22 hrvatska veća poduzeća potpisat će Povelju o raznolikosti. Zašto?!

Davne 2004. godine skupina francuskih kompanija kreirala je zajedničku deklaraciju koja je dobila naziv Povelja o raznolikosti. Do danas je te povelje potpisalo 7100 organizacija s preko 14 milijuna zaposlenika u 16 zemalja Europe. Što time dobivaju tvrtke a što zaposlenici

• dr. sc. Mirjana Matešić, ravnateljica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj (HRPSOR)

Ekonomski model koji je omogućio ekstremno raslojavanje, bogaćenje nekolicine i osiromašivanje većine doveo je do rasta dijela društva koji, nezadovoljan svojim životnim uvjetima, traži krivca u drugima i drugačijima. Rasni nemiri koji su, uz sitne iznimke, u Americi bili zaboravljeni, ponovno su postali gotovo svakodnevica, aktualna je politika zatvaranja granica prema strancima iz određenih zemalja, nepoželjne su neke vjerske zajednice.

Europa na svaki način pokušava zaustaviti širenje ovog trenda i zadržati kulturne, demokratske i društvene vrijednosti po kojima se razlikuje od većine kontinenata i država. Vrijednosti su to koje svakom ljudskom biću daju iste šanse za puni osobni razvoj i realizaciju. Društvo u kojem nema zaboravljenih i izostavljenih pa onda nema ni nepovjerenja, nesigurnosti, te međusobne nesnošljivosti, optuživanja i neprijateljstva.

Dva dana uoči sjednice zagrebačke Gradske skupštine, gradonačelnik Bandić je iz prijedloga Razvojne strategije Grada Zagreba za razdoblje do 2020. godine uklonio sve oblike pojma ‘rod’“.

Europa je u tom smislu predložila ili usvojila niz direktiva: o jednakim pravima bez obzira na vjeru, dob, seksualnu orijentaciju ili invaliditet (EC/2008/2181), o jednakom tretmanu na radnom mjestu i profesiji (EC/2000/78), o provedbi načela jednakog postupanja prema osobama bez obzira na njihovo rasno ili etničko podrijetlo (EC/2000/43) te je i propisala obvezno izvještavanje o provedbi politike raznolikosti pri zapošljavanju članova uprava pojedinih velikih poslovnih organizacija (EC/2014/95). Sve ove direktive daju jasnu poruku gdje Europa želi ići no isto tako ova potreba reguliranja ukazuje na činjenicu da trendovi nisu u skladu s očekivanjima.

Davne 2004. godine skupina francuskih kompanija kreirala je zajedničku deklaraciju kojom su se obvezale na provođenje politike raznolikosti i jednakih mogućnosti pri zapošljavanju i na radnom mjestu. Javno potpisana povelja postala je ujedno i poruka da u ovim sredinama bilo kakav oblik diskriminacije nije poželjan niti prihvatljiv. Deklaracija je dobila naziv Povelja o raznolikosti (Diversity Charter).

Norveška ima najvišu stopu žena u upravama (42%) u 2016. godini dok Kina ima visokih 31%. Ipak, globalno broj žena koje predsjedavaju upravama u industriji i dalje je malen i iznosi svega 4%

Inicijativa se brzo proširila te danas povelje potpisuju poslovne organizacije u čak 16 zemalja Europe. Do danas ih je potpisalo 7100 organizacija s preko 14 milijuna zaposlenika koji su na ovaj način zaštićeni od diskriminacije na radnom mjestu i ohrabreni da se oslone na mehanizme zaštite uspostavljenima u njihovim radnim sredinama.

Koji su motivi poslovnih organizacija da primjenjuju politiku raznolikosti? Istraživanja ukazuju da takva poduzeća imaju više izgleda ostvariti profit veći od nacionalnog prosjeka branše kojoj pripadaju. Prihvaćanje različitosti omogućuje ostvarivanje punog potencijala svake osobe što je preduvjet razvoju kreativnosti, inovativnosti i individualnih talenata. Kada govorimo o politici raznolikosti promičemo jednake mogućnosti osoba bez obzira na njihovu spolnu, rodnu, etničku, rasnu, dobnu, vjersku pripadnost, invalidnost i drugo.

Očekivano, većina se najlakše poistovjećuje sa ravnopravnošću spolova pa su i istraživanja u ovom području najzastupljenija.  Norveška i Kina predvode u smjeru postizanja rodne ravnopravnosti u radnoj snazi. Norveška ima najvišu stopu žena u upravama (42%) u 2016. godini dok Kina ima visokih 31%. Ipak, globalno broj žena koje predsjedavaju upravama u industriji i dalje je malen i iznosi svega 4% iako je broj žena u upravama narastao na 12%. Izvršne direktorice na FTSE 100 dosegnule su najveći postotak svih vremena koji je u 2015. godini iznosio 8,6% prema godišnjem istraživanju koje provodi Sveučilište Cranfield.

Poduzeća s barem jednom ženom u upravi imaju do 10% bolje rezultate. Poduzeća s više od 30% žena u upravi ili na menadžerskim pozicijama prosječno imaju 25% viši profit. Općenito, poduzeća koja su uključiva i stvaraju prilike za žene imaju koristi u smislu privlačenja i zadržavanja talenata, motivaciji zaposlenika, raznolikosti i posljedično privlačenju novih klijenata.

Žene na svjetskoj razini i dalje zarađuju 24% manje od muškaraca koji rade iste ili slične poslove. Čak je i u Velikoj Britaniji prosječna plaća muškaraca 13,9% viša od žena koje rade iste poslove. Više od četvrtine zemalja nema u svojim ustavima zagarantirana jednaka prava za žene kakva uživaju muškarci. Prema UN-u, spolna diskriminacija u ovim zemljama još je uvijek ozakonjena u zakonskim i društvenim normama. Ipak ima dobrih vijesti, primjerice Saudijska Arabija ovih je dana konačno dozvolila ženama da voze!

Čak su i napredne industrije, kao što je američka filmska industrija, propustile riješiti ovu vrstu diskriminacije. Prije samo nekoliko dana, povodom dodjele nagrada Emmy za najbolje TV serije, kao kuriozitet izašla je vijest kako glavna glumica u seriji Kuća od karata (House of cards), Robin Wright zarađuje istu plaću kao njen muški kolega, Kevin Spacey.

Zbog nedostatnih istraživanja o mogućnostima i jednakim pravima manjinskih skupina u Hrvatskoj ne možemo govoriti u brojkama, no pretpostavka je da su prisutni još dublji problemi nego li kada su žene i ženska prava u pitanju. Samo jedna vijest koja je objavljena 27. rujna, 2017. govori u prilog ovoj konstataciji. Dva dana uoči sjednice zagrebačke Gradske skupštine, gradonačelnik Bandić je iz prijedloga Razvojne strategije Grada Zagreba za razdoblje do 2020. godine uklonio sve oblike pojma ‘rod’“.

Zato posebno veseli inicijativa koju će u srijedu 4. listopada podržati neke od najjačih poslovnih organizacija u Hrvatskoj, javnim potpisivanjem Povelje o raznolikosti. Deklaracija je to po uzoru na ranije spomenutu francusku inicijativu koju su slijedile mnoge zemlje u Europi, a sada to isto čini i poslovni sektor u Hrvatskoj koji se ovim činom javno priklanja promociji raznolikosti i jednakih mogućnosti na radnom mjestu bez obzira na pripadnost manjinskim skupinama. Povelju potpisuje 22 predsjednika uprava poslovnih organizacija u Hrvatskoj među kojima su i one najveće kao što su to INA, Ericsson, HT, Atlantic Grupa, HEP…

Treba li nas iznenaditi da neke od najvećih kompanija u Hrvatskoj javno zastupaju jednaka prava za sve manjine i pravo na različitost? Pa zapravo i ne. Znaju veliki korporativni sustavi da se zatvaranjem vrata pripadnicima nekih manjina gubi izvrsnost jer se možda zbog vanjskih ili drugih obilježja propuštaju najbolji talenti. Znaju veliki korporativni sustavi da si tako nešto ne smiju dopustiti žele li ostati konkurentni na tržištu. Znanje, kompetencije, sposobnost i motiviranost jedine su vrijednosti koje poslovni sektor želi i može vrednovati. To je naravno poslovna logika no ipak daje nadu da bi zdravo gospodarstvo u Hrvatskoj moglo poduprijeti očuvanje društvenih, kulturnih i demokratskih vrijednosti Europe.