijskih stranaka koje kritiziraju češki pristup ruskim i kineskim vlastima, posebno predsjednika i ljudi iz njegova bliskog okruženja.

Prema mom znanju iz kemije – ricin je laksativ: Zeman

Osvrćući se na napise o plaćenom ruskom ubojici i otrovu, Zeman je u svom provokativnom stilu izjavio kako je prema njegovom znanju iz kemije ricin  laksativ. Govoreći o kaznenom postupku pokrenutom u Rusiji izjavio je da se češkim političarima neće ništa dogoditi, osim ako ne odu u Rusiju. „Rusku reakciju  smatram pretjeranom, ali to je reakcija na glupost koju su napravili naši beznačajni političari. Kada je političar beznačajan trudi se na sebe nekako skrenuti pažnju – seksualnim skandalom, krađom novca, ili ovakvim načinom“, zaključio je Zeman i izazvao revolt .

Gradonačelnik Praga Zdeněk Hřib  postao je meta ruskog gnjeva jer su gradske vlasti preimenovale trg na kojem je sjedište ruske ambasade u Trg Borisa Njemcova, ruskog opozicijskog političara ubijenog 2015. Hřib je još 2018. punio stranice  svjetskih medija jer je ni dva mjeseca nakon preuzimanja funkcije praškog gradonačelnika na sastanku sa stranim diplomatima odbio molbu kineskog diplomata o izbacivanju tajvanskog zastupnika sa tog skupa. Britanski Guardian  je tad napisao da je gradonačelnik ovim činom „obnovio imidž Češke republike kao zaštitnika ljudskih prava.“ Sukob je eskalirao  kineskim raskidanjem sestrinstva između Pekinga i Praga i poništavanjem partnerskog ugovora između dvije prijestolnice.

Načelnik općine Řeporyje, Pavel Novotný, bivši urednik nekoliko tabloida, blago rečeno vrlo živopisna figura češke društvene i političke scene skrenuo je pozornost Rusije na sebe kada je u svom mjestu postavio spomen ploču pripadnicama Ruske oslobodilačke armije, ROA, tzv. Vlasovcima,  (dobili ime po nekad omiljenom Staljinovom generalu Vlasovu) koji su sudjelovali u oslobođenju Praga, ali ih Rusi smatraju kolaborantima od 1942. Řeporyje je bilo sjedište jednog dijela ROA-e, koja je inače bila sastavljena od nekolika jedinica ruskih vojnih zarobljenika, prebjega, emigranata, protivnika sovjetskog režima, ali i zločinaca i ubojica. Neki dobrovoljno a neki prinudno borili su se na strani nacističke Njemačke od 1942. kad je Vlasov upao u njemačku klopku u bici kod Lenjingrada,  da bi pred kraj rata promijenili stranu. U oslobođenju Praga ih je poginulo 300. Gostujući na ruskoj državnoj televiziji  Novotný je izjavio da će „Česi u svojoj zemlji postavljati spomenike kome god oni žele.“

Češki ministar vanjskih poslova Tomáš Petříček pozvao  je na razgovor ruskog ambasadora u Pragu  Alexandra Zmejevskija i  upozorio ga  ako se češkim političarima nešto dogodi da će se znati tko je krivac i da će Češka adekvatno reagirati. Vijećnici općine Prag 6 kažu da bi se bojali putovati u određene  zemlje, posebno one sklone ruskom režimu, jer bi u slučaju da Rusija izda međunarodnu tjeralicu mogli biti uhapšeni.

U međuvremenu su ruski mediji objavili kako je češkim lokalnim političarima dodijeljena zaštita ne zbog toga što im prijeti likvidacija već kidnapiranje po uzoru na izraelsku tajnu službu Mossad. Ruska državna agencija RIA Novosti podsjeća da je istražni odbor Ruske federacije započeo kazneni postupak zbog uklanjanja spomenika maršala Konjeva, ali da im zbog toga ne prijeti izručivanje Rusiji. Dodaje, međutim, kako se to uskoro može promijeniti jer, navodno, sve više zemalja gaji simpatije prema Rusiji.

„Češki mediji zarađuju na sočnim člancima o ubojicama koje je unajmio Kremlj i koji slobodno djeluju po cijelom svijetu“, piše RIA dodajući kako su „Česi jednostavno izgubili glavu“ i da je u pitanju „daljnji izljev rusofobije“.

Nakon što je otkriven identitet Rusa sa statusom diplomata za kojeg su češki mediji tvrdili, pozivajući se na sigurnosnu agenciju BIS, da je unajmljen za trovanje čeških političara,  ruska ambasada je od češkog Ministarstva vanjskih poslova preko svoje Facebook stranice  zatražila policijski zaštitu za svog diplomata jer mu se navodno prijeti smrću. Ministarstvo je izjavilo da nema komentar jer nisu zaprimili ništa službeno. A sigurnosna agencija BIS je podnijela kaznenu prijavu zbog curenja informacija.

Prethodno je rusko veleposlanstvo napise tjednika Respekt o agentu s otrovom koji je doputovao pod diplomatskim plaštom  nazvala lažima i zatražila od češke vlade da kazni novinare tjednika. Češko Ministarstvo vanjskih poslova nazvalo je rusku molbu potpuno neprimjerenom pozivajući se na slobodu medija.

Ovakve međusobne prijetnje i oštra retorika nisu do sada viđene u češko-ruskim odnosima. Takve epizode  navikli smo gledati između Rusije i baltičkih država. Češki mediji svakodnevno donose nove bizarnosti o odnosima između dvije zemlje. Vanparlamentarna ruska stranka pod nazivom Komunisti Rusije htjela je od češkog mjesta Komárov kupiti tri metra visoku statuu Staljina s namjerom da je  postavi pred češku ambasadu u Moskvi i po riječima lidera stranke „Česima pripomene tko ih je spasio od fašizma.“  Na kraju, prodaja nije realizirana.

U Pragu jedna od najvećih ulica duga skoro tri i pol  kilometra nosi ime maršala Konjeva. Bit će zanimljivo vidjeti kakva će biti njezina sudbina nakon uklanjanja spomenika maršalu. Rusi sada traže da im se statua preda, ali Česi tvrde kako su im to nudili ranije, da su ih tada zbog toga nazivali zločincima i da su svoju šansu prokockali.