RASPRAVE

Razgovor o umjetnoj inteligenciji. Jednostavno, a kompleksno. Uvijek završi na etici.

O umjetnoj inteligenciji u suvremenom društvu govorili su matematičari Blaženka Divjak, Zvonimir Šikić i Tvrtko Tadić (koji trenutačno radi za Microsoft) te filozof Tomislav Bracanović, koji je zapravo govorio prvi, ali su svi drugi govornici i diskutanti implicite ili eksplicite postavljali filozofska pitanja, nerijetko etička.

Ideje.hr / 15. listopada 2024. / Rasprave

14. listopada 2024. / Članci / čita se 16 minuta

NOBELOVA NAGRADA ZA KEMIJU 2024.

Umjetna inteligencija riješila je najveći problem biokemije, ali – kako? To ne znamo.

Zahvaljujući AI-algoritmima baza riješenih struktura proteina u samo je tri godine narasla sa 100.000 na više od 200 milijuna, piše Marko Močibob. Ovogodišnji dobitnici Nobelove nagrade za kemiju riješili su jedan od najdugovječnijih izazova biokemije za sve praktične potrebe, no nismo se približili razumijevanju pravila koja upravljaju strukturama proteina. Možda ih neuronska mreža i razumije, no tu je spoznaju nemoguće izvući i prevesti na nama razumljiv način.

Marko Močibob

13. listopada 2024. / Članci / čita se 9 minuta

NOBELOVA NAGRADA ZA FIZIKU 2024

Što fizika ima s umjetnom inteligencijom? Nagrada koja je podijelila stručnjake

Ovogodišnja Nobelova nagrada iz fizike pokazuje spoj ljudske kreativnosti i briljantnu demonstraciju snage fizikalnih modela, piše Davor Horvatić. Iako je jedan dio fizičara revoltiran i smatra da je nagrada rezultat pretjerane fascinacije umjetnom inteligencijom, drugi tvrde da je riječ o opravdanom priznanju za revolucionarna postignuća.

Davor Horvatić

9. listopada 2024. / Članci / čita se 8 minuta

NOBELOVA NAGRADA ZA MEDICINU I FIZIOLOGIJU 2024.

MikroRNA. Otkriće novog mehanizma upravljanja genima

Ovogodišnji dobitnici Nobelove nagrade za medicinu ili fiziologiju, Ambros i Ruvkun, otkrićem mikroRNA otvorili su novo poglavlje u razumijevanju kako stanice koordinirano grade složene organizme, piše Tamara Čačev. Otkriće je od presudne važnosti za shvaćanje nastanka mnogih bolesti, ali i za razvoj novih terapija.

Tamara Čačev

12. listopada 2024. / Klub Batina Rasprave

RASPRAVE

Fanatizam. Razgovor o knjizi i fenomenu.

U srijedu, 23. listopada, Ideje.hr organiziraju razgovor o fanatizmu u povodu zbornika Fanaticism, koji je objavio Institut za filozofiju. Uvodno će govoriti urednik Martino Rossi Monti, a sudjelovat će još Tatjana Milovanović, Darko Polšek, Dalibor Milas i drugi. Početak je u 10:30, a adresa je Florijana Andrašeca 18a/I u Zagrebu.

Ideje.hr

3. listopada 2024. / Rasprave / čita se 39 minuta

GEOPOLITIKA

Pet scenarija budućnosti Rusije nakon Putina.

Nitko od brojnih stručnjaka specijaliziranih za SSSR nije predvidio vrijeme i način svršetka Hladnoga rata, piše Božo Kovačević u osvrtu na knjigu "Expert´s Scenarios for Russia´s Future". Ne bi li pokazali da su učili na greškama svojih prethodnika, sovjetologa, 25 kremljologa oblikovali su pet vrsta predviđanja o budućnosti Rusije. od raspada Federacije do Rusije kao kineskog satelita. Autori u zborniku, međutim, ne uzimaju u obzir činjenicu da je Rusija stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a, niti da ima goleme količine nuklearnog oružja.

Božo Kovačević

20. rujna 2024. / Rasprave / čita se 11 minuta

NEJEDNAKOST

Dvaput je dvaput. HNB opet ustanovio ekstremnu nejednakost dohodaka kućanstava

U Hrvatskoj je jedna od najvećih nejednakosti u Europi uspješno normalizirana, komentira Željko Ivanković rezultate najnovije HNB-ove ankete o imovini i financijama kućanstava. Stoga pravo istraživačko pitanje više nije kolika je, kako je nastala ni u čemu se sve manifestira, nego kako je visoka nejednakost prihvaćena kao normalna?

Željko Ivanković

21. rujna 2024. / čita se 23 minute / Publikacije

FILOZOFIJA

Povratak Spinoze. Filozofija prirode i uma u razdoblju klimatskih promjena

Sukob dva filozofa 17. stoljeća ponovno je aktualan s obzirom na odnos suvremenog čovjeka spram svijeta, prirode i životinja, ističe Filip Drača u osvrtu na knjigu Genevieve Lloyd, "Reading Spinoza in the Anthropocene". U prvom se dijelu osvrta prikazuje Descartesov dualizam čovjeka i prirode, koji - prema Lloyd - prožima suvremenu zapadnu svijest, slijedi Spinozina reakcija, a na kraju upućuje na njezinu relevantnost za današnje pokušaje redefiniranje čovjekova mjesta u prirodi.

Filip Drača

25. rujna 2024. / Rasprave / čita se 13 minuta

ŠTO JE LOGIKA (2)

Logika sudova. Kondicionali, bikondicionali i implikacije

U drugom nastavku serijala o logici, Zvonimir Šikić proširuje teorijske temelje logike sudova funkcijama kondicionalom i bikondicionalom, te pojašnjava logički pojam implikacije unutar IF-sekventi.

Zvonimir Šikić

30. rujna 2024. / Članci / čita se 9 minuta

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Biološki strojevi. Stvaranje robota iz tkiva čovjeka

Od ksenobotova nastalih iz embrionalnih stanica žaba do samosastavljajućih antrobotova izrađenih iz tkiva čovjeka, biološki roboti obećavaju novi pristup liječenju bolesti i značajan doprinos regenerativnoj medicini, piše Tamara Čačev. Osim za popravak oštećenja unutar organizma, mogli bi se koristiti i za razne druge svrhe poput čišćenja mora od mikroplastike, u personaliziranoj medicini, a u daljoj budućnosti možda bi mogli i ciljano hvatati stanice bakterija ili tumora u organizmu.

Tamara Čačev

19. rujna 2024. / Članci / čita se 15 minuta

INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE

Fotonika u susjedstvu. Prilika za tehnološki zamah u Hrvatskoj

Suradnja između FER-a i imec-a, potvrđena Memorandumom o razumijevanju, odražava sve veću važnost poluvodičke industrije za globalnu ekonomiju, piše Ivo Špigel. U razgovoru s dekanom FER-a Vedranom Bilasom i profesorom Adrianom Barićem, Špigel otkriva kako ova suradnja i osnivanje hrvatskog Centra kompetentnosti za poluvodiče otvaraju vrata hrvatskim stručnjacima za sudjelovanje u naprednim tehnološkim projektima, te stvaranju prilika za razvoj hrvatskih startupova i tehnoloških stručnjaka u mikroelektronici.

Ivo Špigel

18. rujna 2024. / Publikacije / čita se 15 minuta

MATEMATIKA

Zasto je arapskim brojevima trebalo vise od pola milenija da zamijene rimske?

Stephen Chrisomalis u knjizi Reckonings istražuje zamjenu rimskih brojeva arapskima kao složen proces koji je trajao više od pet stoljeća, osporavajući uvjerenje da su arapski brojevi prihvaćeni isključivo zbog efikasnosti, piše Željko Ivanković. Koristi se uvidima iz lingvistike, kognitivne znanosti i povijesti kako bi objasnio okolnosti promjene notacije brojeva, pri čemu otvara put potpunijem razumijevanju povijesti i značenja matematičkih koncepata poput - nule.

Željko Ivanković

12. rujna 2024. / Članci / čita se 27 minuta

POVIJEST

Vitez utopije kaosa D’Annunzijeve Rijeke. Ideali rizika i žrtve u životu Guida Kellera

D'Annunzijev "Tajnik akcije" Guido Keller bio je pogonsko gorivo ekscentrične avanture "ratnika i pjesnika" u Rijeci, utjelovljenje anarho-sindikalizma, ezoterije i hedonizma, piše Velimir Grgić o danas malo poznatom talijanskom pilotu, avanturistu i političkom aktivistu. Kellerova jedinstvena mješavina hedonizma, anarhizma i vojnog junaštva očitava se u nizu dokumentiranih detalja iz njegovog života, iz kojih je izrasla legenda koja i danas fascinira.

Velimir Grgić

13. rujna 2024. / čita se 26 minuta / Rasprave

FILOZOFIJA

Od marksizma do Londonske škole ekonomije. Shearmur o životu i nasljeđu Imre Lakatosa

Lakatosova filozofska karijera započela je pod utjecajem Hegela, Georgea Polye, Georgea Lukácsa i Poppera, a razvila se kroz interakcije s intelektualnim krugom na Londonskoj školi ekonomije, piše Jeremy Shearmur. Lakatosov rad ostavio je značajan trag u filozofiji znanosti, no nakon njegove smrti na vidjelo su izašli i kontroverzni detalji o djelovanju u ratnoj i posljeratnoj Mađarskoj.

Jeremy Shearmur

16. rujna 2024. / Aktualno / čita se 19 minuta

URBANIZAM

Nama u rukama vjerovnika. Budućnost nekadašnje robne kuće Kastnera i Öhlera

Robna kuća nije i ne može biti trgovački centar, piše Marina Pavković u tekstu o povijesti Name i aktualnoj inicijativi za njezino očuvanje, u kojoj i sama sudjeluje. Sve europske metropole, od Pariza i Londona do Beča i Berlina, čuvaju svoje robne kuće u centru grada. Ima li Gradska uprava volje i vizije pronaći način kako bi se priča o najstarijoj robnoj kući na našim prostorima završila sretno?

Marina Pavković

5. rujna 2024. / Članci / čita se 14 minuta

POVIJEST

Iznimna vremena i iznimne vođe. Diktatori i demokrati koji su oblikovali modernu Europu

Britanski povjesničar Ian Kershaw kroz dvanaest eseja o fascinantnim političkim ličnostima 20. stoljeća pokušava pronaći odgovor na pitanje stvaraju li društvene okolnosti lidere i koji preduvjeti određuju vrstu vlasti kojom će vladati, piše Zdenko Duka u osvrtu na knjigu "Osobnost i moć". Od Lenjina do Kohla, preko de Gaullea, Franca, Tita i Thatcher, Kershaw se pita bi li ostavili traga u povijesti da je kontekst u kojem su došli na vlast bio drukčiji.

Zdenko Duka

28. kolovoza 2024. / Članci / čita se 21 minutu

POVIJEST

Socijalizam na američkoj pšenici i talijanskim lakim notama. Osvrt na knjigu Anite Buhin

Knjiga "Jugoslavenski socijalizam „sa okusom mora, sa okusom soli“" temeljito i dobro analizira mediteranizaciju jugoslavenske popularne kulture, piše Enis Zebić u svojem osvrtu. Iako nedostaje kontekstualizacija ekonomske krize i političkih tenzija u Jugoslaviji, Anita Buhin kroz tri studije opsežno opisuje ključne probleme popularne kulture u socijalističkom društvu.

Enis Zebić

16. kolovoza 2024. / Članci / čita se 23 minute

POVIJEST

Posljednji vic komunizma. Skriveni humor za vrijeme vladavine Envera Hoxhe

Albanija je jedna od važnih zanemarenih tema iz vremena hladnog rata, a Stefan Çapaliku poduzeo je važan korak za afirmaciju ove teme, piše Božo Kovačević u pregledu Çapalikuove knjige o antirežimskom humoru za vrijeme komunizma u Albaniji. Kroz "Jokes of Albanian Communist Days", Çapaliku još jednom razobličuje strahote Hoxhinog režima s kojima, vjeruje, svijet nije dovoljno upoznat.

Božo Kovačević

2. rujna 2024. / Članci / čita se 14 minuta

PUTOPIS

Amerikanci na Balkanu. Povratak u prošlost Ive Škorića. Usporedbe

Kako to izgleda kada se naturalizirani Amerikanac iz šuma i planina Vermonta privremeno izmjesti natrag na brdoviti Balkan kojeg je napustio prije više od trideset godina, otkriva Ivo Škorić u tekstu koji predstavlja odmak od njegovih uobičajenih analiza društva i politike u SAD-u. U društvu sina, Škorić obilazi daleku rodbinu i stare prijatelje, prolazi kroz povijest svoje obitelji i nekadašnje države, uočava drastične razlike u odnosu na život u Americi, ali i neočekivane sličnosti.

Ivo Škorić

29. kolovoza 2024. / čita se 21 minutu / Rasprave

FINANCIJE

HNB će i dalje puniti rekordne profite banaka i proračunu uskraćivati stotine milijuna eura

Inflacija se standardno suzbija tako da centralna banka poveća kamatne stope po kojima banke od nje posuđuju, a onda banke povećaju kamate na kredite, usporavaju ekonomiju i ograničavaju rast cijena. Posljednji se val inflacije suzbija na isti način iako je došao u povijesno jedinstvenim okolnostima, u kojima banke ne plaćaju kamate centralnoj banci, nego ona njima, zahvaljujući čemu ostvaruju nezabilježene profite. U Hrvatskoj je sve to rezultat, uz ostalo, politike očuvanja tečaja. Viktor Viljevac opisuje posljedice te situacije i zauzima se za dodatno oporezivanje banaka koje je već uvedeno u 12 zemalja Europske unije.

Viktor Viljevac

23. kolovoza 2024. / Publikacije / čita se 17 minuta

EKONOMIJA

Neizvjesnost u ekonomiji nije samo nespoznatljiva, nego je to i ono što će netko napraviti

Ni stotinu godina nakon što je Frank Knight opisao razliku između rizika i neizvjesnosti, potonja nije inkorporirana u razumijevanje ekonomskih zbivanja, piše Željko Ivanković u osvrtu na knjigu "Uncertainty and Economics: A Paradigmatic Perspective" Christiana Müllera-Kademanna. Iako se snažno hvata ukoštac s ekonomskom neizvjesnošću, knjiga ostaje zarobljena u pretpostavku da cijene reflektiraju sve ekonomske informacije, i propušta uočiti da ekonomija nije autonomna od politike i tehnoloških promjena, koji su također izvor neizvjesnosti

Željko Ivanković

14. kolovoza 2024. / Rasprave / čita se 35 minuta

FILOZOFIJA

Metafizika turbofolka. Susret s Dionizom unutar bakanalijske ekonomije kafane

U svojoj kritičkoj analizi fenomena turbofolka, Darko Vinketa ga povezuje s filozofskom misli od Nietzchea do Bataillea, naglašavajući njegov potencijal za subverziju društvenih konvencija i povratak načelima Dioniza, boga kaosa.

Darko Vinketa

22. kolovoza 2024. / Članci / čita se 11 minuta

FILOZOFIJA

In memoriam Alvin Goldman. Čovjek koji je epistemologiju otvorio svijetu

Nedavno preminuli analitički filozof Alvin Goldman pretvorio je epistemologiju u disciplinu relevantnu za svakodnevnu praksu, piše Hana Samaržija o "ocu društvene epistemologije". Povezao je epistemologiju s društvenim i kognitivnim znanostima, jačajući joj relevantnost analizom stvarnih uvjeta spoznaje.

Hana Samaržija

9. kolovoza 2024. / Članci / čita se 26 minuta

POPULARNA KULTURA

Nejednakost, segregacija i zamke tehnološkog napretka. Ozbiljne teme u seriji inspiriranoj igrom

Animirana serija Arcane u devet epizoda priča iznenađujuće zrelu i relevantnu priču s obzirom na to da je proizašla iz video igre čija su ciljana publika tinejdžeri, piše Ivan Fischer. Inovativna animacija francuskog studija spaja se s majstorskom glazbom i složenim, nijansiranim likovima kako bi stvorila potresne, osobne drame, ali i brojne paralele s aktualnim problemima stvarnog svijeta, od jaza između bogatih i siromašnih, preko opasnosti razvoja novih tehnologija, do mentalnog zdravlja i sustavnog otpora promjenama. Sve to čini s nevjerojatnim stilom i pažnjom posvećenom svakom detalju produkcije.

Ivan Fischer

21. kolovoza 2024. / čita se 15 minuta / Članci

KNJIŽEVNOST

Intelektualac je uvijek samosvjesni odmetnik. Osvrt na dvije knjige Nenada Popovića

U svojem osvrtu na knjige "Život s njima" i "Ukrajinski dnevnik" Nenada Popovića, Jadranka Pintarić se pita tko danas sluša intelektualce. Popoviću je, nalazi, dužnost govoriti za onoga koji nema ili mu se ne daje glas, ali i da neprestano sumnja, propituje i traži odgovore.

Jadranka Pintarić

2. kolovoza 2024. / Članci / čita se 11 minuta

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Geni i pošteno sportsko natjecanje. Granica uključivosti

Nakon što je slučaj alžirske boksačice Imane Khelif izazvao brojne reakcije s obje strane ideološkog spektra, Tamara Čačev postavlja pitanje gdje bi točno trebalo podvući crtu u slučajevima urođenih prednosti sportaša. Što učiniti s natjecateljima koji zbog mutacija u svojim genima, možda još i neotkrivenim, imaju prednost nad ostalima? U eri molekularno-genetskih testiranja uvođenje sportskih kategorija moglo bi poprimiti sasvim novo značenje.

Tamara Čačev

8. kolovoza 2024. / Rasprave / čita se 16 minuta

ŠTO JE LOGIKA (1)

Zaključivanje u prirodnom i artificijelnom jeziku. Od Aristotela prema Fregeu

U prvom nastavku serijala o logici, Zvornimir Šikić predstavlja njene temeljne forme, definicije i teoreme, te pokazuje kako je apstrahiranje formi iz prirodnih jezika logiku čvrsto vezalo uz njihovu sintaksu.

Zvonimir Šikić

15. srpnja 2024. / čita se 10 minuta / Članci

ASTROFIZIKA

Priča o galaktičkom kanibalizmu. Otkriće najveće crne rupe nastale od zvijezde.

Mliječna staza dom je stotinama milijardi zvijezda koje se razlikuju po masama, bojama i temperaturama. Zahvaljujući modernim teleskopima poput onih na svemirskoj letjelici Gaia, postižemo sve preciznija opažanja zvijezda, ali i planeta i manjih tijela u našoj galaksiji, piše Lana Ceraj. Gaia je do sada mapirala položaje gotovo 2 milijarde zvijezda, a za to je zaslužan tim europskih znanstvenika iz konzorcija Gaia. Upravo su oni, prilikom standardnih analiza u pripremi nove objave podataka, neočekivano otkrili crnu rupu zvjezdanog porijekla izuzetno velike mase.

Lana Ceraj

28. srpnja 2024. / Rasprave / čita se 16 minuta

Informacijska infrastruktura i sigurnost

U minimiziranju cyber-napada ključna je uloga javnosti. Upravo tu pojavili su se propusti

U seriji cyber-napada na hrvatske institucije najviše su nedostajala izviješća o napadačima i karakteristikama napada koja bi stručnjacima za sigurnost omogućila pripremiti se i prepoznati buduće sčične napade istih napadača, piše Damir Paladin. U prvom dijelu članka objašnjava da su suvremeni cyber-napadači već organizirani kao velike i razvijene tvrtke s odjelima istraživanja, egzekucije, upravljanjem novcem

Damir Paladin

15. srpnja 2024. / Članci / čita se 14 minuta

URBANIZAM

Nova Stara Vlaška. Konzervatorsko ograničenje na štetu kvalitete života

Novo rješenje uređenja Stare Vlaške donosi estetske i funkcionalne promjene, no ostaje otvoreno pitanje sadnje drveća koje bi donijelo prijeko potrebni hlad, piše Marina Pavković. Konzervatorske smjernice zabranjuju krajobrazna uređenja koja bi narušila vizuru na katedralni sklop, no stabla zasađena u nastavku ulice danas pružaju ugodan hlad a da ne zaklanjaju pročelja ili Katedralu.

Marina Pavković

9. srpnja 2024. / čita se 20 minuta / Članci

EPIZODE IZ POVIJESTI RATOVANJA

Cartagena de Indias. Poniženje Britanaca u bitci za srebro Novog svijeta.

Nakon laganog osvajanja Portobella, britanski admiral Vernon okrenuo se prema španjolskom gradu Cartagena de Indias, ključnoj točci kroz koju je prolazila većina svjetskog srebra početkom 18. stoljeća, iskopanog u bolivijskim rudnicima. Oleg Maštruko objašnjava kako je došlo do ove bitke i kako se razvila, te kako je britanski admiral, koji je već naručio medalju za svoju pobjedu, pretrpio jedan od najsramotnijih poraza kraljevske mornarice u njezinoj povijesti.

Oleg Maštruko

27. lipnja 2024. / Članci / čita se 17 minuta

FILOZOFIJA

Zanemarena mistika Kantovog opusa. Utjecaj Swedenborga na Kritiku čistog uma

Uvriježen pogled na Kantov opus često izostavlja ulogu misticizma, no Stephen Palmquist vjeruje kako ideje švedskog mistika Emanuela Swedenborga nisu samo oblikovale Kantove rane radove već su utjecale i na njegov kasniji kritički opus. Filip Drača istražuje ove tvrdnje, kao i protuteze Ayina Maharaja, te poziva na istraživanje utjecaja misticizma i na druga velika imena u filozofiji.

Filip Drača

16. srpnja 2024. / Publikacije Rasprave / čita se 22 minute

FILOZOFIJA

Kako i što sam pomagao Popperu. Shearmur o radu s filozofskim velikanom

Jeremy Shearmur proveo je većinu sedamdesetih godina prošlog stoljeća kao asistent Karla Poppera. Nakon članka o uređivanju recentnog izdanja Hayekove knjige 'Law, Legislation and Liberty, koji su Ideje.hr objavile u veljači, ovdje se osvrće na godine suradnje s Popperom, ukratko se prisjeća kako je do nje došlo, kako je izgledala i koji je bio njegov - po vlastitim riječima skromni - doprinos Popperovu opusu.

Jeremy Shearmur

28. srpnja 2024. / čita se 24 minute / Rasprave

Velika Britanija: Izbori i nakon njih

Starmerizam, politika koja ‘neće biti opterećena doktrinom’?

U prvom dijelu članka Tin Radovani pokazuje što je dovelo do povijesne pobjede Laburista, odnosno povijesnog poraza Konzervativaca. U drugom dijelu rekonstruira postizbornu ekonomsku, vanjskopolitičku i parlamentarnu strategiju novog britanskog premijera koji je samo dva tjedna nakon izbora predstavio zakonodavni program s čak 39 prijedloga zakona, osnivanje Vijeća za industrijsku strategiju te izjavio da od plana Konzervativaca o deportaciji azilanata neće biti ništa

Tin Radovani

22. srpnja 2024. / Aktualno Članci / čita se 11 minuta

Američki izbori

Bože, spasi Ameriku

Nije problem Joea Bidena samo to što je star, piše Ivo Škorić u članku u kojem objašnjava sve nedosljednosti njegove političke karijere i stvarne probleme u čijem je nastajanju sudjelovao a nije ih rješavao: stopa smrti od predoziranja podsjeća na stopu smrti od alkoholizma u Rusiji u najgorem desetljeću. Škorić u jednom povijesnom pregledu opisuje neke od 13 atentata na američke predsjednike

Ivo Škorić

11. srpnja 2024. / Članci / čita se 18 minuta

KNJIŽEVNOST

Narativi služe da se u protok vremena unese smisao. Na kraju, svi postanemo priče.

Čitajuči publicistiku, učimo kroz informaciju, a čitajući priče - kroz imaginaciju. Ljudska vrsta svoj napredak ne zahvaljuje samo znanju i obrazovanju, nego i maštanju, izlaženju iz okvira, zamišljanju novih svjetova, piše Marija Ott Franolić u svojoj priči o pričama, u kojoj preporučuje cijeli pregršt knjiga vrijednih čitanja

Marija Ott Franolić

5. srpnja 2024. / Članci Publikacije / čita se 9 minuta

OSVRTI

Što je hrabrost? Sposobnost za nijansu nužna je da bi se spasili.

U knjizi "Hrabrost je u nijansi" Jean Birnbaum, istražujući mogućnosti za suočavanje sa svijetom sve izraženijeg fanatizma i netolerancije, poziva u pomoć Camusa, Orwella, Arendt, Arona, Barthesa, Bernanosa, Tillion. Piše Zdenko Duka.

Zdenko Duka

24. srpnja 2024. / Članci / čita se 11 minuta

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Još jedna izgubljena bitka tehno-civilizacije. Osveta plastike

Na temelju nekoliko recentnih znanstvenih radova Tamara Čačev priča 'jednu od najstrašnijih priča u povijesti naše civilizacije'. Voda koju pijemo i zrak koji udišemo, ali i hrana koju jedemo mi i ostala živa bića, sve je kontaminirano mikro i nano česticama plastike. O posljedicama dugotrajnog izlaganja ljudi i drugih živih bića tim česticama još znamo premalo, ali rezultati nekih istraživanja objavljuju se s oprezom da se u interpretacijama ne zloupotrijebe

Tamara Čačev

6. srpnja 2024. / Rasprave

Rasprave

Postoji li još vizija Europe? Neformalna mreža suverenih država ili carstvo, bez centra

Prije francuskih izbora a nakon europskih, 25. lipnja, gost Foruma za vanjsku politiku, s kojim Ideje.hr surađuju, bio je Jan Zielonka, koji predaje na Europskim studijima Sveučilišta Oxford. Razgovor je vodio profesor Dejan Jović, a svojim su pitanjima sudjelovali još Dragan Nikolić i Božo Kovačević. Vrlo interesantan razgovor, koji rezultati izbora uopće nisu deaktualizirali, može se pogledati u nastavku

Ideje.hr

2. srpnja 2024. / Uncategorized / čita se 17 minuta

SJEDINJENE DRŽAVE

Komfor dogmatizma. Kandidat s nogom u grobu i kandidat s nogom u zatvoru

Sjedinjenim Državama caruje dogma, piše Ivo Škorić u svojem pregledu aktualne političke situacije u toj državi. Dogma oko ograničenja brzine, oko nošenja oružja, oko niskih poreza. Rijetko tko je racionalan, osim možda milijardera, koji vrlo dobro znaju svoje prioritete, bez obzira na posljedice po ostatak ljudske vrste.

Ivo Škorić

23. lipnja 2024. / Članci / čita se 9 minuta

UJEDINJENO KRALJEVSTVO

Bitna pitanja prije, tijekom i nakon izbora u Britaniji. Utjecaj Faragea i budućnost Konzervativne stranke

Rezultati predstojećih parlamentarnih izbora u Ujedinjenom Kraljevstvu gotovo su sigurna stvar, no to ne znači da detalji nisu bitni. Jeremy Shearmur otkriva kako upravo o nekoliko ključnih detalja ovise budući smjer Konzervativne stranke, odnos političkih snaga u Škotskoj i potencijalni utjecaji manjih stranaka, Liberalnih demokrata i populističke Farageove stranke Reform UK.

Jeremy Shearmur

27. lipnja 2024. / Rasprave / čita se 19 minuta

FRANCUSKA

Između ekstremne desnice i republikanaca. Razorena obećanja Macronove vladavine

Francuska se pomakla dobrano udesno, uz imigraciju koja je ponovno glavna tema izbora i sve slobodnijeg rasističkog i diskriminatornog govora u javnosti, piše Jelena Prtorić u pregledu aktualnog političkog stanja u toj državi i kretanja proteklih godina koja su do njega dovela. Predsjednik Macron iznevjerio je svoja obećanja, a njegova naprasna odluka raspisivanja parlamentarnih izbora nakon neuspjeha na europskim mogla bi kao posljedicu imati situaciju u kojoj će ekstremna desnica po prvi put u petoj republici krojiti unutarnju politiku.

Jelena Prtorić

26. lipnja 2024. / Rasprave / čita se 29 minuta

POVIJEST MATEMATIKE

Kako su nastali brojevi, računanjem ili apstrahiranjem

U drugom članku o radu francuske matematičarke i povjesničarke Karine Chemla fokus je na njezinom istraživanju o razvoju brojeva i decimalnog sustava s mjesnom vrijednošću broja u Kini. Prema Željku Ivankoviću istraživanje povijesti i matematičke prakse u različitim kulturama potkrepljuje zaključak o praktičnoj prirodi matematike

Željko Ivanković

21. lipnja 2024. / čita se 13 minuta / Aktualno

PSIHOLOGIJA

Može li kockar govoriti? Čin koji tjera na postavljanje teških pitanja

Kada je Thích Quảng Đức 1964. zapalio vlastito tijelo u Saigonu kao protest protiv opresije kršćana nad budistima, on nije bio duševno uznemiren, nego spreman umrijeti za svoja uvjerenja, piše Ivan Flis u tekstu o potresnom slučaju s Markovog trga. No, kada netko s poviješću narušenog mentalnog zdravlja to učini, taj čin se ne može čitati kao išta osim nešto osobno. Opasani s ta dva ruba - ludila i političkog - nama, koji svjedočimo samospaljivanju, naš svijet ima smisla, posebno ako nismo depresivni niti radikalno politični.

Ivan Flis, Lana Bojanić

18. lipnja 2024. / Aktualno / čita se 22 minute

RATNI ZLOČINI

Slučaj Foča. O zločincima, žrtvama i o premalo dobrih ljudi. Moralna obveza na reakciju

Knjiga "Ženski sud - slučaj Foča" donosi svjedočenja tri žene i jednog muškarca, žrtava i svjedoka masovnih silovanja u Foči, te kronologiju i opis zločina srpskih vojnih i paravojnih snaga u Foči u ratu u BiH, piše Enis Zebić. To je knjiga potrebna žrtvama, ali i počiniteljima i njihovim nalogodavcima. Potrebna je i javnosti Srbije, ali i kao ohrabrenje i putokaz ženama žrtvama silovanja u ratnim konfliktima drugdje na svijetu - kako se boriti za svoja prava i za pravdu.

Enis Zebić

13. lipnja 2024. / Članci / čita se 28 minuta

TEATAR

Tragedija osvete od Seneke do Shakespearea. Divlje strasti i završna katastrofa

Od Tijesta, preko Španjolske tragedije do Hamleta i Tita Andronika, zadana struktura tragedija osvete neizbježno započinje stravičnom nepravdom, a kulminira u spektaklu zaključnoga krvoprolića. U pregledu povijesti žanra, Sebastian Kukavica argumentira kako se zajednica u tragediji osvete pročišćava tek prolazeći kroz ekstremno nasilje koje se ne uspijeva zadovoljiti ni nezamislivom okrutnošću.

Sebastian Kukavica

18. lipnja 2024. / Publikacije

promocija knjige

Boris Kožnjak: Metafizički temelji fizike mikrosvijeta

U sklopu programa Priroda uživo u knjižnici Bogdan Ogrizović u Zagrebu Boris Kožnjak predstavio je svoju knjigu Demokritova tjelešca i Parmenidova punina. Kao moto, autor se poslužio zaključkom Daniela Dennetta da 'ne postoji znanost oslobođena od filozofije, postoji samo znanost čija je filozofska prtljaga ukrcana bez pregleda'. Ljubaznošću organizatora Darija Hrupeca i knjižnice Bogdan Ogrizović u nastavku prenosimo video-zapis predavanja, kratki sadržaj knjige i bilješku o autoru

Ideje.hr

8. lipnja 2024. / Publikacije / čita se 24 minute

POVIJEST MATEMATIKE

Je li matematika Zapada superiorna matematici Istoka?

Tijekom povijesti a i danas u različitim se dijelovima svijeta matematika drukčije prakticirala. Francuska povjesničarka matematike i filozofkinja Karine Chemla smatra te razlike bitnima za razumijevanje prirode matematike. No, suprotstavlja se predodžbi prema kojoj je matematika na Zapadu superiorna matematici Istoka. Željko Ivanković prikazuje njezin zbornik o povijesti matematičkog dokaza na Istoku i Zapadu u kojem objašnjava i razlike između tih matematičkih kultura.

Željko Ivanković

12. lipnja 2024. / Publikacije / čita se 6 minuta

promocija knjige

Nadežda Čačinović: Za koga pišemo? Nada da će poruka u boci dospjeti daleko

Jesenski i Turk objavio je knjigu Nadežde Čačinović Poželjnost krize koja je 17. lipnja predstavljena u Zagrebu u knjižnici Bogdan Ogrizović. Ljubaznošću autorice ovdje objavljujemo uvodni članak u knjizi.

Ideje.hr

6. lipnja 2024. / Članci / čita se 10 minuta

JAVNE FINANCIJE

Koliko je otvoren hrvatski proračun? Tema koju ne treba prepustiti samo političarima i činovnicima

Unatoč otvorenosti proračuna, mogućnosti za sudjelovanje javnosti u proračunskim procesima su slabe, piše Katarina Ott o rezultatima ovogodišnjeg međunarodnog istraživanja o otvorenosti proračuna u kojem je Hrvatska poboljšala svoj rezultat. No, nedovoljno, ako svoje sudjelovanje u proračunskim procesima ne intenziviraju svi sudionici, od Sabora i nezavisnih institucija do stručnjaka i što šire javnosti

Katarina Ott

5. lipnja 2024. / Članci / čita se 12 minuta

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Kako okoliš utječe na našu DNA? Prekidači za gene i opasnost pokušaja pomlađivanja

Iako ekstremni utjecaji okoliša mogu izazvati oštećenja molekule DNA, njegov je utjecaj na našu biološku osnovu uglavnom mnogo suptilniji, piše Tamara Čačev. Epigenetske promjene pod utjecajem okoliša reguliraju aktivnost gena, na reverzibilne načine, tako što "gase" i "pale" dijelove njihove ekspresije. Razumijevanje ovog procesa otvara mogućnost utjecaja na ekspresiju vlastitih gena kroz ishranu i životni stil, ali i opasnosti koje bi proizišle iz pokušaja okretanja biološkog sata.

Tamara Čačev

18. svibnja 2024. / Članci / čita se 22 minute

UMJETNA INTELIGENCIJA

Matematika neuronskih mreža. Je li ChatGPT simplificiran model ljudskog mozga?

U članku o umjetnoj inteligenciji Zvonimir Šikić objašnjava kako se generativni pretrenirani transformatori koriste za stvaranje pisanih sadržaja. Opisuje princip rada i treniranja neuronskih mreža, ali i ograničenja, te zaključuje kako svejedno mogu pokazati da su neke ideje, na prvi pogled nezamislive, ipak zamislive, možda i realne.

Zvonimir Šikić

10. lipnja 2024. / čita se 5 minuta / Aktualno

konferencija za medije

Apel za mir i žurni prekid svih ratova u svijetu!

Akademik Ivo Šlaus počasni predsjednik Svjetske akademije umjetnosti i znanosti te član međunarodnog savjeta Pugwash Conferences on Science and World Affairs, inicirao je Apel za mir koji je potpisao niz uglednih predstavnika javnog života u Hrvatskoj i u svijetu. Apel su predstavili bivši predsjednici RH Stjepan Mesić i Ivo Josipović, zatim filozofkinje Ivana Skuhala Karasman i Marita Brčić Kuljiš, te Krunoslav Pisk, u ime Nezavisnog sindikata znanosti. U nastavku donosimo tekst Apela

Ideje.hr

31. svibnja 2024. / Aktualno / čita se 27 minuta

UJEDINJENO KRALJEVSTVO

Velika očekivanja i male mogućnosti buduće laburističke vlade. Prostor za rast populizma

Na skorim izborima u Ujedinjenom Kraljevstvu premoćnom će većinom vjerojatno pobijediti Laburisti, no brzo bi mogli otkriti da je vlast otrovani kalež, analizira Jeremy Shearmur društveno, gospodarsko i političko okruženje nakon 14 godina vladavine Konzervativne stranke. Problemi su brojni a mogućnosti bilo koje buduće vlade vrlo su ograničene, pa bi razočaranje birača lako moglo izazvati novi uspon populizma.

Jeremy Shearmur

29. svibnja 2024. / Članci / čita se 26 minuta

JAPAN

Urušavanje utjecaja jakuza. Od romantiziranja samurajske prošlosti do osvete izdanih političara

Velimir Grgić istražuje povijest i evoluciju jakuza, od kockarskih pacera i nasilnih bandi s dna društvenog staleža do suvremenih kriminalnih sindikata. Kroz brojeve, tetovaže i samurajski kod otkriva njihov utjecaj na japansku povijest i njihov neočekivan i vrlo temeljit poraz od strane nekadašnjih bliskih saveznika - japanske Liberalno demokratske stranke.

Velimir Grgić

21. svibnja 2024. / Članci / čita se 11 minuta

IN MEMORIAM

Kraj putovanja Nenada Miščevića. Filozof neusporedive širine i zaraznog utjecaja

Povodom smrti Nenada Miščevića Ideje.hr, u suradnji s Vox Academiae Riječkog sveučilišta, objavljuju govor koji je Dunja Jutronić održala na posljednjem ispraćaju, te in memoriam koji je napisao Nenad Smokrović.

Ideje.hr, Dunja Jutronić, Nenad Smokrović

17. svibnja 2024. / Klub Batina / čita se 9 minuta

Klub Batina

Uzurpira li Vlada diobu vlasti? Što bi trebao raditi Ustavni sud?

Funkcionira li načelo diobe vlasti u Hrvatskoj i jesu li potrebne promjene? Na ta su pitanje odgovarali Đorđe Gardašević s Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, Goran Selanec, sudac Ustavnog suda RH, Enes Kulenović, profesor političke filozofije na Fakultetu političkih znanosti, Sanja Barić, profesorica ustavnog prava s Pravnog fakulteta u Rijeci. Raspravu je moderirala Jasmina Popović

Ideje.hr

15. svibnja 2024. / Rasprave / čita se 20 minuta

EKONOMIJA

U Saitovoj viziji svi bi čistili ulice i radili hranu. Pitanje je – zašto ne? I zašto odrast a ne održivi razvoj?

Odrast, odustajanje od ekonomskog rasta, japanskog filozofa Koheia Saita nije povratak u kameno doba, već put u bolji život, piše Filip Drača o knjizi 'Slow Down: A Degrowth Manifesto'. Ne radi se o spašavanju okoliša radi njega samog, ekonomski rast je i monotonija jednog te istog napornog posla cijeli život. Među prijedlozima promjena je i jedno iznenađenje, oblik rada koji je, ako se radi dobro - neefikasan. Koji?

Filip Drača

9. svibnja 2024. / Članci / čita se 6 minuta

KNJIŽEVNOST

Prikaz prosječnog života u Jugoslaviji. Sreća izvan dohvata većine

Goran Ferčec odvažno se prihvatio zadatka stvaranja književnog djela koje eksplicitno tematizira zadnja dva desetljeća Jugoslavije kroz prizmu života potpuno prosječne osobe, piše Hana Samaržija u svojem osvrtu na knjigu 'O životu radnice krajem dvadesetog stoljeća'. Ljudski život u Ferčecovom je prikazu niz propusta i razočaranja, a njegova neimenovana radnica sretnija ne bi bila ni u kojem drugom sustavu.

Hana Samaržija

4. svibnja 2024. / Članci / čita se 17 minuta

umjetnost

Tulumi Lovre Artukovića u interpretaciji Leonide Kovač

Ono što postoji na platnima Lovre Artukovića bliskije je permanentnom performansu koji se događa ispod praga percepcije, negoli kategoriji slike, piše Leonida Kovač. Tri rada povezana pojmom tuluma - dvije slike i jedna prostorna instalacija - dio su izložbe koju je kao kustosica postavila s umjetnikom u Zagrebu ove godine. U svojem osvrtu Kovač izložbu promatra u širem kontekstu Artukovićevog stvaralaštva, povezuje je s njegovim drugim radovima i njegovim pristupom umjetnosti.

Leonida Kovač

3. svibnja 2024. / Rasprave / čita se 29 minuta

INSTITUCIONALIZAM

I korupcija je ekonomski funkcionalna, ako nema bolje alternative. Teret perifernosti

Dugoročno je ekonomska struktura ponajprije određena teretom perifernosti, piše Josip Lučev u završnom članku svoje institucionalne analize hrvatskih perspektiva. Dio te perifernosti su demografski problemi, iseljavanje i teškoće s integracijom i useljavanjem, zatim perzistentni robni deficit te teško iskorjenjivi klijentelizam, korupcija i loše upravljanje po čemu daleko zaostajemo. Promjena uvijek ima, ali su mukotrpne, spore i ne omogućuju odmicanju od začelja

Josip Lučev

1. svibnja 2024. / Rasprave / čita se 24 minute

POLITIKA I RELIGIJA

Zašto evangelički kršćani podržavaju Donalda Trumpa? Paralele s kraljem Kirom

Donald Trump se ni najmanje ne doima usklađen s vrijednostima konzervativnih evangeličkih kršćana, no unatoč tome on uživa njihovu snažnu podršku, piše Jeremy Shearmur u svojoj dubinskoj analizi ovog fenomena. Ulazi u povijest konzervativne kršćanske kulture u Americi, i objašnjava kako je Trump zadobio podršku ne kao osoba kršćanskih vrlina, već kao osoba koja ispunjava ciljeve evangeličkih kršćana.

Jeremy Shearmur

25. travnja 2024. / čita se 11 minuta / Članci

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Sprečavanje epidemija, zaštita okoliša. Što je eDNA i kako i amateri mogu biti korisni istraživačima?

Pretpostavlja se da između 80 posto i 90 posto vrsta na našem planetu još nije otkriveno, piše Tamara Čačev i pojašnjava novu metodu istraživanja složenih interakcija života i okoliša koja nalikuje forenzici iz kriminalističkih serija. Dok dio terenskog rada za njih mogu obaviti drugi, čak i na turističkim putovanjima, znanstvenici se u laboratorijima mogu posvetiti analizi prikupljenih podataka

Tamara Čačev

24. travnja 2024. / Članci / čita se 40 minuta

HRVATSKA POVIJEST

Izbrisani. Dva impressuma Hrvatske enciklopedije 1941. godine. Sudbina uključenih Židova i HSS-ovaca

Postoje dva impressuma Ujevićeve Hrvatske enciklopedije, čije se prvo izdanje pojavilo netom pred uspostavu ustaške vlasti u NDH. Enis Zebić otkriva kako su nakon objave u kratkom roku nestala imena Židova i HSS-ovaca koji su sudjelovali u njezinom stvaranju. Prateći njihove biografije otkriva kako neki izbrisani nisu živi dočekali kraj rata, dok su neki od preživjelih imali problema i s narednim režimom. Istraživanje je pokazalo kako su impressum mijenjale ustaške vlasti, dok za alternativnu teoriju – da je izmijenjen još ranije pod pritiskom Beograda - nema temelja u prikupljenoj građi.

Enis Zebić

19. travnja 2024. / Članci / čita se 9 minuta

IN MEMORIAM PETER HIGGS

Genijalni teoretičar s ljudskim kvalitetama. Prokletstvo ‘božje čestice’

Peter Higgs je u svojim najplodnijim znanstvenim godinama živio u zlatnom dobu fizike elementarnih čestica i imao je genijalnost povezati koncepte koji nadilaze to specifično područje fizike, piše Davor Horvatić o preminulom nobelovcu. On nije bio samo genijalni teoretičar, bio je poznat i po skromnom i povučenom stilu života, a njegovu predanost i znatiželju nisu promijenili ni sva slava ni vanjska priznanja.

Davor Horvatić

26. travnja 2024. / čita se 16 minuta / Članci

IN MEMORIAM

Oproštaj od nježnog diva filozofije. Daniel Dennett o velikim je temama pisao nevjerojatnom lakoćom

Bavio se prirodom uma i svijesti, slobodom volje, evolucijskom teorijom i religijom, piše Pavel Gregorić o nedavno preminulom filozofu kojeg je imao priliku i upoznati. Daniel Dennett se u svojim radovima uvijek oslanjao na prirodne znanosti, koristeći pažljivo oblikovane argumente s puno primjera, duhovitih analogija i maštovitih misaonih eksperimenata, uz majstorsko korištenje engleskog jezika.

Pavel Gregorić

14. travnja 2024. / Članci / čita se 9 minuta

MEĐUNARODNA POLITIKA

Bijeg u BiH od progona za korupciju. Slovački obavještajac i sigurnosni dužnosnici traže azil

Tri bivša visokopozicionirana člana slovačkih sigurnosnih službi, skrivaju se od slovačkog pravosuđa u Bosni i Hercegovini, gdje su zatražili azil, piše Sofija Kordić. Istraživački novinari iz Slovačke i BiH tvrde da slovački bjegunci u BiH uživaju određenu zaštitu zbog spore birokracije i potencijalne političke podrške, što im omogućava da se izmaknu pravosuđu do povoljnog trenutka za povratak u Slovačku.

Sofija Kordić

11. travnja 2024. / Publikacije / čita se 10 minuta

KNJIŽEVNOST

O moći gledanja. ‘Rasprizorenja’ Leonide Kovač

'Rasprizorenja' Leonide Kovač važna su knjiga iz dva razloga koji se čitateljima nenametljivo predočuju, piše Biljana Kašić. Knjiga promišlja o etičkoj odgovornosti i inaugurira drugačiji pristup analizi teorije i prakse, nudeći koncept "rasprizorenja" kao protudiskurs teroru slikovnih opsjena.

Biljana Kašić

15. travnja 2024. / čita se 12 minuta / Klub Batina

Klub Batina

Pet ključnih pitanja o useljavanju i iseljavanju. Video.

Dana prije predizborne šutnje Ideje.hr i Sindikat znanosti održali su raspravu o migracijama i što politika može učiniti s time u vezi. Sudjelovali su Ivan Vidiš (HDZ), Bojan Glavašević (Rijeke pravde), Jelena Miloš (Možemo!), Marija Selak Raspudić (Most) Davorko Vidović (Socijaldemokrati), Josip Jurčević (Domovinski pokret)

Ideje.hr

6. travnja 2024. / Članci / čita se 20 minuta

portret

John von Neumann. Ogroman znanstveni utjecaj, neobično nedovoljno poznat.

Nekoliko recentnih biografija približavaju širem krugu čitatelja djelo i karakter čovjeka kojeg mnogi koji imaju osnove o tome govoriti smatraju jednim od najutjecajnijih znanstvenika ikad, piše Slaven Smojver. Von Neumannov doprinos matematici, fizici, ekonomiji, računarstvu, statistici, čak i biologiji je izniman, no pozor zaslužuju i njegovi politički stavovi, posebno 'politika prve upotrebe' atomskog oružja

Slaven Smojver

10. travnja 2024. / čita se 21 minutu / Članci

EPIZODE IZ POVIJESTI RATOVANJA

Odvažna akcija kraljevske flote. Napad na talijansku luku koji je inspirirao Pearl Harbor

Britance ništa nije moglo odvratiti od odvažnog zračnog napada na talijansku luku Taranto, utvrđenu poziciju na kojoj se skrivao značajan dio talijanske flote za Drugog svjetskog rata, piše Oleg Maštruko. Ni nesreća koja im je prepolovila dostupne nosače zrakoplova, ni avioni koji su pali u more prije same akcije. U studenom 1940. uspješno je izveden jedan od prvih značajnih napada mornaričke avijacije u povijesti, koji su Japanci potom pomno proučavali u pripremama za Pearl Harbor.

Oleg Maštruko

2. travnja 2024. / Članci / čita se 12 minuta

ARHITEKTURA

Zatočenik Studentskog centra u Zagrebu. Zaboravljeni biser Bauera i Haberlea

Francuski paviljon, ekstravagantno umjetničko djelo i vrijedan eksponat u centru grada, čak ni nakon obnove gotovo ne postoji u svijesti Zagrepčana, a još manje posjetilaca grada, piše Marina Pavković. Radi se o građevini koja zaslužuje društvenu osviještenost i punokrvan cjelogodišnji život, no za to je potrebno iznova razmotriti svrhu i budućnost Studentskog centra.

Marina Pavković

1. travnja 2024. / Članci / čita se 11 minuta

FILOZOFIJA

Je li život bez nade zaista život? Svendsenov pregled filozofije nade od Antike do Camusa

Lars Fr. H. Svendsen istražuje u knjizi "Filozofija nade" važnost nade kroz povijest filozofije, odbacujući religiozne i psihološke definicije te se fokusira na nadu kao sekularnu snagu koja oblikuje naš identitet i omogućava nam da se nosimo s izazovima života. U pregledu knjige Zdenko Duka zaključuje kako se radi o čitkom djelu za svakoga tko želi još nešto doznati da bi sam razmislio o smislu života.

Zdenko Duka

1. travnja 2024. / čita se 33 minute / Članci

IN MEMORIAM DANIEL KAHNEMAN

Izgradnja bihevioralne ekonomike, dva prijateljstva i jedno neprijateljstvo.

U povodu smrti nobelovca Daniela Kahnemana Goran Mihelčić prikazuje njegov znanstveni doprinos izgradnji i razvoju bihevioralne ekonomike, prijateljstvo sa Amosom Tverskim i Richardom Thalerom ali i neprijateljstvo s Gerdom Gigerenzerom. Uz nesaglediv doprinos razumijevanju ljudskog ponašanja Kahnemanova znanstvena djelatnost imala je i svoje duboke padove

Goran Mihelčić

1. travnja 2024. / Članci / čita se 19 minuta

SJEDINJENE DRŽAVE

Središnji događaj globalne izborne godine. Borba da izbori u SAD-u ne budu i posljednji

Donald Trump se obraća svima koji se osjećaju izigrani od postojećeg sustava: On je njihova osveta. Kaos koji će posijati je njihova zadovoljština. Biden poziva na jedinstvo građana i suradnju sa saveznicima u izgradnji boljeg i pravednijeg svijeta. Čovjek bi, piše Ivo Škorić, greškom mogao pomisliti da je tu izbor jasan.

Ivo Škorić

16. ožujka 2024. / Članci / čita se 11 minuta

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Razgovor ugodni umjetne inteligencije i Tamare Čačev.

Umjetna inteligencija otvara značajne mogućnosti ne samo za otkriće novih proteina i razvoj novih lijekova, već i za personalizaciju medicine, prilagođavanje dijagnoza i terapija kako bi one bile optimalne za pojedinca kojem su namijenjene, piše Tamara Čačev. Automatizacija istraživačkih procedura oslobodila bi stručnjake da se bave kreativnijim dijelom znanstvenih istraživanja, a analiza i sažimanje opširnih informacija mogli bi olakšati interdisciplinarnost i suradnju između različitih specijalizacija unutar srodnih ali različitih područja istraživanja.

Tamara Čačev

6. ožujka 2024. / Publikacije / čita se 18 minuta

DRUŠTVO

Beskorisni radnici, beskorisni šefovi. Poslovi bez smisla koje stvara kapitalizam

Kapitalizam ima tendenciju generirati sasvim apsurdne poslove nadglednica i nadglednika ljudi koji mogu i sami raditi, ili beskorisnih podređenih isključivo radi održavanja javne percepcije svoje institucije, piše Hana Samaržija o knjizi "Besmisleni poslovi" Davida Graebera, koju opisuje kao bolno izravni podsjetnik na tu činjenicu.

Hana Samaržija

12. ožujka 2024. / Rasprave / čita se 27 minuta

ESEJI

Palahniukova transgresivna fikcija. Društveni raspad za užitak djece dekadencije

U djelima transgresivne fikcije protagonisti su ovisnici, teroristi, ubojice i seksualni prijestupnici koji svoju svrhu i smisao dobivaju isključivo kroz transgresije i devijacije, piše Sebastian Kukavica o opusu Chucka Palahniuka. U srcu ovih naizgled nihilističkih romana nije čista transgresija, već željezni kavez odnosa između transgresije i poretka smisla, gdje transgresija služi afirmaciji idealtipa poretka, pokazujući da se istinski red i vrijednosti mogu razotkriti samo kroz njihovo ispitivanje i izazivanje.

Sebastian Kukavica

20. ožujka 2024. / Klub Batina

Klub Batina

Liječnike bi ocjenjivali po broju zahvata a ne po kvaliteti. Video rasprave o ocjenjivanju zaposlenika u javnim službama

U utorak 19. ožujka Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja i Ideje.hr organizirali su raspravu o novom sustavu ocjenjivanja u javnim službama. U nastavku je video-snimka te rasprave.

Ideje.hr

7. ožujka 2024. / Rasprave / čita se 10 minuta

FIZIKA

Usklađivanje matematičkih modela s podacima. Deluzije o poštenju i zablude genijalaca

Opažanja su upućivala na zaključak da je svemir statičan, ali izvorne Einsteinove jednadžbe nisu ga takvim opisivale. Da bi tome doskočio, Einstein je povukao pomalo diskutabilan potez. U jednadžbe je uveo dodatni član koji je dobio naziv kozmološka konstanta. Matematički su oba modela jednako vrijedna, i onaj s kozmološkom konstantom i onaj bez nje. No, fizika preferira model koji najbolje opisuje dotad poznate podatke, objašnjava Dario Hrupec odnos modela i podataka u fizici

Dario Hrupec

15. travnja 2024. / Članci / čita se 17 minuta

MATEMATIKA I GLAZBA (2)

Pitagorin zakon malih brojeva. Od glazbe do fizike i natrag

U svojem drugom eseju o matematici glazbe, Zvonimir Šikič objašnjava matematičku logiku tonova i konsonantnosti, započinjući s otkrićem Pitagorejaca, pojašnjavajući fizikalni model zvuka kroz niz primjera koji se mogu čuti i vidjeti, te čini puni krug natrag do glazbe.

Zvonimir Šikić

2. ožujka 2024. / Rasprave / čita se 8 minuta

INTERDISCIPLINARNOST

Povezivanje rovova znanstvenih disciplina. Uloga humanitstičkih znanosti danas

Hrvatski znanstveni i akademski sustav održava strogu podjelu među disciplinama, piše Pavel Gregorić u eseju o značaju humanističkih znanosti u modernom svijetu. Dok je velika snaga tradicionalnih američkih, ali i nekih europskih svezučilišta, upravo u tome što studenti prirodnih i tehničkih znanosti moraju odslušati i položiti barem nekoliko osnovnih kolegija iz humanističkih znanosti, naša sveučilišta nisu iskoristila priliku Bolonje, zbog toga što su gledala kako da sa što manje truda i izmjena zadovolje formalne zahtjeve, kako da rovovi ostanu na istom mjestu.

Pavel Gregorić

19. veljače 2024. / čita se 11 minuta / Članci Publikacije

SOCIOLOGIJA

Nova i stara srednja klasa, prekarijat i tri scenarija raspleta. Andreas Reckwitz: Kraj iluzija

Civilizacijski napredak postoji i značajan je, ali brojni događaji ukazuju na to da je društvena zbilja krhka i proturječna, prikazuje Zdenko Duka knjigu "Kraj iluzija" njemačkog sociologa Andreasa Reckwitza. Uz tri opsežne skupine: nove visokokvalificirane srednje klase u usponu, stagnirajuće tradicionalne srednje klase te nove prekarne klase u silasku u društvu kasnog modernizma tu je još i gornja klasa superbogatih, onih najviše jedan (ili još manje) posto koji se oslanjaju na imetak

Zdenko Duka

19. veljače 2024. / Članci / čita se 22 minute

EPIZODE IZ POVIJESTI RATOVANJA

Snijeg, led i Kinezi. Mitski poraz marinaca koji je istjerao SAD iz Sjeverne Koreje

Američku vojnu silu je izuzetno teško pobijediti na taktičkoj razini, dakle u pojedinačnoj bitci, piše Oleg Maštruko u svojem tekstu o jednom od ključnih bojišta Korejskog rata. Malo tko je čuo za Operaciju kod akumulacije Chosin, iako je ta bitka jedna od najvećih i najvažnijih u 20. stoljeću. Malo tko je čuo za nju jer je bila daleko, ali i zato jer su je Amerikanci - izgubili.

Oleg Maštruko

15. veljače 2024. / Članci / čita se 14 minuta

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Masnoće koje bismo trebali unositi što više. Znanstvene spoznaje o zdravoj prehrani

Osamdesetih godina prošlog stoljeća mnoga su kućanstva zamijenila maslac margarinom, a slijedili su i drugi proizvodi sa smanjenim udjelom masti, no danas znamo da su određeni tipovi masnoća zapravo izrazito korisni i trebalo bi ih unositi i u znatno većim količina nego što je uobičajeno u standardnoj prehrani, piše Tamara Čačev u svojem tekstu o višestruko nezasićenim masnim kiselinama. Problem je što na trendovima zdrave prehrane zarađuje mnogo parazitirajućih paraznanstvenih industrija, zbog kojih su ljudi izgubili povjerenje u informacije koje dolaze od znanstvenika.

Tamara Čačev

9. veljače 2024. / čita se 52 minute / Rasprave

POLITIKA

Sveta Stolica i RH. Bezuvjetna predaja Vatikanu u četiri potpisana dokumenta

U analizi odnosa Katoličke Crkve i Hrvatske, Božo Kovačević prvo prikazuje povijest, zatim raspravlja okolnosti potpisivanja "Vatikanskih ugovora", kritizira način na koji su oni doveli do toga da je kanonsko pravo stavljeno iznad zakona RH, i to što su dali znatne povlastice Crkvi u poljima obrazovanja, financiranja, imovinskih prava i prava klera. Pojašnjava i posljednji Sporazum Vlade i HBK, iz prosinca prošle godine, te poziva na ukidanje svih ugovora i zaustavljanje provedbe Sporazuma.

Božo Kovačević

19. travnja 2024. / Članci / čita se 25 minuta

MATEMATIKA I GLAZBA (1)

Dvanaest veličanstvenih. Matematika glazbene oktave

U svojem eseju o matematici podjele tonova unutar oktave, Zvornimir Šikić ulazi duboko u povijest razvoja muzičkih skala, prolazi kroz eksperimentiranja s različitim modusima i skalama, te pojašnjava zašto je u modernoj muzici uvriježena dodekatonska, kromatska skala.

Zvonimir Šikić

16. veljače 2024. / Rasprave / čita se 5 minuta

INDEKS RAZVIJENOSTI

Koliko je emigracija promijenila hrvatsku statistiku? Zamrzavanje regionalnih nejednakosti

Nedavno objavljeni "indeks razvijenosti" pokazuje kako u Hrvatskoj nije bilo velikih promjena od 2010. do 2020., s izuzetkom pada stope nezaposlenosti za cijelu zemlju, piše Marko Grdešić u svojoj analizi podataka Ministarstva regionalnog razvoja. Značajna emigracija - koja je u nekim sredinama dosezala i 40 posto - ipak nije imala osjetni utjecaj na regionalne nejednakosti.

Marko Grdešić

3. veljače 2024. / Članci / čita se 9 minuta

OBRAZOVANJE

Zastrašujuća degradacija pomoćnika u nastavi, jednog od najhumanijih zanimanja

Odnos prema asistentima u nastavi slika je 'humanosti' društva i deklarirane inkluzivnosti. Satnica im je tek nekoliko eura, uvijek rade na određeno a o ostalim benefitima radnog statusa ne mogu ni sanjati. Pomoćnike u nastavi uglavnom se financira iz fondova Europske unije i dijelom iz lokalnih proračuna.

Biljana Bašić

9. veljače 2024. / Članci / čita se 11 minuta

ASTROFIZIKA

Uhvaćena svjetlost svemirske zore. Potraga za zvijezdama sa samog početka univerzuma

Gravitacijske leće - svojevrsne naočale svemira - mogu nam omogućiti promatranje i proučavanje izuzetno dalekih galaksija i zvijezda koje bi inače bilo nemoguće opaziti, piše Lana Ceraj u tekstu o otkriću Earendel, dosad najudaljenjijoj opaženoj zvijezdi. Početak je to novog poglavlja istraživanja fizike zvijezda, pogotovo u trenucima kada je svemir još bio mlad.

Lana Ceraj

13. veljače 2024. / čita se 20 minuta / Članci

JAPAN

Kamikaze i japanski kult smrti. Izobličenje trešnjina cvijeta

Nacionalni simbol Japana, sakura, trešnjin cvijet, bio je benigni simbol kulturnog identiteta, no 1870-ih je izobličen u maligni simbol nacionalizma i agresije, piše Velimir Grgić u eseju o kulturi smrti koja je stvorila kamikaze. Istražuje i ulogu D.T. Suzukija, najvećeg poslijeratnog "izvoznika" Zen filozofije na Zapad, koji je carskim vlastima pomogao pretvoriti Zen u oružje, šireći gospel o načelu jedinstva Zena i mača, o ravnopravnom odnosu prema životu i smrti.

Velimir Grgić

8. veljače 2024. / Publikacije Rasprave / čita se 26 minuta

FILOZOFIJA

Uređivanje Hayeka. Utjecaj Leonija i Poppera. Izvanredan rad koji poziva na poboljšanje

Urednički posao na knjizi 'Law, Legislation and Liberty' Friedricha Hayeka bio mi je otežan nedostupnim izvorima, problematičnim citatima i nestankom Hayekovih radnih materijala, piše Jeremy Shearmur u osvrtu na zadatke s kojima se suočio u nekoliko godina priprema knjige za objavu u Sabranim djelima. Shearmur se neizbježno suočio i s interpretacijom i odgovorima na pitanja koja Hayekov rad otvara, i s utjecajem drugih mislilaca koji su Hayeka inspirirali

Jeremy Shearmur

27. siječnja 2024. / Članci / čita se 7 minuta

indeks razvijenosti

Napredak kojim se Vlada ne hvali. Što se događa ‘ispod haube’

Promjene su relativno skromne, piše Marko Grdešić u analizi novih podataka indeksa razvijenosti. Iako su neznatno smanjene nejednakosti u regionalnoj razvijenosti opstaju. U podatcima najviše odskače veliki pad stope nezaposlenosti koji je, s obzirom na uzroke, zapravo loša vijest. U cijeloj zemlji raste udio visokoobrazovanih

Marko Grdešić

3. veljače 2024. / čita se 19 minuta / Članci

KNJIŽEVNOST

Raj za introverte. Knjižnica nije mjesto nego osjećaj.

Knjiga o knjižnici Susan Orlean počinje opisom velikog požara koji je 1986. uništio ogromno blago Javne knjižnice Los Angelesa, ali se razvija u napetu, dokumentiranu i emotivnu priču o životu knjižnica, ljudima i predmetima. Marija Ott Franolić povodom prikaza te knjige iznosi i svoje impresije i ljubav prema knjižnicama

Marija Ott Franolić

16. siječnja 2024. / Rasprave / čita se 25 minuta

GLAZBA

Uzlet skladateljica u prošlom stoljeću. Burne biografije i politički angažmani

S krajem 19. i početkom 20. stoljeća profesionalne skladateljice postaju sve brojnije, ohrabrene bar naizgled većim pravima od svojih prethodnica, piše Alenka Bobinsky u drugom nastavku teksta o skladateljicama kroz povijest. Pored važnih autorica sa sjevera Europe, redom burnih i zanimljivih biografija, u ovom se periodu pojavljuju i hrvatske skladateljice, poput Dore Pejačević.

Alenka Bobinsky

28. siječnja 2024. / Rasprave / čita se 20 minuta

KNJIŽEVNOST

Injekcije feminizma u literaturu. Poniranje u prazan prostor, intimu očišćenu od društvenosti

Prevelik broj žena i muškaraca koji sebe vide kao feministe/kinje smatraju da je dobro svako pisanje, koje i ne zna što bi s feminizmom, ali koje ga nesmiljeno rauba kao frazu, piše Đurđa Knežević. Feminizam je danas sveden na jednu temu - nasilje među ženama - a svi drugi aspekti položaja žena u društvu, ne tako drastični kao fizičko nasilje, ispadaju prekomplicirani i padaju u drugi i sve udaljenije planove bavljenja.

Đurđa Knežević

11. siječnja 2024. / Članci / čita se 13 minuta

KNJIŽEVNOST

Labuđi pjev Cormaca McCarthyja. Jednadžba koja opisuje svijet

U posljednja dva romana Cormacka McCarthyja ogledaju se rezultati njegova druženja sa znanstvenicima, piše Jadranka Pintarić u svojoj recenziji "Putnika" i "Stelle Maris". Radnja kao da je samo kostur iz kojeg raste bujno tkivo ideja o naravi znanja, matematici, filozofiji, kvantnoj fizici/mehanici, glazbi, jeziku, psihologiji i psihijatriji, smislu i besmislu, ograničenjima, ništavilu, patnji, tuzi.

Jadranka Pintarić

24. studenoga 2023. / Klub Batina

Klub Batina

Poput neke klase čije vrijeme prolazi. Znanost i obrazovanje oči u oči sa stvarnošću. Video.

U prvom u seriji razgovora o znanosti i obrazovanju Snježana Prijić-Samaržija eksplicirala je izazove koji stoje pred sustavom, u svijetu i u Hrvatskoj. U raspravi je u nekoliko navrata potencirano da ni u svijetu ni u Hrvatskoj većina unutar sustava nije svjesna da su promjene neminovne, da mogu doći izvana, možda čak kaotično, ili će ih ljudi unutar sustava osvijestiti, pronaći saveznike i ostati na visini zadatka

Ideje.hr

6. siječnja 2024. / Rasprave / čita se 27 minuta

ESEJI

Spektakli propadanja Bruxellesa. Duga tradicija predviđanja civilizacijske katastrofe

Dva recetna satirička romana kao mjesto kolapsa ili odumiranja civilizacije nimalo slučajno odabiru Bruxelles, piše Sebastian Kukavica. Houllebecqovo Pokoravanje i Menasseov Glavni grad nastavljaju tako dugu tradiciju prikazivanja i zamišljanja Bruxellesa kao mjesta predestiniranog za veliku društveno-političku katastrofu.

Sebastian Kukavica

27. prosinca 2023. / Publikacije / čita se 11 minuta

RAT I MEDIJI

Chris Hedges: Najviše me uznemiruje ljudsko biće. Lekcije iz dva desetljeća ratnih reportaža

Ratova će biti dok nas ima, ali to ne znači da se njihovom ludilu na svaki način ne treba opirati, piše Zdenko Duka u pregledu knjige "Rat je najveće zlo" dugogodišnjeg ratnog izvjestitelja Chrisa Hedgesa. Ratovi se možda vode da bi se osigurao opstanak, ali oni su uvijek tragični, i uvijek na površinu izvlače najgore elemente svakog društva.

Zdenko Duka

25. siječnja 2024. / čita se 16 minuta / Članci

EPIZODE IZ POVIJESTI RATOVANJA

Napoleonov nezasluženi trijumf. Žrtva koja je spasila karijeru legendarnog vojskovođe

Bitka je bila posve izgubljena, ali još je bilo vremena dobiti drugu, kazao je general Desaix Napoleonu kod Marenga, u sukobu s početka karijere francuskog vojskovođe. U članku o ovom sukobu Oleg Maštruko analizira pogreške koje su počinile obje strane, ali i pojašnjava kako je dotad beznačajno selo u Lombardiji preko noći ušlo u povijest ratovanja, kulinarstva, konja i boja za tkanine.

Oleg Maštruko

12. siječnja 2024. / Članci / čita se 15 minuta

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Ultraprocesirana hrana. Uloga inzulina, stvaranje žudnje i mantre gurua zdrave prehrane

Ultraprocesirana hrana zapravo korespondira slabim otrovima, piše Tamara Čačev. Neće nas ubiti u sekundi, ali dugotrajno, prekomjerno izlaganje ovim tvarima vodi u najraširenije zdravstvene probleme današnjice. Nimalo ne pomaže što se neke mantre gurua zdrave hrane ne preklapaju sa stvarnim zbivanjima u ljudskom metabolizmu.

Tamara Čačev

6. siječnja 2024. / Publikacije Rasprave / čita se 30 minuta

FILOZOFIJA

Kako je to biti Parfit. Najvažniji filozof za kojeg šira javnost ne zna

Efekt kojeg je Reasons and Persons imao na cijele generacije filozofa ne smije se i ne može podcijeniti, piše Tin Radovani u svojem pregledu biografije Dereka Parfita iz pera Davida Edmondsa. Moralna je filozofija odjednom postala sexy, dobila nove dimenzije, cijepaju se mozgovi, ide se na Mars, operira se na trojčekima, otišla je tamo gdje čovjek još nije stupio, otvorena su nova pitanja - kakvih nema baš mnogo u posljednjih dvije tisuće godina u filozofiji.

Tin Radovani

22. studenoga 2023. / Članci Publikacije / čita se 13 minuta

POVIJEST

Arheološki pogled na Sovjetski Savez. Imaginarni muzej nedavno izgubljenog svijeta

Njemački povjesničar Karl Schlögel u knjizi "The Soviet Century" povijest Sovjetskog Saveza promatra kroz predmete, materijalne ostatke, kroz koje ostvaruje uvide u kulturu koja ih je oblikovala i upotrebljavala, piše Marko Fuček. Ovo opsežno djelo kroz osamnaest cjelina kulminira stvaranjem zamišljenog muzeja, koji bi prikazivao iznimnu raznolikost sovjetske civilizacije u prostoru i vremenu.

Marko Fuček

13. siječnja 2024. / Klub Batina

Klub Batina

Nasljedstvo koje traži nasljednike. Štalske ideje, neobične perspektive, provokacije i pozivi na razgovor. Video.

U knjižnici Bogdan Ogrizović u Zagrebu potkraj 2023. godine predstavljena je knjiga profesora Ive Bićanića Ekonomist ima dvije ruke, koji je bio jedan od pokretača stranice Ideje.hr i među njezinim najvažnijim suradnicima. Ljubaznošću voditeljice knjižnice Jasne Kovačević u nastavku donosimo video tog predstavljanja

Ideje.hr

4. siječnja 2024. / Rasprave / čita se 10 minuta

POLITIKA

Politička ekonomija upravljanja Zagrebom. Mogu li nositelji promjena u crony kapitalizmu opstati dulje od mandata

Reforme crony kapitalizma ne sprečavaju oni kojima će privremeno biti lošije a poslije bolje, nego tranzicijski pobjednici kojima bi bili onemogućeni njihovi insiderski dealovi. Na predstavljanju knjige Ive Bićanića Ekonomist ima dvije ruke Danijela Dolenec, zamjenica gradonačelnika Zagreba govorila je o odnosu Zagreba i državne vlasti te o izbornim izazovima pred onima koji provode promjene

Danijela Dolenec

5. siječnja 2024. / Rasprave / čita se 8 minuta

Reagiranja

Reakcija na članak Danijele Dolenec. Kakva je kritika ako nije interesna?!

U svojoj reakciji na članak Danijele Dolenec, zamjenice gradonačelnika Zagreba, Stevo Đurašković se dotaknuo niza važnih tema: medijskog tretmana stranke Možemo, njezine 'političke tehnologije' (neposredno informiranje građana) te pitanja je li rješavanje ortačkog kapitalizma čaroban štapić za razvoj

Stevo Đurašković

20. siječnja 2024. / Rasprave / čita se 11 minuta

REAGIRANJA

Oporbena situacija u Zagrebu. Zašto je objavljen članak Danijele Dolenec

Nakon reakcija i pitanja koja su uslijedila, urednik portala Ideje.hr objašnjava zašto je objavljen članak Danijele Dolenec, zamjenice gradonačelnika Zagreba

Željko Ivanković

23. siječnja 2024. / Rasprave / čita se 6 minuta

REAGIRANJA

Đurašković ponovo napao Ideje.hr (ili ustvari stranku Možemo!?)

Stevo Đurašković ovaj je put reagirao na odgovor urednika Željka Ivankovića usredotočivši se ponovo na pitanje zašto je portal Ideje.hr objavio članak Danijele Dolenec, zamjenice gradonačelnika Zagreba?*

Stevo Đurašković

13. siječnja 2024. / Klub Batina

Klub Batina i Pugwash

Sigurnost i uloga Europe u novom svjetskom poretku. Video

Treća Security, Science and Peace Conference, sigurnosno-mirovna konferencija Svjetske akademije umjetnosti i znanosti te hrvatskog ogranka Pugwash Conferences on Science and World Affairs, međunarodne organizacije dobitnice Nobelove nagrade za mir, održana je 12. siječnja 2024., u prostorijama Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, u partnerstvu s portalom Ideje.hr, a pod visokim pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića.

Ideje.hr

22. siječnja 2024. / Članci / čita se 24 minute

pregled godine 2023.

Nered koji neće stati. Darko Polšek o godini na izmaku i očekivanjima za sljedeću

Na početku članka navedeni su najznačajniji događaji u 2023. godini koji će sigurno utjecati i na zbivanja u 2024., uz neizvjesnosti koje ta godina i sama nosi: pola stanovništva svijeta izlazi na izbore, u okolnostima koje se opisuju kao slabljenje demokracije; udio Zapada u svjetskom gospodarstvu prvi je put nakon 19 stoljeća manji od 50 posto. U općem kaosu Hrvatska možda ima neke prednosti?

Darko Polšek

16. prosinca 2023. / Klub Batina

Klub Batina

Video: Očekivanja za 2024. godinu. Svjetski rat je trik-pitanje

U 2024. godini više od polovica svijeta izlazi na izbore. O snagama koje će stupiti na političku pozornicu, zadržati je ili ojačati ovisi odnos prema migracijama, klimi, tehnološkom razvoju i ukupnim geopolitičkim odnosima

Ideje.hr

21. siječnja 2024. / Članci / čita se 12 minuta

kriza sveučilišta

Antisemitizam, saslušanje tri predsjednice i sloboda govora na američkim sveučilištima

Ivo Škorić je pitanje o slobodi govora na američkim sveučilištima postavio umjetnoj inteligenciji ChatGPT. Pokazala je da je nešto naučila iz saslušanja predsjednica najvećih američkih sveučilišta u Kongresu. Studentski prosvjedi intenzivirani ratom Izraela i Hamasa dostižu razinu onih protiv rata u Vijetnamu. Što danas (!) znači biti antisemit, pita se Škorić i zaključuje da se ni Hannah Arendt opet ne bi dobro provela

Ivo Škorić

13. prosinca 2023. / Članci / čita se 19 minuta

SLOVAČKA

Strukture dugog trajanja. Povijest koja je triput dovela Roberta Fica na vlast u Bratislavi

Slovački premijer Fico se pokazao kao mačka sa sedam života, piše Stevo Đurašković u svojoj analizi prošlosti i sadašnjosti slovačke politike. Iako je dvaput gubio vlast zbog endemske korupcije, isporučivao je socijalne politike, a u diskursu o krizama migracija, korone ili rata u Ukrajini vješto je iskorištavao povijesne trope Slovačke kao mosta između istoka i zapada.

Stevo Đurašković

1. prosinca 2023. / Članci / čita se 12 minuta

ŠPANJOLSKA POLITIKA

Frankenstein vlada Pedra Sáncheza. Politički instinkt i lekcije iz sklapanja koalicija

Frankenstein i Francostein koalicije na neki su način vratile Španjolsku na svojevrsno dvostranačje, piše Nikolina Židek u analizi epiloga parlamentarnih izbora u toj zemlji. Socijalistički premijer Sánchez pokazao je nevjerojatan politički instinkt - kad se pomisli da je gotov, on nađe način da se vrati na vrh. Ako sada izdrži puni mandat bit će na vlasti gotovo 10 godina, no pitanje je hoće li uspjeti.

Nikolina Židek

16. prosinca 2023. / Klub Batina

Klub Batina

Video: Matematičke artikulacije u fizici od Newtona do danas. Što je bilo prije, u kojem smjeru to ide

Bilić, Hrupec i Kožnjak u razgovoru su iznijeli ne samo mnoge primjere koji potvrđuju Šikićevu tezu, ilustriraju je ili donekle korigiraju nego i primjere koji je možda ne dovode toliko u pitanje koliko pokazuju da je vrlo kompleksna i da zahtijeva i potiče daljnja objašnjenja još nedovoljno razjašnjenih tema

Ideje.hr

21. siječnja 2024. / Članci / čita se 12 minuta

BIOLOGIJA

Suvremene prijetnje biološkim oružjem. Mikroorganizmi iz kuhinja biohakera

Napredak molekularne genetike učinio je dostupnim manipuliranje mikroorganizmima čak i ljudima bez formalnog obrazovanja i drugih resursa, piše Tamara Čačev. Danas ne postoje mehanizmi sigurnosnih provjera koji bi otkrili mikroorganizme na aerodromima ili državnim institucijama, a o mogućnostima u kontaminaciji hrane ili ventilacijskih sustava hotela ili dućana užasno je i razmišljati.

Tamara Čačev

7. siječnja 2024. / Rasprave / čita se 17 minuta

GLAZBA

Skladateljice u povijesti klasične glazbe. Tjerali su ih da muziciraju u svoja četiri zida.

Od žena iz dobrostojećih obitelji stoljećima se očekivalo da svladaju neki instrument, ali sve do 20. stoljeća smatralo se nepristojnim da izvode u javnosti, piše Alenka Bobinsky. Kroz gotovo tisuću godina glazbene povijesti, tek su se rijetke žene izborile da budu zapamćene po svojem doprinosu glazbi.

Alenka Bobinsky

30. studenoga 2023. / Članci / čita se 26 minuta

UMJETNA INTELIGENCIJA

Slučaj Open AI. Microsoftov izbor između profita i čovječanstva

Neovisni Odbor direktora tvrtke OpenAI imao je zadaću osigurati da umjetna inteligencija bude na korist cijelog čovječanstva, a ako se pokaže opasnom na vrijeme je zaustaviti, piše Ivan Fischer. No spektakularno je posrnuo. Ispada da razvojem sve umjetne inteligencije danas upravlja kapital, bez ikakvih osigurača i zaštitnih ograda.

Ivan Fischer

23. studenoga 2023. / Članci / čita se 13 minuta

SJEDINJENE DRŽAVE

Val pobjeda sindikata u Sjedinjenim Državama. Povratak u središte pažnje medija i političara

Holivudski glumci i scenaristi, radnici u zdravstvu i automobilskoj industriji izvojevali su proteklih mjeseci povišice, za mnoge od njih prve značajne nakon krize 2008. godine. Ivo Škorić piše kako se uspjeh sindikata radnika tri najveće tvrtke autoindustrije preslikao i na uvjete u drugim tvrtkama, poput Toyote i Nissana, gdje su uprave požurile poboljšati uvjete i plaće i svojim radnicima. Većina Amerikanaca i dalje ne vidi korist od sindikata, ali nedavne su ih pobjede gurnule u medije, privukle pažnju političara i navele kapital da ih se - ponovno - pomalo boji.

Ivo Škorić