OSVRT - 'DISORDER' (3)

Kraj Bretton Woodsa i njegove posljedice. Od eurodolara do sporazuma iz Maastrichta

Eurodolari i nafta postali su osnova američke financijske moći u monetarnom svijetu nakon Bretton Woodsa, piše Nataša Babić u trećem od šest osvrta na knjigu "Poremećaj - Teška vremena u 21. stoljeću" autorice Helen Thompson. U poglavlju posvećenom ekonomiji, Thompson prati nastanak europske monetarne unije i pokušava detektirati gdje, kada i zašto su stvoreni pokretači koji su doveli do spektakularne financijske, bankovne i ekonomske krize kojom je započelo 21. stoljeće.

Nataša Babić / 30. prosinca 2025. / Članci Publikacije / čita se 14 minuta

29. prosinca 2025. / Članci Publikacije / čita se 32 minute

OSVRT - 'DISORDER' (2)

Europa i svijet nakon raspada SSSR-a. Uloga NATO-a i politika nafte u vrijeme frackinga

Prvo desetljeće novog stoljeća pokazalo se uvodom u geopolitički opasan svijet koji mijenja Euroaziju i reanimira stare linije podjela, piše Nataša Babić u drugom od šest osvrta na knjigu "Poremećaj - Teška vremena u 21. stoljeću" autorice Helen Thompson. U poglavlju posvećenom geopolitici, Thompson dokumentira evoluciju (i neuspjeh) uloge NATO-a, posljedice Arapskog proljeća, i zaokrete u politici iza kojih leži američki 'fracking', koji je vratio SAD u vrh proizvođača nafte.

Nataša Babić

23. prosinca 2025. / Članci Publikacije / čita se 25 minuta

OSVRT - 'DISORDER' (1)

Vodič Helen Thompson kroz nesigurna vremena. Energija, geopolitika, sudbine demokracija

Knjiga "Poremećaj - Teška vremena u 21. stoljeću" analiza je procesa i događaja s kraja neoliberalnog globalizacijskog razdoblja povijesti, piše Nataša Babić u prvom od šest osvrta na gusto prepleteno djelo Helen Thompson. U 'geopolitičkom' dijelu knjige, Thompson se bavi energijom - naftnim krizama i ratovima - i zaključuje da će klimatske promjene i politika zelene tranzicije proizvoditi nove konflikte.

Nataša Babić

22. prosinca 2025. / Aktualno Članci / čita se 21 minutu

PREGLED GODINE 2025. (1)

Darko Polšek, o godini u kojoj se promijenio ljudski karakter

Protekla 2025. godina, početna je ne samo u stvaranju jednog novog svjetskog poretka, već i prijelomna u obnovi jednog drukčijeg ljudskog karaktera, jednog krvoločnog, zlobnog, ksenofobičnog i nemoralnog ljudskog identiteta, piše Darko Polšek u prvom dijelu svog pregleda godine na isteku. Većinu je ljudi ispunila pesimizmom, strepnjama o budućnosti svijeta, naših zavičaja i naših najdražih

Darko Polšek

19. prosinca 2025. / Aktualno Članci / čita se 23 minute

PREGLED GODINE 2025. (2)

Kronika događaja preko kojih se neopravdano samo prelazi

U drugom nastavku svoje kronike 2025. godine Darko Polšek skreće pažnju na događaje koje se uglavnom brzo zaboravlja a moralo bi ih se zabilježiti: na čelna mjesta niza važnih međunarodnih institucija izabrane su žene, osuđena je i uhićena nekolicina bivših predsjednika, a u svojoj eurocentričnosti, ili je takva ljudska priroda, brzo smo smetnuli s uma devastirajuće sukobe i katastrofe koje nam nisu u vidokrugu. No, neki su autori napisali najbolje knjige, neki snimili najbolje filmove, neki dobili prestižne nagrade, a neki su nas i napustili. Kako je bilo u Hrvatskoj?

Darko Polšek

Novi video sadržaj

Trebaju nam Sjedinjene Europske Države

Što je Trump donio SAD-u a što ostatku svijeta, zašto Putin krivo procjenjuje Trumpove pobjede, na koji način Mercosur može postati i politički izazov za EU? Godinu koja se bliži svome kraju komentira diplomat, sveučilišni predavač i analitičar Božo Kovačević.

Plenković je postao vladar desnice, a Milanović se prestao miješati u svoj posao

Što je obilježilo političku 2025. godinu u Hrvatskoj? Profesor Berto Šalaj s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu analizira posljedice poteza koje su vukli Plenković, Milanović, lideri oporbe, Marko Perković Thompson i mnogi drugi.

Slučaj Brodarski: Nitko se u Europi osim Hrvatske ne odriče ovakvih resursa

Nekad ih je bilo nekoliko stotina, nekad su mogli sami razviti projekt podmornice. Danas ih je ostalo 13, rade u nemogućim uvjetima, a umjesto božićnih darova najavljeni su im otkazi u siječnju. Državu ne zanimaju, iako stranci i dalje traže njihove usluge. O uništavanju Brodarskog instituta govori jedna od nekoliko preostalih znanstvenica Marta Pedišić Buča.

Zašto je problem kad novac nije problem

Umjesto da razrađuje kvalitetne projekte, Hrvatska je fokusirana samo na to da novac europskih fondova potroši. Zašto je to dugoročno vrlo opasno, pogotovo sada kad se EU okreće drugim prioritetima i kohezijsku politiku gura u drugi plan, objašnjava Slavo Radošević, profesor University Collegea London.

Trump je sličniji Neronu nego Abrahamu Lincolnu

Europa se na Trumpovu Ameriku ne može osloniti, kaže Nicholas J. Cull sa Sveučilišta Južne Kalifornije. Kako je američka vanjska politika postala prvenstveno alat za domaće potrebe, kako mladi reagiraju na promjene, može li sustav izdržati korupcijski pritisak i što bi mogli donijeti izbori sljedeće godine?

Ne pristajemo da se gradonačelnici i farmeri bore za isti novac!

EU upravo odlučuje o novom MFF-u (Multiannual Financial Framework) za razdoblje 2028.-2034. Bit će veći od 2 bilijuna eura, a teško je reći je li važniji onim zemljama koje će ga najvećim dijelom puniti, ili onima koje svoj razvoj temelje upravo na njemu. O razlozima zbog kojih je Europski parlament odbio prvi prijedlog višegodišnjeg proračuna EU i o tome zašto je važno da europska sredstva budu i dalje dostupna manje razvijenim regijama razgovarali smo sa Siegfriedom Mureșanom, potpredsjednikom kluba EPP-a u Parlamentu i šefom radne skupine EPP-a za proračun. Mureșan je komentirao i ruske hibridne napade na demokraciju u njegovoj rodnoj Rumunjskoj.

Klasić: Ja bih 1941. obukao partizansku uniformu, jesu li desničari spremni reći koju bi oni?

Povjesničar Hrvoje Klasić govori o odnosu Hrvatske prema antifašizmu, neiskrenosti hrvatske desnice koja se nije uspjela odmaći od antisrpstva, mladima koji ne znaju dovoljno o prošlosti i Plenkovićevom igranju s budućnošću zbog želje da kontrolira kompletnu desnicu.

Putina i Netanyahua članice ICC-a na svom teritoriju moraju uhapsiti

Iva Vukušić, profesorica sa Sveučilišta u Utrechtu, govori o pritiscima na Međunarodni kazneni sud, mračnoj slici svijeta ako se uruši međunarodni pravni poredak, budućnosti Europske unije i Hrvatskoj koja propušta prilike pozicionirati se na svjetskoj sceni.

Vlada je izgubila bitku s dvije nemani, ali joj se zbog tog poraza proračun odlično puni

O hrvatskom proračunu za 2026. godinu, njegovoj realnosti, njegovoj pretjeranoj oslonjenosti na europska sredstva i onome što on donosi građanima razgovarali smo s Josipom Ticom, profesorom Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i predsjednikom Gospodarskog savjeta SDP-a. Propuštena je prilika da se sredstva iz europskog NPOO-a iskoriste za oporavak zemlje, tvrdi Tica.

Vlada otvara vrata nasilju nad prostorom i riskira stvaranje geta

Čak dva puta u manje od godinu dana sve su hrvatske arhitektonske institucije uputile otvorena pisma vlasti, tražeći da se zaštiti prostor kao javno dobro. O pismima, problematičnom novom Zakonu o prostornom uređenju, uvođenju prečaca za investitore, ali i slučaju Vjesnik kao primjeru problema, govori Mia Roth Čerina, predsjednica Udruženja hrvatskih arhitektata.

Pogledajte sve video priloge

19. prosinca 2025. / Aktualno

POZIV NA PREDBILJEŽBU

Predbilježite se na podcast i YouTube kanal Ideje.hr

Pozivamo vas da se predbilježite na YouTube kanal Ideja i podcast Domagoja Novokmeta u sklopu tog kanala što će vam omogućiti da ste redovito informirani o novim prilozima.

Ideje.hr

12. prosinca 2025. / Članci / čita se 16 minuta

EKONOMIJA

Angus Deaton protiv Čikaške škole. Zanemaruje li rizike intervencionizma?

Nobelovac Angus Deaton vjeruje da se nedostatak dobro plaćenih radnih mjesta za pripadnike američke radničke klase i njihova velika smrtnost mogu umanjiti raznim oblicima državne intervencije. Darko Oračić postavlja pitanje nisu li upravo programi socijalne države u okolnostima deindustrijalizacije omogućili pojavu masovne neaktivnosti i tragičnih ljudskih sudbina.    

Darko Oračić

9. prosinca 2025. / Aktualno Članci / čita se 12 minuta

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Zašto analiza gena nije dovoljna da se otkrije sjeme zla u ljudima?

U povodu dokumentarca o analizi Hitlerovih gena ( "Hitler's DNA: Blueprint of a Dictator") Tamara Čačev piše o tome koji su znanstveni i moralni izazovi pred istraživanjima koja pokušaju iz genetskog nasljeđa pojedinca izvesti neke uzroke zla. Iako dobre namjere nisu dovoljne da bi opravdale svaku vrstu istraživanja, takvih bi pokušaja moglo biti sve više.

Tamara Čačev

5. prosinca 2025. / Publikacije Rasprave / čita se 40 minuta

ESEJI, PRIJEVODI

George Orwell: Zapisi o nacionalizmu

Katarina i Ivan Ott preveli su za Ideje.hr esej Georgea Orwella "Notes on Nationalism" (izvorno objavljen u časopisu Polemic u listopadu 1945.). U njemu, Orwell se bavi "nacionalizmom" kao oblikom natjecateljske nadmoći, kompetitivnog prestiža, zbog kojeg ljudi gube osjećaj za zdrav razum, zanemaruju činjenice. Istaknut će da to inače nije standardno značenje pojma "nacionalizam", no na takav su ga zaključak nagnali netom skrahirani "nacionalizmi" u Njemačkoj i Japanu. Mnogi književni kritičari ovaj esej drže pripremom za pisanje 1984, no zapanjujuće je aktualan u odnosu na buđenje upravo takvih "nacionalizama" početkom 21. stoljeća.

George Orwell

4. prosinca 2025. / Članci / čita se 24 minute

AZIJSKA KULTURA

Konfucijanski kolektivizam i K-Pop. Idoli, moral i epidemija suicida slavnih Korejaca

K-Pop idole u konfucijanskom sustavu odnosa ne treba doživljavati samo kao popularne pjevače, repere i seks-simbole udružene u novu obitelj, nego i kao produžetak zajednice - s razlogom ih zovu “djecom nacije”, piše Velimir Grgić. Za harmoniju kolektiva zadužen je svaki pojedinac, a cilj je izbjeći sram, koji može pasti na obitelj ili grupu. No, što kad kolektiv shvati da su njegovi idoli zapravo samo - ljudi?

Velimir Grgić

5. prosinca 2025. / Klub Batina Rasprave / čita se 6 minuta

Klub Batina i Pugwash

Nuklearni izazovi, klimatske promjene, umjetna inteligencija, rat protiv znanosti. Snimka

Na konferenciji koju su organizirali Pugwash Hrvatska, Svjetska akademija umjetnosti i znanosti i Ideje.hr japanski veleposlanik u Zagrebu Wada Mitsuhiro istaknuo sve ozbiljniju potrebu da se sjećanje na Hiroshimu i Nagasaki transformira u stvarnu akciju.

Ideje.hr

1. prosinca 2025. / Aktualno Članci / čita se 36 minuta

GEOPOLITIKA I NUKLEARNA FIZIKA

Globalni poticaj na novu nuklearnu utrku. Tko može proizvesti vlastite bombe?

Ako bilo koja od sposobnih i motiviranih država, potaknuta iskustvom rata u Ukrajini i lelujave američke vanjske politike, krene putem razvijanja vlastitog nuklearnog oružja, sigurno bi potakla i ostale nuklearno latentne zemlje na isti korak, piše Vladimir Lokner. Iako niti jedna od pedesetak država za sada ne pokazuje političku volju, analitičari u tim zemljama već otvoreno raspravljaju o ovoj mogućnosti.

Vladimir Lokner

28. studenoga 2025. / Članci / čita se 16 minuta

KNJIŽEVNOST

Zdena Salivarová Škvorecká. Žena koja je u egzilu održavala češku književnost na životu

Zdena Salivarová Škvorecká bila je talentirana spisateljica, ali se odrekla vlastitog pisanja kako bi spasila češke autore nakon sloma Praškog proljeća, piše Sofija Kordić. Kroz izdavačku kuću ‘68 Publishers, koju je osnovala s mužem i vodila iz egzila u Torontu, Salivarová je osigurala književni i duhovni opstanak jedne nacije.

Sofija Kordić

1. prosinca 2025. / Članci Publikacije / čita se 8 minuta

KULTURNI FENOMEN

Prosvjedi, procesije, dokolice i privilegija. Iskustva hodanja i njihova kulturna značenja

Od dokonog lutanja, preko vjerskih procesija do prosvjednih marševa, hodanje nikada nije samo fizičko kretanje, već složen kulturni fenomen, piše Maja Profaca o studiji književnih tekstova i teorijskih analiza Dubravke Zime pod naslovom "Hodanje"

Maja Profaca

21. studenoga 2025. / čita se 29 minuta / Članci

EPIZODE IZ POVIJESTI RATOVANJA

Pomorska bitka kod Lepanta. Epski sudar za prevlast nad Mediteranom. Pouke

Bitka kod Lepanta možda je i više od ijedne druge u povijesti utjecala na naše krajeve, piše Oleg Maštruko. Europa, ujedinjena, dobila je bitku i izgubila rat, no njezina je pobjeda spasila granicu u Dalmaciji i spriječila gotovo siguran pad svih gradova uz dalmatinsku obalu Turcima. Otomanski je prodor na Mediteran zaustavljen, i mit o nepobjedivosti srušen.

Oleg Maštruko

20. studenoga 2025. / Aktualno Članci / čita se 8 minuta

GEOPOLITIKA

Refleks moći umjesto razuma. William Hayter i izgubljena umjetnost diplomacije

Diljem svijeta kao da je nestala sposobnost razgovora. Britanski diplomat Sir William Hayter prije šezdeset je godina zaključio da je to početak raspada svake civilizacije, piše Domagoj Juričić. Knjiga "Diplomacy of the Great Powers" je povijesni tekst, ali i upozorenje što se događa kada moć izgubi kulturu, a politika smisao za ravnotežu.

Domagoj Juričić

18. studenoga 2025. / Članci / čita se 17 minuta

ŠTO JE LOGIKA (8)

Logika predikata. Potpunost i korektnost Gentzenovog sekventnog Q-sustava

U 8. nastavku serijala o logici, Zvonimir Šikić se bavi interpretacijama kvantificiranih formi, kroz koje one dobivaju svoje značenje. Korak po korak uvodi relacijske strukture i pojam istinitosti forme u strukturi, te preko generalizirane implikacije i Bethovih semantičkih stabala dolazi do potpunosti Gentzenovog sekventnog Q-sustava za logiku predikata.

Zvonimir Šikić

13. studenoga 2025. / Publikacije / čita se 23 minute

Uz Interliber

Jednostavno, griješimo. A to je izgleda najteže prihvatiti

Već više od pet godina Jeremy Shearmur piše za Ideje. Izbor iz njegovih članaka upravo je objavljen u knjizi "Popperovo i Hayekovo nasljeđe" u izdanju Kruzaka. U dosad neobjavljenom predgovoru objašnjava koje su ideje dvojice mislilaca, koje su dosad bile u drugom planu, relevantne za razumijevanje današnjeg društva

Jeremy Shearmur

10. studenoga 2025. / Članci / čita se 9 minuta

in memoriam

Znanstvena ostavština Jamesa Watsona. Prijelomno otkriće i problematični postupci

Dvostruka zavojnica nije samo lijepi prikaz, fotografija DNA, to je model koji je otvorio put definiranju genetskog koda, razumijevanju transkripcije, sekvenciranja PRC-a, genomike i mnogih drugih postignuća, piše Tamara Čačev u povodu nedavne smrti Jamesa Watsona. No, kad znanstvenici rano u životu dosegnu najviša priznanja koja u karijeri mogu dostići, uvijek postoji mogućnost da u ostatku života koji provode pod budnim okom javnosti naprave nešto što može narušiti njihov ugled.

Tamara Čačev

7. studenoga 2025. / Članci / čita se 10 minuta

ZNANOST I KNJIŽEVNOST

Intimna i politička povijest Dalmacije. Sudbine djedova Dražena Lalića i budući naraštaji

Osobne i intimne priče katkad govore više o socijalnoj i političkoj povijesti nego činjenice i analize događaja i osoba od općeg značaja, izdvaja Gordana Crnković u osvrtu na knjigu Dvije kuće iznad mora sociologa Dražena Lalića, koja je, kako piše "roman prerušen u znanstveno djelo". Stoga knjigu prikazuje u kontekstu umjetničkih djela koja potvrđuju kako "afektivna svjedočanstva doista mogu potaknuti tektonske promjene jedne kulture i njezinog percipiranja"

Gordana Crnković

6. studenoga 2025. / Aktualno / čita se 5 minuta

EUROPSKA POLITIKA

Građani EU većinom staju na stranu demokracije. Plan akcije protiv Orbána

Istraživanje politologa Heermanna, Baute i Leuffena pokazuje da građani EU većinski nisu spremni prihvatiti nazadovanje demokracije i prihvaćaju sankcije protiv članica-kršiteljica demokratskih normi, piše Predrag Bejaković. Thu Ngyen iz Centra Jacques Delors zato predlaže strategiju za ograničavanje Orbánove politike.

Predrag Bejaković