s
f i y S
Video. Stvaraju li vrijednost država ili financije? Država kao inovator i tehnološki poduzetnik. Matan i Bošković predstavili Marianu Mazzucato

23. svibnja 2020.

Ideje.hr

video rasprava

Video. Stvaraju li vrijednost država ili financije? Država kao inovator i tehnološki poduzetnik. Matan i Bošković predstavili Marianu Mazzucato

U srijedu, 27. svibnja u 13 sati Ideje.hr predstavile su knjige međunarodne ekonomske zvijezde Mariane Mazzucato. Ana Matan govorila je o knjizi The Value of Everything, a Ratko Bošković o knjizi Država poduzetnica, koju je preveo na hrvatski. Jednosatni video predstavljanja knjiga dostupan je u nastavku

Video. Stvaraju li vrijednost država ili financije? Država kao inovator i tehnološki poduzetnik. Matan i Bošković predstavili Marianu Mazzucato

U srijedu, 27. svibnja u 13 sati Ideje.hr predstavile su knjige međunarodne ekonomske zvijezde Mariane Mazzucato. Ana Matan govorila je o knjizi The Value of Everything, a Ratko Bošković o knjizi Država poduzetnica, koju je preveo na hrvatski. Jednosatni video predstavljanja knjiga dostupan je u nastavku

Naslovne fotografije: Ana Matan i Ratko Bošković

Mariana Mazzucato ekonomistica je s talijanskim i američkim državljanstvom, a profesorica na University College London. Autorica je sad već slavnih, višestruko nagrađenih knjiga koje je i stručna javnost ocijenila vrlo visokim ocjenama, posebno The Entrepreneurial State, u kojoj pokazuje koliko je država snažno sudjelovala u najznačajnijim inovacijama našeg doba koje se pripisuju privatnim kompanijama te knjige The Value of Everything: Making and Taking in the Global Economy.

U prvom je izlaganju Ana Matan, docentica na Fakultetu političkih znanosti, govorila o tome kako se ekonomska vrijednost shvaćala u povijesti u različitim ekonomskim teorijama, u merkantilizmu, kod fiziokrata, te u neoklasičnom shvaćanju ekonomije, a potom je, slijedom Mazzucato, opservirala o udjelu financija i države u bruto proizvodu. Kao što je poznato, način na koji se računa BDP je razmjerno arbitraran, ovisi o sustavu vrijednosti i posljednjih je desetljeća posebno na udaru. Udio financija u BDP-u na udaru je od krize iz 2008, iako su kao značajan faktor u bruto proizvodu status stekle razmjerno nedavno u odnosu na druge sektore.

Ratko Bošković, prevodilac knjige Država poduzetnica, koju je nedavno objavila Školska knjiga, predstavio je istraživanje Mariane Mazzucato o ulozi države u razvoju tehnologije i inovacija, koji je u velikim državama ogroman. Izuzetno visoki rizik inovacija na sebe preuzima država, jer poduzetnici ne bi mogli, osobito mali poduzetnici. Iako su poduzetnici vrlo  važni, ne bi mogli bez države.

Video traje oko jedan sat.

Nenad Starc: Manifest nesologije, znanosti o otocima.

17. ožujka 2026. / čita se 9 minuta

NESOLOGIJA

Nenad Starc: Manifest nesologije, znanosti o otocima.

"Hrvatski otoci - uvod u nesologiju" više je od znanstvenog zbornika, tvrdi Predrag Bejaković u osvrtu na knjigu koju smatra jednom od temeljnih djela suvremene hrvatske humanističke i društvene znanosti. Radi se o znanstvenoj sintezi, teorijskom iskoraku i implicitnom apelu kreatorima politika i donositeljima odluka.

Povratak Spinoze. Filozofija prirode i uma u razdoblju klimatskih promjena

21. rujna 2024. / čita se 18 minuta

FILOZOFIJA

Povratak Spinoze. Filozofija prirode i uma u razdoblju klimatskih promjena

Sukob dva filozofa 17. stoljeća ponovno je aktualan s obzirom na odnos suvremenog čovjeka spram svijeta, prirode i životinja, ističe Filip Drača u osvrtu na knjigu Genevieve Lloyd, "Reading Spinoza in the Anthropocene". U prvom se dijelu osvrta prikazuje Descartesov dualizam čovjeka i prirode, koji - prema Lloyd - prožima suvremenu zapadnu svijest, slijedi Spinozina reakcija, a na kraju upućuje na njezinu relevantnost za današnje pokušaje redefiniranje čovjekova mjesta u prirodi.

Beskorisni radnici, beskorisni šefovi. Poslovi bez smisla koje stvara kapitalizam

6. ožujka 2024. / čita se 14 minuta

DRUŠTVO

Beskorisni radnici, beskorisni šefovi. Poslovi bez smisla koje stvara kapitalizam

Kapitalizam ima tendenciju generirati sasvim apsurdne poslove nadglednica i nadglednika ljudi koji mogu i sami raditi, ili beskorisnih podređenih isključivo radi održavanja javne percepcije svoje institucije, piše Hana Samaržija o knjizi "Besmisleni poslovi" Davida Graebera, koju opisuje kao bolno izravni podsjetnik na tu činjenicu.