MAKROEKONOMIJA

Povijest kritike kapitalizma. Od Marxa i Engelsa do Keynesa i Stiglitza

U knjizi "Kapitalizam i njegovi kritičari", John Cassidy vješto prepleće povijest ideja, biografske podatke i gospodarsku povijest, piše Darko Oračić u svojem osvrtu. Cassidy potiče na razmišljanje o modernom dobu te otvara brojna ekonomska i etička pitanja, a posebno je važno ono jesu li kritičari kapitalizma (bili) u pravu.

Darko Oračić / 13. listopada 2025. / Članci / čita se 14 minuta

12. listopada 2025. / Aktualno Članci / čita se 11 minuta

NOBELOVA NAGRADA ZA KNJIŽEVNOST 2025

Jesmo li konačno sustigli Lászlovu rečenicu?

Krasznahorkai traži čitatelja koji će mu pristati na tempo, a zauzvrat mu daje slobodu jezika i misli, piše Igor Gajin u osvrtu na ovogodišnjeg dobitnika Nobelove nagrade za književnost. Početni napor koji on traži od naše koncentracije slijedi let na krilima njegovih rečenica prema dinamici živog jezika, a njegova kompleksnost predstavlja dosezanje novih prostora kreativnosti i slobode.

Igor Gajin

8. listopada 2025. / Aktualno Članci / čita se 9 minuta

NOBELOVA NAGRADA ZA FIZIKU 2025

Schrödingerova mačka na dlanu. Kada se strujni krug ponaša kao jedan atom

Radovi nagrađeni ovogodišnjim Nobelom za fiziku nisu samo riješili zagonetku mosta između mikro i makro svijeta, oni su napravili i praktične alate za gradnju kvantnih tehnologija, piše Davor Horvatić. Njihova najvažnija poruka nije da je „kvantno moguće i u velikim makroskopskim sustavima“, nego da je priroda dosljedna.

Davor Horvatić

6. listopada 2025. / Aktualno Članci / čita se 14 minuta

Nobelove nagrada za medicinu i fiziologiju 2025.

Otvaranje vrata razvoju terapija protiv autoimunih bolesti i tumora.

Nobelove nagrade za medicinu i fiziologiju 2025. godine dobili su Mary E. Brunkow, Fred Ramsdell i Shimon Sakaguchi za istraživanja mehanizama periferne imunotolerancije. Njihova su otkrića, objašnjava Tamara Čačev, otvorila put razvoju novih terapijskih pristupa koji bi mogli omogućiti liječenje ili čak izlječenje autoimunih bolesti, poboljšati učinkovitost onkoloških terapija te spriječiti ozbiljne komplikacije nakon transplantacije.

Tamara Čačev

13. listopada 2025. / Video

INTERVJU HRVOJE BULJAN

I ja bih se bavio znanošću kao engleski lord u 18. stoljeću, ali realnost je drugačija

Predsjednik Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj Hrvoje Buljan govori o novim kriterijima za napredovanje znanstvenika. Smatra da su promjene male ali neizbježne, upozorava da projektno financirana znanost trenutno nema alternative i priznaje da ga su iznenadile burne reakcije na prijedlog Vijeća.

Domagoj Novokmet

30. rujna 2025. / Članci / čita se 11 minuta

KNJIŽEVNOST

Ideje i priče Olge Tokarczuk. Suptilna progresivnost bez površnosti i klišeja

Nasuprot suvremenim romanima o položaju i problemima žena koji otklizavaju u površnost i klišeje, poljska književna nobelovka Olga Tokarczuk suptilno u svoje tekstove uključuje idejne prijepore i zagovara progresivne ideje, te čini to na umjetnički uzbudljiv način, piše Gordana Crnković. Sagledamo li njezinu prozu u kontekstu feministički osviještenog pisanja, jasno se pokazuje kako se radi o autorici koja definitivno ne slijedi utabane putove, nego ostvaruje ozbiljan obrat.

Gordana Crnković

27. rujna 2025. / Članci / čita se 16 minuta

ARHITEKTURA

Arhitektonsko predziđe kršćanstva. Prošlost i sadašnjost Maškovića hana

Krhka je ravnoteža između baštine i komercijalizacije, piše Marina Pavković u tekstu o povijesti i sadašnjosti Maškovića hana, najzapadnije svjetovne građevine nekadašnje turske države. Započet kao osmanlijska gradnja Jusuf-paše, kompleks je kroz stoljeća više puta mijenjao vlasnike i namjenu, a danas je pretvoren u hotel, muzej i gastronomsko žarište uz visoku razinu konzervatorske i dizajnerske osjetljivosti.

Marina Pavković

20. rujna 2025. / Rasprave / čita se 21 minutu

FILOZOFIJA

Dobrota nema s time puno veze. Dovode li vrline do pozitivnih društvenih ishoda?

Dobro je biti dobar, no pitanje je postoji li nužna veza između dobrih namjera i dobrih društvenih ishoda, piše Jeremy Shearmur. Od katoličke društvene misli do modernih problema globalnog zatopljenja i zaštite okoliša, simbolične geste pune vrlina često zasjenjuju njihov mjerljivi učinak. Mogu li institucije koje razvijamo zato iznjedriti javne koristi iz poroka ili sebičnog ponašanja?

Jeremy Shearmur

23. rujna 2025. / Članci / čita se 9 minuta

biologija

Biljni atlasi i nepostojeće cvijeće. Povijest botaničke ilustracije

Polazeći od "Phantasieblume" na Meissen čajniku, Tamara Čačev istražuje razvoj botaničke ilustracije od srednjovjekovnih herbarija do luksuznih florilegija. Ovaj spoj znanosti i estetike kroz stoljeća je imao i društvenu funkciju, kada je prepoznavanje vrsta bilo dio dvorske konverzacije i pokazatelj pripadnosti društvenim elitama.

Tamara Čačev

16. rujna 2025. / Članci / čita se 9 minuta

KNJIŽEVNOST

Oni ne bi ni mrava zgazili. Trajno aktualan dokument vremena Slavenke Drakulić

Reizdanje izvještaja Slavenke Drakulić sa suđenja ratnim zločincima na tribunalu u Haagu "Oni ne bi ni mrava zgazili" sasvim je pravovremeno, piše Hana Samaržija u svojem osvrtu. Uz neprekidnu umreženost današnjeg društva, nikad nismo imali brojnije dokaze da su krivci koji naređuju ili provode ratne zločine ljudi koji izgledaju poput nas.

Hana Samaržija

11. listopada 2025. / Video

POZIV NA PREDBILJEŽBU

Predbilježite se na podcast i YouTube kanal Ideje.hr

Pozivamo vas da se predbilježite na YouTube kanal Ideja i podcast Domagoja Novokmeta u sklopu tog kanala što će vam omogućiti da ste redovito informirani o novim prilozima.

Ideje.hr

5. listopada 2025. / Video

Intervju Daniel Freund

Savez s ekstremnom desnicom vodi konzervativce u smrt

Nova današnja glasanja o nepovjerenju Ursuli von der Leyen pokrenuli su jedno - radikalna ljevica, drugo - radikalna desnica, ista ona na koju se njezina Europska pučka stranka sve češće oslanja kad želi progurati svoje ideje u Europskom parlamentu. Daniel Freund, njemački zastupnik Zelenih u EP-u, upozorava na cijenu takvog pakta, govori o jačanju ekstremne desnice u Europi i objašnjava zašto smatra da je tjeskoba Europljana bitan faktor rasta raznih ekstremista.

Domagoj Novokmet

6. listopada 2025. / Video

ČEŠKI IZBORI

Pobjeda Babiša – zašto su njegovi oponenti mislili dobiti izbore strašeći ljude?

Novinarka i spisateljica Sofija Kordić iz Praga analizira izbore u Češkoj na kojima je uvjerljivo pobijedio populist i oligarh Andrej Babiš. Pojašnjava zašto su glasači povjerovali Babiševim beskrajnim obećanjima, zašto ih dosadašnja vlast nije uspjela nagovoriti da se zabrinu za demokraciju, ali i zašto ne treba očekivati da se Babiš u potpunosti svrsta uz svog prijatelja Viktora Orbana.

Domagoj Novokmet

29. rujna 2025. / Video

INTERVJU HRVOJE HRIBAR

Pred nama je kraj republike

Gotovo dvije stotine organizacija civilnog društva i više od tri tisuće umjetnika i drugih pojedinaca potpisalo je apel Vladi RH pod nazivom "Za Hrvatsku slobode".

Domagoj Novokmet

26. rujna 2025. / Video

INTERVJU Aleksandar Maršavelski

HOS je bio stranačka vojna jedinica, a prekršajni sudovi postupaju suprotno Ustavu

Aleksandar Maršavelski, profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu govori o neupitnoj neustavnosti ustaškog pozdrava i zašto su u krivu oni koji tvrde da se Ustavni sud nije odredio. U razgovoru s Domagojem Novokmetom, nekadašnji kandidat za ustavnog suca zagovara zaokret u praksi izbora sudaca i doslovnu primjenu ustavne ideje da se u to tijelo biraju oni koje najboljima smatraju dvije trećine saborskih zastupnika.

Domagoj Novokmet

22. kolovoza 2025. / Rasprave / čita se 15 minuta

MATEMATIKA

Novi način brojanja. Algoritam koji čita Hamleta i baca novčiće

Kada brojevi postaju preveliki, brojanje postaje aproksimativno, bez obzira radi li se o životinjama ili ljudima, ili o realnim brojevima zapisanim u arhitekturi računala, piše Aleksandar Hatzivelkos. Nedavno otkriveni CVS algoritam omogućava jednostavnu no dosta preciznu aproskimaciju, uz minimalno korištenje resursa.

Aleksandar Hatzivelkos

12. rujna 2025. / Publikacije / čita se 11 minuta

RUSKA POLITIKA

Goli otok i gulazi, Putinova država i njena budućnost. Ruske teme Bože Kovačevića

Analize i komentari Bože Kovačevića razlikuju ga od drugih analitičara svestranošću i realizmom, što je vidljivo i u njegovoj novoj knjizi "Ruske teme", piše Zdenko Duka. Kovačević u knjizi tekstova izvorno objavljenih na portalu Ideje.hr i u tjedniku Express povlači paralele između ruskih Gulaga i Golog otoka, fokusira se na Putinovu Rusiju i rat protiv Ukrajine, te analizira mišljenja stručnjaka o budućnosti Rusije.

Zdenko Duka

4. rujna 2025. / Rasprave / čita se 7 minuta

EKONOMIJA

Europsko podatkovno tržište. Pozicija Hrvatske i tri scenarija za budućnost

EU je drugo najveće globalno podatkovno tržište, no SAD, Kina i Japan rastu brže, piše Matea Cvjetković. U izvještaju Europske komisije, IDC-a i The Lisbon Councila ističe se njegova važnost za inovacije, učinkovitost uprave i kvalitetu života, a spominje i Hrvatska, čiji podaci ukazuju na skromnu prisutnost mladih i inovativnih poduzeća.

Matea Cvjetković

11. rujna 2025. / Rasprave / čita se 19 minuta

POVIJEST LOGIKE (7)

Propozicijske, monadske i poliadske forme. Kvantifikacija i prirodni jezici

U razradi apstrakata i kvantifikacije, Zvonimir Šikić pokazuje kako se složene tvrdnje prevode u predikatske forme, uvodi pravila prolaza kvantifikatora te dokazuje ekvivalentnost i odlučivost monadske logike, dok ističe da su poliadski predikati izražajniji i da redoslijed kvantifikatora tada postaje presudan.

Zvonimir Šikić

25. kolovoza 2025. / Članci / čita se 12 minuta

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Banke sjemenja. Arhive biološke prošlosti i čuvari genetske baštine

Globalni monopol poljoprivrednog sjemenja vodi do genetske uniformiranosti, a lokalne i tradicionalne sorte se marginaliziraju, piše Tamara Čačev. Kako je sigurnost hrane povezana s genetskom raznolikošću, potreba za očuvanjem raznovrsnih sorti sjemenja osviještena je prije više od stoljeća, a današnje banke sjemenja koriste suvremene tehnologije kako bi daleko nadišle pasivno skladištenje.

Tamara Čačev

27. kolovoza 2025. / Rasprave / čita se 9 minuta

EKONOMIJA

Koliko su zemlje kandidatkinje blizu članstvu u EU? Usporedbe s Hrvatskom

Proces proširenja EU-a i dalje je tema od velike važnosti. Sara Čulo analizira ekonomske pokazatelje devet zemalja kandidatkinja, u usporedbi s Hrvatskom kao referentnom točkom. EU ne propisuje stroge pragove gospodarskih pokazatelja kao uvjete za članstvo, no spomenuta usporedba kao najvidljiviju otkriva razliku u razini makroekonomske stabilnosti. Kratkoročni uspjesi nisu dovoljni

Sara Čulo