Članci s oznakom "fiskalna politika"

29. lipnja 2023. / Članci

EKONOMIJA

Sve zbog inflacije. Hrvatska narodna banka plaća ogromne kamate bankama za novac koji kod nje besposleno čuvaju

Je li Europska centralna banka nužno morala odlučiti da HNB, kao i sve ostale središnje banke koje su dio Eurosustava, poslovnim bankama plaća ovu kamatu koja na godišnjoj razini može dostići više od 400 milijuna eura, pita Viktor Viljevac i tvrdi: Ne, nije morala. Pročitajte kako i zašto.

Viktor Viljevac

27. svibnja 2021. / Članci

ekonomska politika

Što bude bit će. Ivo Bićanić o hrvatskoj politici u suočavanju s inflacijom, svjetskom i domaćom. Fatalni trokuti

Najavljena inflacija napokon se pomalja kako iz inozemstva tako i u zemlji. Hrvatska može birati kako će se prema njoj postaviti, ali Bićanić predviđa da će ustrajati uz politiku koju vodi više od četvrt stoljeća, sad već i zato što je Plenković obećao euro baš pred parlamentarne izbore. Dodatno je pitanje ima li Narodna banka kompetencije za drukčiji pristup, a najveći je problem što se prema svima drugima postavlja s visine. Koje su, uz realni rast cijena, posljedice izabrane politike?

Ivo Bićanić

10. siječnja 2020. / Rasprave

rasprave

Imovina kojoj se više vjeruje nego što se o njoj želi znati – sigurna imovina?! A potražnja raste.

Posljedice Velike recesije još su s nama, ako ni zbog čega drugoga ono zbog neprestanog očekivanja nove krize. Sudionici tržišta se ponašaju s time u skladu, igraju na imovinu kojoj vjeruju a ne žele ispitivati njezinu rizičnost. Očito, nije riječ samo o tome kakva su vremena i kakva su tržišta nego kakva je percepcija o njima i kako se prema njima odnose tržišni sudionici. Zanimljiv članak Karla Vujeve

Karlo Vujeva

12. travnja 2019. / Članci

Željko Rohatinski: Kriza u Hrvatskoj

Razumno restriktivna fiskalna politika, ali i – razumno ekspanzivna monetarna politika

Pokušaji uspostavljanja kombinacije ekonomskih politika učinjeni su tijekom 2010. i 2011. godine, ali oko njih nije tada postojao istinski konsenzus glavnih aktera, pa su i rezultati bili daleko manji od potrebnih i objektivno mogućih, piše Željko Rohatinski u Uvodu upravo objavljene knjige Kriza u Hrvatskoj koji ovdje prenosimo zahvaljujući ljubaznosti autora i izdavača, Naklade Ljevak

Ideje.hr

27. veljače 2019. / Članci

Javni dug članica EU

Razlike sve veće, ekstrema sve više. Ono što je bilo nedopušteno postalo je pravilo. Fiskalna politika u Europskoj uniji zapravo nije održiva.

Fiskalna konvergencija je konačni cilj koji bi potvrdio da su zemlje Europske unije zaista homogene, piše Vladimir Arčabić. Međutim, ne samo da među svim članicama unije ne postoji konvergencija, nego je dužnička kriza stvorila još veće podjele. Kako u pogledu održivosti fiskalne politike stoji stvar s Hrvatskom, u Europskoj uniji?

Vladimir Arčabić

14. rujna 2018. / Članci

Deset godina financijske krize

Polemika Stiglitz – Summers oko sekularne stagnacije: Može li se ekonomijom upravljati ili se ona razvija sama od sebe

Dok se pripremamo za novu krizu, piše Stiglitz, treba voditi računa da je slabašno upravljanje oporavkom od Velike recesije favoriziralo banke i bogate, da su trebale godine da drugi dođu do daha. Teorija sekularne stagnacije, koju je reafirmirao Summers, služila je da opravda tu politiku. Summers pak tvrdi da je američka vlada u Obamino vrijeme, kad je on bio ekonomski savjetnik, izdašno poticala ekonomiju

Priredio Karlo Vajdić

15. kolovoza 2018. / Članci

Kako je stvoren fiskalni prostor za porezna rasterećenja

Iznenađenje: Milanović je započeo i proveo najsnažniju fiskalnu konsolidaciju i stvorio prostor za porezno rasterećenje

Milan Deskar-Škrbić detaljno analizira rezultate fiskalne politike vlada od Sanadera i Kosor do Plenkovića i objašnjava kako je Milanoviću uspjelo provesti najsnažniju konsolidaciju i omogućiti početak poreznog rasterećenja. Tko je u cijelom tom procesu gubio, a tko se provlačio i s kojom vladom?

Milan Deskar-Škrbić