KNJIŽEVNOST

Oni ne bi ni mrava zgazili. Trajno aktualan dokument vremena Slavenke Drakulić

Reizdanje izvještaja Slavenke Drakulić sa suđenja ratnim zločincima na tribunalu u Haagu "Oni ne bi ni mrava zgazili" sasvim je pravovremeno, piše Hana Samaržija u svojem osvrtu. Uz neprekidnu umreženost današnjeg društva, nikad nismo imali brojnije dokaze da su krivci koji naređuju ili provode ratne zločine ljudi koji izgledaju poput nas.

Hana Samaržija / 16. rujna 2025. / Članci / čita se 9 minuta

12. rujna 2025. / Publikacije / čita se 11 minuta

RUSKA POLITIKA

Goli otok i gulazi, Putinova država i njena budućnost. Ruske teme Bože Kovačevića

Analize i komentari Bože Kovačevića razlikuju ga od drugih analitičara svestranošću i realizmom, što je vidljivo i u njegovoj novoj knjizi "Ruske teme", piše Zdenko Duka. Kovačević u knjizi tekstova izvorno objavljenih na portalu Ideje.hr i u tjedniku Express povlači paralele između ruskih Gulaga i Golog otoka, fokusira se na Putinovu Rusiju i rat protiv Ukrajine, te analizira mišljenja stručnjaka o budućnosti Rusije.

Zdenko Duka

4. rujna 2025. / Rasprave / čita se 7 minuta

EKONOMIJA

Europsko podatkovno tržište. Pozicija Hrvatske i tri scenarija za budućnost

EU je drugo najveće globalno podatkovno tržište, no SAD, Kina i Japan rastu brže, piše Matea Cvjetković. U izvještaju Europske komisije, IDC-a i The Lisbon Councila ističe se njegova važnost za inovacije, učinkovitost uprave i kvalitetu života, a spominje i Hrvatska, čiji podaci ukazuju na skromnu prisutnost mladih i inovativnih poduzeća.

Matea Cvjetković

5. rujna 2025. / Aktualno / čita se 11 minuta

GEOPOLITIKA

Strategija obrnutog Kissingera. Trumpova iluzija unaprijed osuđena na propast

Trumpovi pokušaji da oslabi Kinu preko Moskve - strategija "obrnutog Kissingera" - završavaju jačanjem kinesko-ruske osovine, te slabljenjem spona s transatlantskim partnerima, piše Domagoj Juričić. Kissinger i Nixon prepoznali su trenutak u kojem je postojao jaz Moskve i Pekinga, povijest im je otvorila vrata, no Trump danas zamišlja da vrata postoje ondje gdje ih više nema.

Domagoj Juričić

10. rujna 2025. / Aktualno

POZIV NA PREDBILJEŽBU

Predbilježite se na podcast i YouTube kanal Ideje.hr

Pozivamo vas da se predbilježite na YouTube kanal Ideja i podcast Domagoja Novokmeta u sklopu tog kanala što će vam omogućiti da ste redovito informirani o novim prilozima.

Ideje.hr

10. rujna 2025. / Video

PODCAST DOMAGOJA NOVOKMETA

Je li Ursula von der Leyen dorasla izazovima?

Dvojica bivših hrvatskih ministara vanjskih poslova, eurozastupnici Davor Ivo Stier i Tonino Picula, analiziraju sve ono što je von der Leyen spomenula, ili nije, u današnjem Izvještaju o stanju Unije. Može li se postići bolji dogovor s Trumpom i koliko će uopće ovaj trajati? Jesu li sankcije Izraelu dovoljne, zašto je Srbija preskočena iako se samo dan ranije o njoj raspravljalo u Parlamentu? Stier i Picula osvrnuli su se i na odnose u samom Parlamentu, budući da von der Leyen inzistira na europskom zajedništvu dok su Pučani pokazali spremnost za suradnju i s grupacijama desnijima od sebe kad liberali i socijaldemokrati nisu bili spremni podržati njihove ideje.

Domagoj Novokmet

17. rujna 2025. / Video

ANALIZA DOMAGOJA NOVOKMETA

Turudić u Saboru: Građani više vjeruju DORH-u nego EPPO-u

Glavni državni odvjetnik danas podnosi izvještaj u Saboru. Izdvojili smo neke njegove najzanimljivije odgovore zastupnicima, koje muče (ne)suradnja s EPPO-om, slučajevi Žalac i Agrokor, ali i sumnja u namještanje lokalnih izbora. Državni odvjetnik inzistirao je da neće biti procesuiranja odgovornih u DORHu zbog kojih je slučaj Žalac istražen tek nakon što su ga preuzeli europski javni tužitelji, kao ni oni zbog kojih je palo vještačenje u slučaju Agrokor. Oporba mu je poručila da ih pokušava zastrašiti, vladajući su ga hvalili zbog kontroverznog kućnog časopisa "DOOR" .

Domagoj Novokmet

5. rujna 2025. / Video

PODCAST DOMAGOJA NOVOKMETA

Prijić-Samaržija: Ljudska prava i slobode nisu pitanje ideologije, već dobra i zla

Donedavna rektorica Sveučilišta u Rijeci Snježana Prijić-Samaržija u razgovoru s Domagojem Novokmetom otkriva zašto mnogi rektori strane studente doživljavaju kao problem a ne kao priliku, zašto smo kao društvo upali u krizu prosvijećenosti i zašto je na Sveučilištu osnovala Institut za budućnost. Probleme je trebalo početi davno rješavati, a odgovornost je i na akademskoj zajednici, smatra Prijić-Samaržija.

Domagoj Novokmet

22. kolovoza 2025. / Rasprave / čita se 15 minuta

MATEMATIKA

Novi način brojanja. Algoritam koji čita Hamleta i baca novčiće

Kada brojevi postaju preveliki, brojanje postaje aproksimativno, bez obzira radi li se o životinjama ili ljudima, ili o realnim brojevima zapisanim u arhitekturi računala, piše Aleksandar Hatzivelkos. Nedavno otkriveni CVS algoritam omogućava jednostavnu no dosta preciznu aproskimaciju, uz minimalno korištenje resursa.

Aleksandar Hatzivelkos

11. rujna 2025. / Rasprave / čita se 19 minuta

POVIJEST LOGIKE (7)

Propozicijske, monadske i poliadske forme. Kvantifikacija i prirodni jezici

U razradi apstrakata i kvantifikacije, Zvonimir Šikić pokazuje kako se složene tvrdnje prevode u predikatske forme, uvodi pravila prolaza kvantifikatora te dokazuje ekvivalentnost i odlučivost monadske logike, dok ističe da su poliadski predikati izražajniji i da redoslijed kvantifikatora tada postaje presudan.

Zvonimir Šikić

25. kolovoza 2025. / Članci / čita se 12 minuta

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Banke sjemenja. Arhive biološke prošlosti i čuvari genetske baštine

Globalni monopol poljoprivrednog sjemenja vodi do genetske uniformiranosti, a lokalne i tradicionalne sorte se marginaliziraju, piše Tamara Čačev. Kako je sigurnost hrane povezana s genetskom raznolikošću, potreba za očuvanjem raznovrsnih sorti sjemenja osviještena je prije više od stoljeća, a današnje banke sjemenja koriste suvremene tehnologije kako bi daleko nadišle pasivno skladištenje.

Tamara Čačev

27. kolovoza 2025. / Rasprave / čita se 9 minuta

EKONOMIJA

Koliko su zemlje kandidatkinje blizu članstvu u EU? Usporedbe s Hrvatskom

Proces proširenja EU-a i dalje je tema od velike važnosti. Sara Čulo analizira ekonomske pokazatelje devet zemalja kandidatkinja, u usporedbi s Hrvatskom kao referentnom točkom. EU ne propisuje stroge pragove gospodarskih pokazatelja kao uvjete za članstvo, no spomenuta usporedba kao najvidljiviju otkriva razliku u razini makroekonomske stabilnosti. Kratkoročni uspjesi nisu dovoljni

Sara Čulo

28. kolovoza 2025. / Članci / čita se 11 minuta

TURIZAM

Zaboravljena Dalmacija. Turistički pogled na razvoj i propast industrije na Jadranu

Razvoj i propast moderne industrije u Dalmacije obrađen je s umjetničke i znanstvene strane, ali je s one turističke zanemaren, kao neželjeno dijete naše povijesti, piše Ante Alerić. Nisu interesantne samo priče iz socijalističkih industrija koje su se devedesetih gasile, već i onaj početni prijelaz iz sitnog obrtništva u nešto što postaje ozbiljna industrija tijekom druge polovice devetnaestog stoljeća, od hidroelektrane Jaruga do šibenskih kapa iz tvornice Ane Matavulj.

Ante Alerić

2. rujna 2025. / Rasprave / čita se 12 minuta

FILMSKA UMJETNOST

Ekstremni film. Penetracija bez hinjenja i prizori seksualnog nasilja od Breillat do Maje Miloš

Složena povijest odnosa filma i seksualnosti suočava nas s pitanjem opravdanosti kategorije “ekstremnog filma” namijenjenog za prikaze neglumljene ili nasilne seksualnosti, piše Hana Samaržija. Unatoč počasnom nagrađivanju i isticanju autorica i autora koji se otvoreno bave seksualnošću, prikazi seksa na filmu ni danas nisu značajnije odmakli od uvjeta kakvi su vladali i 70-ih godina prošlog stoljeća.

Hana Samaržija

20. kolovoza 2025. / Rasprave / čita se 32 minute

NIHILIZAM

Prorok antinatalizma i pjesnik anihilacije. Džentlmen nihilist Albert Caraco

Priča o kraju Alberta Caraca razvija se, ovisno o interpretaciji, u potvrdu toksičnosti njegove životne filozofije, ili u dekadentski trijumf artističke volje, piše Sebastian Kukavica u svojem eseju o jednom od literarno najproduktivnijih nihilista. Plodnost je zločin, vjerovao je Caraco, koji proriče da je moderna civilizacija najveći saveznik anihilacije, jer će dovesti do kataklizme koja će poroditi posljednje ljude.

Sebastian Kukavica

8. kolovoza 2025. / Aktualno Članci / čita se 12 minuta

NJEMAČKA VOJSKA (II)

Između neonacizma i pauza za ručak. Kakvi će biti njemački ratnici u 21. stoljeću?

Njemačka se mijenja, a Sönke Nitzel može se samo nadati kako će i nova vlada ozbiljno shvatiti zadaću obrane, piše Anđelko Šubić u drugom dijelu pregleda dviju knjiga njemačkog povjesničara. Ratovi u Afganistanu i na Balkanu nisu Bundeswehr približili društvu, a rasprave o vojnoj obavezi i neonacizmu otkrivaju koliko Njemačka još traži odgovor na pitanje što njezini vojnici trebaju biti u 21. stoljeću.

Anđelko Šubić

14. kolovoza 2025. / Članci Rasprave / čita se 17 minuta

PRAVO

Božo Kovačević o Ustavu RH (2). Zabrinjavajuća selektivnost sudaca

Selektivna praksa Ustavnog suda RH jasno je vidljiva u slučaju Sporazuma Vlade i HBK - dokumenta koji Crkvu izuzima iz ustavnopravnog poretka Republike Hrvatske, piše Božo Kovačević u drugom nastavku svojih osvrta na Ustav i Ustavni sud. Kada to odgovara vladajućima, Ustavni sud preuzima nadležnosti koje mu Ustav izrijekom ne daje, a kada bi trebao ograničiti vlast, poziva se na tobožnju nenadležnost.

Božo Kovačević

20. kolovoza 2025. / Članci Publikacije / čita se 10 minuta

FILOZOFIJA

Freudov razum i Lewisova vjera. Postumna rasprava velikana o Bogu, smislu, ljubavi i smrti

Sigmund Freud i C.S. Lewis se po svemu sudeći nikad nisu susreli, no oksfordski profesor Armand M. Nicholi njihove je stavove o najbitnijim pitanjima života usporedio u knjizi "Postoji li Bog?", piše Zdenko Duka u svojem osvrtu. Iako je u knjizi više prostora posvetio Freudu, zaključujemo da je Nicholiju ljudski bliže Lewisovo stajalište.

Zdenko Duka

5. kolovoza 2025. / čita se 6 minuta / Aktualno Članci

ARHITEKTURA

Piše li se Magašu loše? Budućnost simbola Splita u rukama politike

Poljudski stadion je pojedinačni prostorni identitet iznimnog značaja, čija inovacija i estetika nadilaze funkciju sportskog objekta, piše Marina Pavković. Stadion je Ministarstvo kulture 2015. upisalo u Registar kulturnih dobara i prepustilo samome sebi, kao i Ministarstvo sporta koje ga je trebalo agilno čuvati. No, nije. Nitko nije.

Marina Pavković

30. srpnja 2025. / Članci / čita se 11 minuta

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Iskoraci u liječenju rijetkih bolesti i Down sindroma. Terapije tehnologijom CRISPR-Cas9

Do sada je zabilježeno više od 7.000 rijetkih bolesti, od kojih danas boluje preko 300 milijuna ljudi. Tu nije riječ o zanemarivom problemu, piše Tamara Čačev, no većina tih bolesti u svojoj osnovi ima promjenu u nekom od gena, te ih njihove kliničke i genetske razlike čine jednim od najizazovnijih područja u suvremenoj medicini.

Tamara Čačev

12. kolovoza 2025. / Članci / čita se 9 minuta

POVIJEST LOGIKE (6)

Bulovska logika pojmova. Forme, strukture i implikacije

U uvodu u bulovsku logiku pojmova, Zvonimir Šikić povezuje pojmovne i egzistencijske forme, uvodi interpretacije kroz B–strukture i objašnjava kako logičke veze među pojmovima zahtijevaju sofisticiranije testove valjanosti nego što ih nudi istinosno–funkcionalna analiza.

Zvonimir Šikić