PSIHOTERAPIJA

Psihologija nade. Što je izgubljeno biranjem Freuda umjesto Adlera

Freudov nekadašnji suradnik Alfred Adler insistirao je da terapija ne smije ostati u prostoru unutarnje fascinacije, nego mora voditi do promjene u ponašanju, piše Domagoj Juričić. Unatoč njegovom pozitivnom pristupu konkretnom rješavanju problema, društvo je u većoj mjeri prigrlilo Freudeovu psihoanalizu, model koji se savršeno uklopio u proces industrijalizacije mentalnog zdravlja - terapija postaje proces bez kraja, idealno za industriju koja živi od ponovnih dolazaka.

Domagoj Juričić / 27. lipnja 2025. / Aktualno Članci / čita se 8 minuta

25. lipnja 2025. / Članci / čita se 21 minutu

FILOZOFIJA

Ekonomske misli antičkih Grka. Oikonomija, put do eudaimonije

Znanost koju danas zovemo ekonomijom tek je mali dio onoga čime se oikonomia bavila u doba antičke Grčke, piše Filip Drača u pregledu knjige "Oikonomia" Etiennea Helmera. Starogrčka perspektiva je gotovo uvijek – bez ijedne poznate iznimke – oikonomiju supsumirala pod širu mudrost dobrog života, te su i njena osnovna pitanja (poput toga što uopće znači biti bogat i je li beskrajno akumuliranje dobara uopće poželjno) bila podložna raspravi.

Filip Drača

13. lipnja 2025. / Članci / čita se 17 minuta

POVIJEST

Sukobljeni narativi madridskih groblja. Franco, Pavelić i međunarodne brigade

Primjer Španjolske, a osobito Madrida, zanimljiv je zbog sukoba dvaju narativa o Španjolskom građanskom ratu i frankizmu te načina na koji se oni odražavaju na mjestima posljednjeg počivališta, piše Nikolina Židek. Ona pružaju drugačiju perspektivu na Madrid, Španjolsku i njezinu povijest, ali i na način na koji se ta prošlost isprepliće s našom.

Nikolina Židek

22. lipnja 2025. / čita se 35 minuta / Aktualno Članci

POPULARNA KULTURA

Smrt fašizmu, sloboda Andoru. Umberto Eco i le Carré u dalekoj, dalekoj galaksiji

Disneyjeva serija Andor je studija opresije kroz povijest, od britanskog kolonijalizma do holokausta, studija načina na koji su oni koji sebe doživljavaju zaslužnim elitama brisali cijele narode i kulture, piše Ivan Fischer. Andor je oda antifašizmu, nevjerojatno aktualna u današnjem geopolitičkom okruženju, kada se doima da demokracije diljem svijeta uzmiču pred populizmom.

Ivan Fischer

12. lipnja 2025. / Klub Batina Rasprave / čita se 2 minute

OKRUGLI STOL

Nije svaka znanost projektna znanost. Rasprava o novom prijedlogu Nacionalnih kriterija

Sindikat znanosti organizirao je okrugli stol o Nacionalnim sveučilišnim znanstvenim i umjetničkim kriterijima za izbor na radna mjesta, na kojem su uvodno govorili predsjednik Nacionalnog vijeća Hrvoje Buljan, predsjednik Sindikata Tvrtko Smital, te profesor Damir Stanzer. Rasprava je trajala tri sata. Uz niz osjetljivih pitanja jedno od ključnih bilo je može li uopće pravilnik o radnim mjestima biti dobar ako Hrvatska ne zna što želi od svoje znanosti. Moderirao je profesor Dragan Bagić

Ideje.hr

10. lipnja 2025. / Aktualno Članci / čita se 12 minuta

EU FONDOVI

Gdje je Hrvatska u novim prioritetima EU? Prilika koju je lako propustiti

Dok Unija pokušava osmisliti novi financijski okvir, premostiti tehnološki zaostatak i olakšati pristup fondovima, Hrvatska se suočava s „uskim grlima“, piše Davor Nikolić. Bez jačanja stručnih kadrova i pojednostavljivanja procedura, Hrvatska riskira ostati na dnu EU u iskorištavanju europskih fondova.

Davor Nikolić

11. lipnja 2025. / Aktualno Članci / čita se 12 minuta

GEOPOLITIKA

Može li zapad ratovati a da ne uđe? Ispit na kojem padaju liberalne demokracije

Ruska agresija na Ukrajinu testira sve ono na što su se liberalne demokracije dugo oslanjale: društveni konsenzus, ekonomski kapacitet, moralnu jasnoću i stratešku ustrajnost, piše Domagoj Juričić. Pitanje nije samo može li se rat dobiti bez izravnog sudjelovanja, nego što takav rat otkriva o stanju demokracije danas. Može li se sigurnost graditi na principima, a ne samo oružju?

Domagoj Juričić

4. lipnja 2025. / Članci / čita se 18 minuta

RAČUNARSTVO

Jednostavna pravila za složeni svijet. Višeagentno modeliranje

Višeagentni modeli, od Schellingovih novčića do MATSim simulacija na računalnim oblacima, pokazuju kako se kompleksni društveni obrasci mogu 'uzgojiti' iz jednostavnih pravila, piše Slaven Smojver. Omogućavaju simuliranje emergentnih ponašanja, a najznačajnija prednost i korist višeagentnih modela je mogućnost izvođenja eksperimenata koje u stvarnosti ne bismo mogli, smjeli ili znali provesti.

Slaven Smojver

6. lipnja 2025. / čita se 11 minuta / Članci

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Kromosom koji nestaje. Je li Y bitniji za muško zdravlje ili za ljudski rod?

Strah da će muškarci izumrijeti je neosnovan, no gubitak kromosoma Y u poznijoj dobi muškaraca možda utječe na njihov zdravstveni status, piše Tamara Čačev. Postavlja se pitanje može li se što učiniti da se gubitak kromosoma Y zaustavi ili barem uspori?  Čini se da i ovdje vrijedi univerzalni odgovor koji uključuje zdravi životni stil.

Tamara Čačev

3. lipnja 2025. / Članci / čita se 18 minuta

POREZNA POLITIKA

Skriveni rast poreza u gradovima. Proračun Zagreba dopunili su radnici, umirovljenici i novac iz EU

Zagrebačka gradska vlast u prvom mandatu napravila je neke pametne, opravdane i korisne poteze, od kojih su neki bez daljnjega pomogli stabilizaciji gradskih financija, no njihovo se poboljšanje u velikoj mjeri dogodilo samo od sebe, piše Viktor Viljevac. Skromno povećanje osobnog odbitka u odnosu na ukupni rast plaća dovelo je do porasta poreznog opterećenja od kojeg su profitirali ne samo Zagreb, već i brojni drugi gradovi i općine u Hrvatskoj.

Viktor Viljevac

30. svibnja 2025. / Publikacije Rasprave

GEOPOLITIKA

Rusija bez budućnosti? Pogledi ruskih intelektualaca u emigraciji na svoju domovinu

Autorice i autori članaka u knjizi "At the Vanishing Point in History" ne samo da predviđaju raspad Ruske Federacije kao ishod ruske agresije na Ukrajinu, nego neki od njih iskazuju neskrivenu želju da se upravo to dogodi što je moguće prije, piše Božo Kovačević. Zaokupljeni očekivanjem poraza ruskog imperija zla autori ni na koji način ne problematiziraju zbivanja u pobjedničkom imperiju dobra, a nova realnost odnosa Moskve i Washingtona dovodi u pitanje njihova predviđanja.

Božo Kovačević

29. svibnja 2025. / Aktualno Rasprave / čita se 9 minuta

POLITIKA

Pitanje za Možemo! Što Zagreb i Hrvatska moraju postati i gdje stići za 20 godina?

Čemu služe koordinatori stranke? Da odlaze u lokalne organizacije te se tamo naslikavaju poput manekena dajući im verbalnu potporu, pita Stevo Đurašković u analizi perspektive stranke Možemo koja je na lokalnim izborima ostvarila relativno najveći napredak.

Stevo Đurašković

22. svibnja 2025. / Članci / čita se 21 minutu

OSVRTI

Dioniz na ljetovanju. Smrt kritičkog i povratak folklornog.

"Bijeli lotos" nije ni kritika ni apologija klasnog društva, a najmanje od svega serija je satirička prema ljudskoj prirodi koju problematizira, piše Darko Vinketa. Paralele su uspostavljene isključivo na razini vizualno-folklornog, dok je sama radnja sasvim precizno smještena u suvremeni svijet kojim bukte moralni ratovi. kontekst suvremenog svijeta kojim bukte moralni ratovi.

Darko Vinketa

22. svibnja 2025. / Članci Publikacije / čita se 19 minuta

URBANIZAM

Poziv na oživljavanje Krešimirca. Prikaz geneze najzelenijeg zagrebačkog trga

Svima koji monografiju ‘Krešimirac’ uzmu u ruke i prolistaju fotografije nekadašnjeg sjaja trga i parka, posjet Krešimirovom trgu i njegovom parku neće biti isti kao prije toga, piše Marina Pavković u osvrtu na monografiju koju potpisuju Dino Igrec i Sonja Leboš. U knjizi nije samo golo navođenje činjenica i kronologija trga, niti mirenje sa stanjem. Radi se o štivu koje ne uljepšava, koje ne romantizira niti podilazi, već zaziva arhitektonsko-urbanističku intervenciju i društveno-programsko djelovanje suvremenosti.

Marina Pavković

19. svibnja 2025. / čita se 12 minuta / Članci Rasprave

FILOZOFIJA

Posegnuti iza ruba svemira. Najstariji misaoni eksperiment u filozofiji i znanosti

Od epikurovaca i stoika do Newtona i današnjih filozofa, Arhitin scenarij opstaje kao najdugovječniji misaoni eksperiment zapadne misli, piše Pavel Gregorić. Iako je pogrešno osmišljen i pristran, on nipošto nije beskoristan - da jest, ne bi bio predmet tolikih rasprava i prilagodbi, koje demonstriraju kako su misaoni eksperimenti dragocjeni za spoznaju.

Pavel Gregorić

26. svibnja 2025. / Članci / čita se 10 minuta

POVIJEST LOGIKE (4)

Formalizacije logike sudova. Frege i Kneale, generatori i testovi

U četvrtom nastavku serijala o povijesti logike, Zvonimir Šikić pokazuje kako su Fregeov modus ponens i minimalna logika evoluirali u Knealeove multiplarne dedukcije koje zatvaraju krug korektnosti, potpunosti i odlučivosti.

Zvonimir Šikić

15. svibnja 2025. / Članci / čita se 21 minutu

EPIZODE IZ POVIJESTI RATOVANJA

Senshoubyou – bolest pobjede. Samopouzdanje koje vodi u deluziju i poraz

Japanski lideri u Drugom svjetskom ratu privatno su bili svjesni ludila u koje se upuštaju, no u javnosti, na grupnim sastancima pretvarali su se u "jastrebove" koji su se takmičili u ratobornosti, piše Oleg Maštruko u eseju o "bolesti pobjede". Nakon niza spektakularnih pobjeda, Japanci su trebali stati nakon bitke kod Koraljnog mora, no oni su tada krenuli planirati svoju najambiciozniju operaciju dotad, koja će označiti početak kraja njihove dominacije na Pacifiku.

Oleg Maštruko

16. svibnja 2025. / Članci / čita se 22 minute

ARHITEKTURA

Izgubiti se u Materi. Čudo među čudima i pitanje među pitanjima

Matera izgleda kao izmišljen, imaginarni grad koji je slikar reducirao na pročelja, piše Slađana Bukovac u eseju o trećem najstarijem gradu na Zemlji. Matera nije gradnja u klasičnom smislu riječi, ona je otisak, interakcija s krajolikom, „organska arhitektura“ u potpunoj simbiozi s prirodom. Njezini kontrasti fascinantni su prikaz „južnog pitanja“ - sveprisutne misterije bez odgovora koji bi otkrio zašto unutar iste zemlje ili iste regije nastaju tako ekstremne razlike u mogućnostima, sudbinama i mentalitetima.

Slađana Bukovac

12. svibnja 2025. / Aktualno Članci / čita se 15 minuta

FIZIKA IZBORA

Sraz umjerenosti i razdraženosti. Statistička fizika lokalnih izbora

Stranka koja izgubi ravnotežu između informacije i emocije ne može dugoročno zadržati podršku, objašnjava Davor Horvatić E/I/O model koji je za analizu političke dinamike razvio poljski fizičar Sobkowicz a objašnjava odnos progresivno-liberalnog i konzervativnog političkog bloka i izazove pred trećim, reformskim opcijama.

Davor Horvatić

10. svibnja 2025. / čita se 25 minuta / Članci Rasprave

GEOPOLITIKA

Ledeno žarište novog multipolarnog svijeta. Hladni rat za arktičke rute i bogastva

Uz iznimku Tajvana, Arktik je vjerojatno najopasnije mjesto na planetu, na kojem bi moglo doći do direktnog sudara velesila, piše Nataša Babić u analizi geopolitike arktičkog kruga. Globalno zatopljenje izaziva očekivanje otapanja leda, koje donosi prilike poput otvaranja novih pomorskih puteva, te pristup naftnim i mineralnim resursima trenutačno ispod ledenog pokrova. Strateški interesi zemalja arktičkog kruga u izravnom su sukobu, u tijeku je novi proces militarizacije, a područje je dodatno interesantno i zbog sadašnjih i potencijalnih ruta komunikacijskih kabela.

Nataša Babić

6. svibnja 2025. / Članci / čita se 24 minute

LOGIKA

Gödelov ontološki dokaz. Što logika kaže o postojanju boga i njegovim svojstvima

Ontološki dokaz Kurta Gödela logički vodi do Boga koji nužno postoji, piše Zvonimir Šikić. No taj “matematički” Bog dijeli malo toga s božanstvima stvarnih vjera. Međutim, čim dopustimo da pozitivna svojstva variraju, otvara se prostor za pluralnost bogova bližu religijskoj praksi.

Zvonimir Šikić