Što radikalni desni pokreti pružaju mladima? Promjene koje oblikuju budućnost Europe

U knjizi "Living Right" Angieszka Pasieka istražuje što mladi traže i nalaze u krajnje desnim pokretima, piše Domagoj Juričić. Iako zanemaruje utjecaj društvenih mreža, knjiga je ozbiljan poziv na refleksiju o snazi radikalnog nacionalizma među mladima. Ipak, njezinu neutralnost i suzdržanost pri vrednovanju određenih radikalnih ideja čitatelj koji dolazi s moralnim otporom prema desničarskom ekstremizmu može protumačiti kao manjak kritičkog stava i - slabost

• Naslovna fotografija: Prizor iz filma Cabaret (1972.) (ABC Pictures)

• Domagoj Juričić je savjetnik za upravljanje političkim rizicima. Bio je i predstojnik Ureda predsjednika i imao visoke dužnosti u Vladi i diplomaciji. Radio je na globalnim regulatornim reformama za Svjetsku banku, redoviti je govornik za The Economist Impact te član Novog pariškog kluba. Diplomirao je novinarstvo u Zagrebu, specijalizirao se za transformacijsko vodstvo na Sveučilištu George Washington te za procjenu učinaka propisa na belgijskom College of Europe. Na berlinskom IBMI-u usavršavao se na polju međunarodne politike i međunarodnog prava.

Europa i svijet suočavaju se s previranjima kakva nismo vidjeli od Hladnog rata. Uspon radikalnih desnih pokreta događa se paralelno s krizama koje potresaju tradicionalne političke i društvene strukture. Pandemija COVID-19, rat u Ukrajini, klimatske promjene i gospodarska neizvjesnost produbili su osjećaj nesigurnosti i izolacije među mladima u Europi. U tom kontekstu, privlačnost ideologija koje nude čvrste identitete i obećanja zajedništva postaje razumljivija. Ovi pokreti pružaju narativ koji odgovara na osjećaj krize – narativ o povratku “pravim vrijednostima” i obrani “autentičnog identiteta.” Digitalna revolucija dodatno je ubrzala širenje tih ideja. Društvene mreže, platforme za razmjenu videozapisa i specijalizirani forumi stvaraju virtualne zajednice koje njeguju osjećaj pripadnosti, ali često i radikaliziraju svoje članove. Generacija koja danas ulazi u svijet odraslih suočava se s egzistencijalnim pitanjima na globalnoj razini – hoće li naći svoje mjesto u svijetu koji je sve nesigurniji, podijeljeniji i sve manje predvidiv?

Nedavno objavljena knjiga Living Right Agnieszke Pasieke pruža uvid u svijet u kojem ideje radikalnog nacionalizma nisu samo politička pozicija, već moralni poziv, osjećaj obveze prema zajednici i obećanje jedinstva i svrhe. Kao netko tko se bavi političkim rizicima, vidim Living Right kao upozorenje na promjene koje oblikuju budućnost Europe. Knjiga ne samo što otkriva obrasce koji su sve prisutniji u zemljama poput Italije, Poljske i Mađarske, već upozorava i na potencijalnu prijetnju prelijevanja tih ideja na Hrvatsku. U vremenu kada se javni diskurs sve više polarizira, a mladi traže odgovore u čvrstim ideološkim okvirima, radikalne desne ideje mogle bi pronaći plodno tlo i kod nas, osobito kroz narative koji instrumentaliziraju nacionalni identitet, osjećaj ugroženosti i nezadovoljstvo institucionalnim odgovorima na suvremene krize. Hrvatskoj, kao zemlji na raskrižju europskih geopolitičkih i društvenih utjecaja, prijeti opasnost da postane dio šireg trenda jačanja radikalizma, čime bi se dodatno ugrozile ionako slabašne demokratske vrijednosti i društvena kohezija.

Agnieszka Pasieka, profesorica antropologije na Sveučilištu u Montrealu, u ovoj knjizi daje upečatljivu sliku mladih ljudi iz različitih društvenih slojeva – od studenata i radnika do glazbenika i poduzetnika – koji u radikalnoj desnici nalaze “njegujući dom”, zajednicu i poziv na životnu svrhu. Njezina je analiza u tom pogledu slična kultnim djelima poput “Studije o autoritarnoj ličnosti” iz 1950-ih, gdje su Adorno i njegovi kolege istraživali psihološke temelje fašizma. No, Pasiekino djelo usmjereno je prema sadašnjosti i budućnosti generacije koja tek traži svoje mjesto u svijetu.

­­

Pasiekino djelo usmjereno je na sadašnjost i budućnost generacije koje traži svoje mjesto u svijetu.

Pasiekina knjiga Living Right podijeljena je u tri dijela – Moralnost, Politike, Militantnost – čime autorica sustavno dekonstruira složeni svijet radikalne desnice. Svaki dio oslikava specifičan aspekt privlačnosti krajnje desnih ideologija među mladima.

U prvom dijelu o moralnosti poglavlja “Europsko obrazovanje” i “Sva naša jučer” istražuju moralne temelje na kojima ovi pokreti počivaju. Pasieka razmatra kako radikalna desnica oblikuje ideje o “europskom identitetu” i nasljeđu, pružajući osjećaj stabilnosti i sigurnosti. Mladi traže čvrste vrijednosne okvire, a Pasiekino suočavanje s tim okvirima predstavlja prvi korak u razumijevanju privlačnosti ovih ideologija.

Drugi dio o politikama s poglavljima “Ne tako velika transformacija” i “Sudbina kulture” bavi se političkim i kulturnim promjenama koje oblikuju radikalna uvjerenja. Naslov “Ne tako velika transformacija” možda se referira na djelo “Velika transformacija” Karla Polanyija, naglašavajući modernu nesigurnost koja mlade vodi prema radikalnijim identitetima. Pasieka pokazuje kako ovi pokreti redefiniraju kulturni pejzaž, svjedočeći “ne tako velikoj transformaciji” društva. Kroz taj prizor možemo naslutiti i utjecaj globalnih populističkih struja, koji stavljaju naglasak na “ponovnu izgradnju zajedništva” i “obranu identiteta” u kontekstu promjena koje su mnogima prijetnja. Oni koriste nostalgiju i strah od gubitka kulturnog identiteta kao moćan alat.

Treći dio o militantnosti, s poglavljima “Bunt, bunt” i “Ne prestaj vjerovati” posvećen je militantnosti i aktivizmu koji postaju sastavni dio života mladih pripadnika radikalnih pokreta. Autorica prikazuje buntovnu mladež, ali i one koji su svojevrsni “vjernici” – ljudi koji se potpuno posvećuju radikalnim idejama, pronalazeći u njima sigurnost i zajedništvo. Pasieka posebno ističe iskustva u Italiji, Poljskoj i Mađarskoj, gdje je kroz rad s mladim aktivistima prikazala specifičnosti tih zajednica.

U tom smislu, postoji snažna paralela s fenomenima “lojalne baze” koji su karakteristični za populističke pokrete – od Marine Le Pen u Francuskoj i AfD-a u Njemačkoj, pa sve do pokreta u Poljskoj, Italiji, Mađarskoj i Nizozemskoj. U tim državama, lideri poput Mateusza Morawieckog, Giorgije Meloni, Viktora Orbana i Geerta Wildersa koriste sličnu retoriku i strategije, oslanjajući se na percepciju krize i prijetnje “tradiciji” i “nacionalnom identitetu” kako bi okupili podršku mladih. Potom se mnogi mladi uvjereni u snagu tih ideja prometnu u aktiviste, kojima radikalna desnica nudi prostor za individualni izraz kroz kolektivno djelovanje, stvarajući zajedništvo koje izaziva mainstream društvo.

• Etika terenskog rada

Pasieka iskreno dijeli svoje unutarnje sukobe koji su pratili njezin istraživački proces – kako održati distancu, ali i biti dovoljno blizu da razumije svijet koji istražuje. Knjiga počinje pitanjem koje je sama sebi postavila: “Zašto sam, zaboga, odlučila proučavati krajnju desnicu?” Ova početna dilema odražava ne samo Pasiekinu profesionalnu znatiželju već i osobni nemir zbog ulaska u svijet koji mnogi promatraju s distance.

Kroz etnografski rad Pasieka preispituje vlastitu spremnost za suočavanje s ideologijama i situacijama koje su često uznemirujuće. U uvodu knjige opisuje početak svog istraživanja na festivalu u Italiji, gdje je prvi put susrela lica radikalno desnog pokreta i postala dijelom neugodnih interakcija, ali i dubokih spoznaja o ljudima na marginama društva. Dok sluša “gnjevne, zapaljive govore” i prilazi sudionicima prosvjeda, ona balansira između profesionalne distance i autentičnih kontakata, što ovu knjigu čini ne samo analitičkom već i osobnom.

Pasieka pokazuje kako radikalni desni pokreti pružaju mladima ono što su mnoge institucije izgubile – jasne moralne okvire, osjećaj svrhe i pripadnosti te priliku za intenzivnu zajedničku akciju. Geneviève Zubrzycki, autorica knjige “Resurrecting the Jew”, naziva “Living Right” “etnografskom majstorijom” zbog dubokih uvida u prirodu zajednice i ideologije, dok Douglas R. Holmes ističe Pasiekinu sposobnost da otkrije “kako fašizam nastoji kolonizirati svaki aspekt intime, osobnosti i pripadnosti”. Ta dvostruka perspektiva – radikalna politika kao zajednica i kao kolonizacija osobnosti – ključna je za razumijevanje Pasiekine knjige.

Desni pokreti sve više koriste populističke strategije i nude mladima uvjerenje da pripadaju nečemu većem, “moralnom ratu” za očuvanje vrijednosti. Pasieka u Living Right pokazuje kako je taj radikalizam, iako opasan, zapravo simptom potrebe za zajedništvom i svrhom u vremenu u kojem su tradicionalne strukture zajednice i identiteta sve slabije.

Knjizi se može zamjeriti što izostaje dublja analiza uloge digitalnih platvormi u širenju krajnje desnih ideologija. (AfD TV / YouTube)

Iako je Living Right izuzetno vrijedna analiza koja otkriva slojeve suvremenih radikalnih pokreta, knjizi se može zamjeriti što izostaje dublja analiza uloge digitalnih platformi u širenju krajnje desnih ideologija. Iako Pasieka spominje internetske interakcije i važnost društvenih mreža u povezivanju aktivista, nedovoljno se bavi digitalnim prostorom kao ključnim mjestom gdje se desničarska ideologija prenosi i razvija među mladima. U doba kada se pokreti poput ovih organiziraju globalno upravo putem digitalnih kanala, očekivao bih dublju analizu te dimenzije. Digitalni prostor nije samo sredstvo komunikacije, već i alat radikalizacije, mobilizacije i ideološke izgradnje. Mnogi mladi koji se okreću radikalnoj desnici prvi kontakt s ovim idejama ostvaruju upravo putem interneta, kroz platforme poput YouTubea, X-a i specijaliziranih foruma. Ova dimenzija moderne radikalizacije ostaje nedovoljno istražena u knjizi, čime se čini kako se Pasiekino istraživanje više fokusira na tradicionalne oblike okupljanja i fizičkog aktivizma, dok se značajan dio radikalizacije odvija upravo u virtualnom prostoru.

Također, iako je knjiga etnografski bogata, njezina neutralnost i suzdržanost pri vrednovanju određenih radikalnih ideja mogla bi se shvatiti kao slabost. Pasiekin pristup, koji nastoji izbjeći osuđivanje svojih sugovornika i pružiti gotovo empatičan prikaz njihovih motiva, može za čitatelja koji dolazi s moralnim otporom prema desničarskom ekstremizmu djelovati kao manjak kritičkog stava. Postavlja se pitanje u kojoj mjeri autorica uspijeva zadržati etički balans između prikazivanja subjektivnog iskustva mladih u desničarskim pokretima i suočavanja s opasnostima njihovih ideologija.

• Rješavanje pitanja

Pasiekino djelo nije samo akademska studija – ono je poziv na refleksiju o snazi radikalnog nacionalizma i fašističkog idealizma među mladima danas. U svijetu koji često nudi sve manje odgovora, Living Right pruža ključno razumijevanje moralnih i emocionalnih razloga zbog kojih mladi biraju desnicu. U vremenu kad Europa svjedoči porastu desničarskih pokreta, Pasiekina analiza, kako kaže Holmes, “rješava pitanja koja su antropološka istraživanja godinama parala.”

Knjiga je svjež uvid u fenomen koji itekako utječe na političke i društvene procese u Europi i šire. Princeton University Press tek ju je u studenom 2024. otisnuo u SAD-u, dok se britansko izdanje očekuje početkom iduće godine. Ima tvrdi uvez i obuhvaća ukupno 304 stranice, a dostupna je po cijeni od 35 USD i na Amazonu. U vremenu kada su nam potrebni dublji uvidi i složenije analize društvenih fenomena koji oblikuju budućnost, Living Right je knjiga koju bi trebalo hitno prevesti na hrvatski jezik – za svakoga tko želi razumjeti današnje ideološke pomake i kamo nas mogu odvesti.