Filozofirati znači naučiti živjeti, a ne samo umrijeti, piše Zdenko Duka o pristupu britanskog filozofa A.C. Graylinga u njegovoj knjizi „Filozofija i život“. Smrt, ljubav, sreća i smisao velike su životne teme koje traže filozofske odgovore, a Grayling smatra da odgovornost za pronalazak smisla pripada isključivo svakom pojedincu.
Zdenko Duka / 27. ožujka 2025. / Članci / čita se 10 minuta
28. ožujka 2025. / Članci / čita se 20 minuta
Džentlmen lopov nije samo kriminalac, već je spoj inteligencije i karizme koji se drži strogih osobnih pravila, piše Velimir Grgić u pregledu likova od Rocambolea do Lupina III. Ovaj je arhetip iz popularne kulture doslovno obišao svijet, pri čemu su ga svugdje spremno preuzimali i adaptirali kao svojeg, od Brazila do Kine.
Velimir Grgić
14. ožujka 2025. / Članci / čita se 12 minuta
Identitet Zagreba ne stvaraju vizualna rješenja, nego način na koji se prostor osmišljava i koristi, piše Marina Pavković. Sve dok se ne usvoje Izmjene i dopune GUP-a, gradit će se prema još važećim pravilima i sukladno njima izdanim dozvolama, u korist profitnih interesa na štetu javnih, kao što je vidljivo na nizu primjera uništenog prostora i nepostojećeg urbanizma.
Marina Pavković
21. ožujka 2025. / Članci / čita se 13 minuta
Danas shvaćamo kako zapis koji dobijemo sekvenciranjem genoma neke osobe zapravo ne predstavlja svaku stanicu njegovog organizma, piše Tamara Čačev. Naša su tkiva poput prekrivača od zakrpa, sastavljenih od većeg broja manjih komadića tkanine, a znanstvenike je posljednjih godina iznenadila količina mutacija prisutnih u zdravim i normalno funkcionirajućim stanicama.
Tamara Čačev
16. ožujka 2025. / Podcast
Podcast Domagoja Novokmeta
Ideje.hr pokrenule su podcast. Domagoj Novokmet razgovara s profesorima s New York University o Trumpovom napadu na demokraciju, akademsku zajednicu, medije, slobodu govora, o strahu. Tko su njegovi glasači? Kako diše krupni business?
Ideje.hr
22. ožujka 2025. / Članci / čita se 10 minuta
Ideja 'buđenja' postala je jedno od pitanja koje najsnažnije poralizira suvremeno doba, piše Domagoj Juričić. Pojam se zloupotrebljava sa svih strana, a na koncu sve to vodi do istog rezultata – do zamagljivanja stvarne borbe protiv nejednakosti i gubitka značenja koje je 'woke' nekoć imao.
Domagoj Juričić
20. ožujka 2025. / Članci / čita se 14 minuta
Od Nixona do Reagana, i prije je bilo predsjednika koji su htjeli znatno srezati broj saveznih institucija i zaposlenika, no nitko u Washingtonu nije anticipirao brzinu kojom se taj proces ovaj put odvija, piše Ivo Škorić. Umjesto kroz Kongres, Trump je to odlučio učiniti dekretom, i dozvolom Musku da organizira neprijateljsko preuzimanje sustava za upravljanje zaposlenicima i financijskim sredstvima. Demokrati slabo reagiraju, no prve znakove otpora pokazuje senator iz Vermonta, Bernie Sanders.
Ivo Škorić
11. ožujka 2025. / Članci / čita se 25 minuta
Ako Rus neku borbu shvaća kao suštinsku, odsudnu i životno važnu, sposobnost tog naroda za samožrtvovanje nadmašuje svaki drugi narod na Zemlji, piše Oleg Maštruko u svojem pregledu bitaka koje su dovele do Tilsitskog mira. S druge strane, kada su Rusi ratove gubili, uglavnom bi ih gubili bez posljedica, a cijenu poraza plaćali bi njihovi saveznici.
Oleg Maštruko
24. veljače 2025. / Članci / čita se 17 minuta
Ekonomske slabosti, unutarnje podjele i geopolitički pritisci spojili su se u savršenu oluju koja bi mogla transformirati Njemačku i EU, piše Domagoj Juričić u svojem osvrtu na rezultate parlamentarnih izbora u Njemačkoj. Postavlja se pitanje ne samo što će se dogoditi u Njemačkoj, već i kako će Europska unija odgovoriti na najozbiljniju političko-ekonomsku krizu svoje ključne članice u posljednjih nekoliko desetljeća.
Domagoj Juričić
7. ožujka 2025. / Klub Batina
O knjizi su govorili Branko Stanić iz Instituta za javne financije, Milan Deskar-Škrbić iz Hrvatske narodne banke te urednik knjige i pisac pogovora Željko Ivanković
Ideje.hr
5. ožujka 2025. / Rasprave / čita se 20 minuta
Ankica Čakardić započela je ovaj razgovor s Nadeždom Čačinovič u njezinom zagrebačkom stanu 21. prosinca 2022 godine, a zaključila elektroničkom poštom 23. lipnja 2024. godine. Dvije su filozofkinje u razgovoru zabilježile teme o kojima razmjenjuju mišljenja posljednjih dvadesetak godina, koliko zajedno rade i prijateljuju, a Ideje.hr ga objavljuju, ljubaznošću autorica, u povodu izlaska knjige "Hrvatske filozofkinje: čitanka" u kojoj je izvorno objavljen.
Ankica Čakardić
21. veljače 2025. / Članci / čita se 6 minuta
Roman "Sin čovječji" Jean-Baptistea Del Amoa mnogo je više od priče o ljubomori, nasilju u obitelji, toksičnoj vezi, piše Ante Alerić. Autorova namjera odmak je od svih nam ljuski ljudskog bivanja kako bi došao do srži života, ma kako crn on mogao biti. Malo likova, alegorija je jasnija, poruke univerzalnije, na terenu smo mitologije.
Ante Alerić
12. veljače 2025. / Članci / čita se 32 minute
Prikazi haićanske revolucije u karipskoj i afričkoameričkoj književnosti sadrže sjenu zle kobi, cikličke povijesti, čak i predestiniranosti za kataklizmu, piše Sebastian Kukavica u analizi djela Dereka Walcotta, Aiméa Césairea i Aleja Carpentiera.
Sebastian Kukavica
20. veljače 2025. / Članci / čita se 13 minuta
Prirodna selekcija ne usmjerava samo čovjekov genom, već i gene mikroorganizama koji ga nastanjuju, piše Tamara Čačev u tekstu o sintezi znanstvenog pogleda na odnos organizama i njihovih mikrobioma. Bakterije prisutne u ljudima obavljaju cijeli niz važnih životnih funkcija - „treniraju“ naš imunološki sustav, sintetiziraju esencijalne hranjive tvari i sudjeluju u nastanku ili sprečavanju upalnih, neuroloških i metaboličkih poremećaja. Razumijevanje njihove uloge u cjelovitom holobiontu otvara put prema eri u kojoj bi se mikroorganizmima moglo manipulirati na našu korist.
Tamara Čačev
21. veljače 2025. / Rasprave / čita se 13 minuta
Rimske su brojke slijepa ulica iz koje se dalje ne može razviti nikakva matematika, piše Zvonimir Šikić u novom nastavku polemike o povijesti rimskih i arapskih brojki. Osim za logaritme, rimske brojke su kočnica i za druge stvari poput algebre, analitičke geometrije, kalkulusa... za svu matematiku od renesanse na dalje.
Zvonimir Šikić
17. veljače 2025. / Članci Publikacije / čita se 8 minuta
Koliko nas starost, bolest i smrt brinu, toliko ih ne priznajemo kao nezaobilazne sastavnice života, piše Hana Samaržija u osvrtu na zbirku priča "O čemu ne govorimo" Slavenke Drakulić. Šesnaest priča koje obuhvaćaju motive bolničke svakodnevice, izobličenih partnerstava i prešućenih gubitaka otkrivaju kako se i generacija koja je proživjela intenzivne životne mijene najčešće zaustavlja na sjetnoj sentimentalnosti, izbjegavajući prihvaćanje vlastite ranjivosti.
Hana Samaržija
6. veljače 2025. / čita se 19 minuta / Članci
KNJIŽEVNOST
Claus je pisac kojem se nećete prestati čuditi, piše Marija Ott Franolić u svojem osvrtu na dva romana belgijskog autora - "Čuđenje" i "Tugu Belgije". Oba djela obrađuju kolaboracionizam u Belgiji u Drugom svjetskom ratu, uz bespoštednu kritiku nemišljenja i ljudske sklonosti idolatriji
Marija Ott Franolić
30. siječnja 2025. / Članci / čita se 20 minuta
Budućnost poljoprivrede ovisi o sjemenju otpornom na ekstremne vremenske uvjete, no većina patentiranog sjemenja fokusirano je na otpornost na herbicide ili povećanje prinosa, pišu Jelena Prtorić i Gabriela Galindo. Iako u Europi više nije moguće patentirati biljke dobivene prirodnim procesima, velike tvrtke patentirale su prije ukidanja te mogućnosti brojna svojstva koja se mogu pronaći u prirodi, što stvara probleme za male i organske uzgajivače. Nadolazeća EU regulativa o novim genomskim tehnikama mogla bi, strahuju kritičari, pokrenuti novi val patentiranja.
Jelena Prtorić / Gabriela Galindo
21. siječnja 2025. / Članci / čita se 11 minuta
Sve manji natalitet u modernim društvima dijelom je rezultat socijalno oblikovanih životnih izbora, no i biološki čimbenici mogu igrati značajnu ulogu, piše Tamara Čačev. Osim genetskih utjecaja na stvaranje i sazrijevanje spolnih stanica ili na formiranje fetusa, na plodnost oba spola mogu utjecati i endokrini disruptori - plastika, pesticidi i kemikalije koji su u značajnoj mjeri prodrli u sve oko nas, pa i nas same.
Tamara Čačev
17. siječnja 2025. / Članci Rasprave / čita se 22 minute
Hrvatsko se gospodarstvo trenutačno suočava s visokom inflacijom, kojoj nimalo ne pomaže monetarna politika ECB-a, piše Viktor Viljevac. Analize su još 2017. pokazivale upitnu usklađenost hrvatskog poslovnog ciklusa s onim u eurozoni, ali je HNB forsirao drukčiji zaključak. Uz pitanje bi li s manje inflacije standard građana i gospodarstvo prolazili bolje ili lošije, ideja aktualne vlade o ograničavanju cijena pojedinih proizvoda možda je i najbolji odgovor na inflaciju.
Viktor Viljevac
14. veljače 2025. / Klub Batina Rasprave
Klub Batina
Konferenciju, koja je održana u srijedu, 12. veljače, u organizaciji Veleposlanstva Kraljevine Belgije, Pugwash Hrvatska i portala Ideje.hr otvorili su veleposlanik Kraljevine Belgije u Hrvatskoj, njegova ekselencija William de Baets, i Zvonimir Šikić, predsjednik Pugwash Hrvatska i suradnik Svjetske akademije umjetnosti i znanosti
Ideje.hr