ARHITEKTURA

Piše li se Magašu loše? Budućnost simbola Splita u rukama politike

Poljudski stadion je pojedinačni prostorni identitet iznimnog značaja, čija inovacija i estetika nadilaze funkciju sportskog objekta, piše Marina Pavković. Stadion je Ministarstvo kulture 2015. upisalo u Registar kulturnih dobara i prepustilo samome sebi, kao i Ministarstvo sporta koje ga je trebalo agilno čuvati. No, nije. Nitko nije.

Marina Pavković / 5. kolovoza 2025. / Aktualno Članci / čita se 6 minuta

1. kolovoza 2025. / Članci Uncategorized / čita se 14 minuta

NJEMAČKA VOJSKA (I)

Njemački ratnici kroz dva svjetska rata. Sramota poraza i militarizacija društva

Povjesničar Sönke Neitzel u svojim knjigama ruši mitove o povijesti njemačke vojske kroz dva svjetska rata i u poslijeratnom periodu, piše Anđelko Šubić u svojem osvrtu. Neitzel analizira odnos društva i države prema vojsci u tom periodu, a u svakom od razdoblja osvrće se i na zločine koje su počinili Nijemci u uniformi.

Anđelko Šubić

30. srpnja 2025. / Članci / čita se 11 minuta

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Iskoraci u liječenju rijetkih bolesti i Down sindroma. Terapije tehnologijom CRISPR-Cas9

Do sada je zabilježeno više od 7.000 rijetkih bolesti, od kojih danas boluje preko 300 milijuna ljudi. Tu nije riječ o zanemarivom problemu, piše Tamara Čačev, no većina tih bolesti u svojoj osnovi ima promjenu u nekom od gena, te ih njihove kliničke i genetske razlike čine jednim od najizazovnijih područja u suvremenoj medicini.

Tamara Čačev

24. srpnja 2025. / Publikacije / čita se 8 minuta

knjige

Umjetnost je igra za odrasle

„Umijeće stvaranja“ Josepha Nguyena je i svojevrsna knjiga samopomoći za one koji bi željeli a ne znaju kako probuditi vlastitu kreativnost, piše Zdenko Duka. U knjizi "Zašto umjetnost" Brian Eno zaključuje da umjetnici ne dovršavaju umjetničko djelo, nego ga započinju. Ono ima život i bez njih, koji nisu predvidjeli

Zdenko Duka

5. srpnja 2025. / čita se 11 minuta / Članci

ASTROFIZIKA

Najmoćnije oko čovječanstva. Prvi pogled iz zvjezdarnice Vera Rubin

Zvjezdarnica Vera C. Rubin pratit će sve, od sitnih objekata blizu Zemlje do najudaljenijih galaksija, kako bi pomogla odgovoriti na ključna pitanja o prirodi tamne tvari, tamne energije i širenju svemira, piše Lana Ceraj. Prva znanstvena ustanova nazvana po znanstvenici, zvjezdarnica Rubin donosi novu eru dinamičke astronomije – ne samo mapiranja svemira, već i praćenja njegove promjene kroz vrijeme.

Lana Ceraj

17. srpnja 2025. / Rasprave / čita se 17 minuta

URBANIZAM

Implementacija politike u prostor. Kako zaustaviti graditeljsku imploziju zagrebačkih blokova

Donjogradski blokovi su specifikum zagrebačkog urbanizma, a tretirati ih kao građevinske parcele koje se pune stambenim zgradama kratkovidno je i štetno za kvalitetu stanovanja, piše Marina Pavković. Sadašnja gradska vlast dobila je novu priliku implementirati u tkivo grada vlastitu "zelenu agendu", zelenu u svakom smislu, od izgradnje novih parkova i zelenih oaza, do stopiranja preizgrađenosti.

Marina Pavković

4. srpnja 2025. / Članci / čita se 20 minuta

EPIZODE IZ POVIJESTI RATOVANJA

Nije gotovo kad je gotovo. Zašto Njemačka nije dobila I. svjetski rat

Njemačka je u Prvom svjetskom ratu zabila gol u 80. minuti i imala penal u 85., no svejedno je uspjela izgubiti rat, piše Oleg Maštruko u tekstu o ofenzivi Michael. Njemački imperij, svjestan svog pada, pokušao je promijeniti sudbinu i tijek povijesti. Nisu uspjeli, ali bili su puno bliže nego što mnogi misle.

Oleg Maštruko

22. srpnja 2025. / Članci / čita se 21 minutu

AFRIKA

Kovčeg čuda na istoku Afrike. Crna magija, drevni animizam i apokrifno kršćanstvo

S više od 80 različitih etničkih skupina, Etiopija je kaleidoskop kultura, vjerovanja, tradicija i običaja, piše Velimir Grgić. U Etiopiji se miješaju vjerovanja u Waka i duhove, sunitski islam, pravoslavno kršćanstvo, dok i dalje opstaju brojni davni rituali koji odražavaju tragove drevnog animizma regije.

Velimir Grgić

16. srpnja 2025. / Aktualno / čita se 3 minute

ESTETIKA I POLITIKA

Politički kič – laž s pozicije moći, saveznik autoritarnosti.

Zastupnica Draženka Polović pred ljetno raspuštanje Sabora RH govorila je o tome kako istina ostaje bez glasa, a kič oblikuje kolektivnu sliku stvarnosti.

Ideje.hr

3. srpnja 2025. / Članci / čita se 10 minuta

INTERVJU

Tehnologija onemogućuje kraj povijesti. Francis Fukuyama o budućnosti demokracije

Trenutno je jedan od najvećih izazova to što se ne možemo složiti ni oko osnovnih činjenica, jer više ne vjerujemo znanosti, ne vjerujemo cijelom sustavu znanja koji smo izgradili kako bismo osigurali pouzdane informacije. A to će biti golem problem za demokracije, rekao je Francis Fukuyama u razgovoru s Domagojem Juričićem.

Domagoj Juričić

2. srpnja 2025. / čita se 18 minuta / Članci Rasprave

PRAVO

Božo Kovačević o Ustavu Republike Hrvatske. Građani odgovorniji od većine sudaca

Postojeća rješenja u Ustavu Republike Hrvatske dostatna su da bi Ustavni sud mogao učinkovito postupati u slučaju pojava neustavnosti, piše Božo Kovačević u svojem laičkom pregledu Ustava i Ustavnih zakona. Problem ne leži u instrumentima koji sutkinjama i sucima stoje na raspolaganju, nego u njihovoj volji i odlučnosti da svoj posao obavljaju u skladu s prisegom koju su potpisali.

Božo Kovačević

27. lipnja 2025. / Članci / čita se 10 minuta

POVIJEST LOGIKE (5)

Aristotelova silogistika. Jednostavna i jedina simbolička logika kroz dva milenija

Aristotelova silogistika bila je prva formalna logička teorija, a dvije tisuće godina bila je i jedina simbolička logika, piše Zvonimir Šikić. Ona se može svesti na jednostavnu primjenu Vennovih dijagrama, no bitna je kako bi se jasnije predočio napredak na polju logike u proteklih sto pedeset godina.

Zvonimir Šikić

25. lipnja 2025. / čita se 21 minutu / Članci

FILOZOFIJA

Ekonomske misli antičkih Grka. Oikonomija, put do eudaimonije

Znanost koju danas zovemo ekonomijom tek je mali dio onoga čime se oikonomia bavila u doba antičke Grčke, piše Filip Drača u pregledu knjige "Oikonomia" Etiennea Helmera. Starogrčka perspektiva je gotovo uvijek – bez ijedne poznate iznimke – oikonomiju supsumirala pod širu mudrost dobrog života, te su i njena osnovna pitanja (poput toga što uopće znači biti bogat i je li beskrajno akumuliranje dobara uopće poželjno) bila podložna raspravi.

Filip Drača

13. lipnja 2025. / Članci / čita se 17 minuta

POVIJEST

Sukobljeni narativi madridskih groblja. Franco, Pavelić i međunarodne brigade

Primjer Španjolske, a osobito Madrida, zanimljiv je zbog sukoba dvaju narativa o Španjolskom građanskom ratu i frankizmu te načina na koji se oni odražavaju na mjestima posljednjeg počivališta, piše Nikolina Židek. Ona pružaju drugačiju perspektivu na Madrid, Španjolsku i njezinu povijest, ali i na način na koji se ta prošlost isprepliće s našom.

Nikolina Židek

22. lipnja 2025. / Aktualno Članci / čita se 35 minuta

POPULARNA KULTURA

Smrt fašizmu, sloboda Andoru. Umberto Eco i le Carré u dalekoj, dalekoj galaksiji

Disneyjeva serija Andor je studija opresije kroz povijest, od britanskog kolonijalizma do holokausta, studija načina na koji su oni koji sebe doživljavaju zaslužnim elitama brisali cijele narode i kulture, piše Ivan Fischer. Andor je oda antifašizmu, nevjerojatno aktualna u današnjem geopolitičkom okruženju, kada se doima da demokracije diljem svijeta uzmiču pred populizmom.

Ivan Fischer

12. lipnja 2025. / Klub Batina Rasprave / čita se 2 minute

OKRUGLI STOL

Nije svaka znanost projektna znanost. Rasprava o novom prijedlogu Nacionalnih kriterija

Sindikat znanosti organizirao je okrugli stol o Nacionalnim sveučilišnim znanstvenim i umjetničkim kriterijima za izbor na radna mjesta, na kojem su uvodno govorili predsjednik Nacionalnog vijeća Hrvoje Buljan, predsjednik Sindikata Tvrtko Smital, te profesor Damir Stanzer. Rasprava je trajala tri sata. Uz niz osjetljivih pitanja jedno od ključnih bilo je može li uopće pravilnik o radnim mjestima biti dobar ako Hrvatska ne zna što želi od svoje znanosti. Moderirao je profesor Dragan Bagić

Ideje.hr

10. lipnja 2025. / čita se 12 minuta / Aktualno Članci

EU FONDOVI

Gdje je Hrvatska u novim prioritetima EU? Prilika koju je lako propustiti

Dok Unija pokušava osmisliti novi financijski okvir, premostiti tehnološki zaostatak i olakšati pristup fondovima, Hrvatska se suočava s „uskim grlima“, piše Davor Nikolić. Bez jačanja stručnih kadrova i pojednostavljivanja procedura, Hrvatska riskira ostati na dnu EU u iskorištavanju europskih fondova.

Davor Nikolić

27. lipnja 2025. / Članci / čita se 8 minuta

PSIHOTERAPIJA

Psihologija nade. Što je izgubljeno biranjem Freuda umjesto Adlera

Freudov nekadašnji suradnik Alfred Adler insistirao je da terapija ne smije ostati u prostoru unutarnje fascinacije, nego mora voditi do promjene u ponašanju, piše Domagoj Juričić. Unatoč njegovom pozitivnom pristupu konkretnom rješavanju problema, društvo je u većoj mjeri prigrlilo Freudeovu psihoanalizu, model koji se savršeno uklopio u proces industrijalizacije mentalnog zdravlja - terapija postaje proces bez kraja, idealno za industriju koja živi od ponovnih dolazaka.

Domagoj Juričić

4. lipnja 2025. / Članci / čita se 18 minuta

RAČUNARSTVO

Jednostavna pravila za složeni svijet. Višeagentno modeliranje

Višeagentni modeli, od Schellingovih novčića do MATSim simulacija na računalnim oblacima, pokazuju kako se kompleksni društveni obrasci mogu 'uzgojiti' iz jednostavnih pravila, piše Slaven Smojver. Omogućavaju simuliranje emergentnih ponašanja, a najznačajnija prednost i korist višeagentnih modela je mogućnost izvođenja eksperimenata koje u stvarnosti ne bismo mogli, smjeli ili znali provesti.

Slaven Smojver

6. lipnja 2025. / čita se 11 minuta / Članci

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Kromosom koji nestaje. Je li Y bitniji za muško zdravlje ili za ljudski rod?

Strah da će muškarci izumrijeti je neosnovan, no gubitak kromosoma Y u poznijoj dobi muškaraca možda utječe na njihov zdravstveni status, piše Tamara Čačev. Postavlja se pitanje može li se što učiniti da se gubitak kromosoma Y zaustavi ili barem uspori?  Čini se da i ovdje vrijedi univerzalni odgovor koji uključuje zdravi životni stil.

Tamara Čačev

3. lipnja 2025. / Članci / čita se 18 minuta

POREZNA POLITIKA

Skriveni rast poreza u gradovima. Proračun Zagreba dopunili su radnici, umirovljenici i novac iz EU

Zagrebačka gradska vlast u prvom mandatu napravila je neke pametne, opravdane i korisne poteze, od kojih su neki bez daljnjega pomogli stabilizaciji gradskih financija, no njihovo se poboljšanje u velikoj mjeri dogodilo samo od sebe, piše Viktor Viljevac. Skromno povećanje osobnog odbitka u odnosu na ukupni rast plaća dovelo je do porasta poreznog opterećenja od kojeg su profitirali ne samo Zagreb, već i brojni drugi gradovi i općine u Hrvatskoj.

Viktor Viljevac