Viktor Viljevac je doktor ekonomije i viši asistent na Katedri za makroekonomiju i gospodarski razvoj na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Širenjem dezinformacija o rapidnom padu profitabilnosti i preplaćenim radnicima želi se zaposlene u privatnom sektoru uvjeriti da trebaju biti sretni s plaćom koju imaju, kao da je njihov poslodavac dobrotvor koji ih trpi i plaća previše. Viktor Viljevac dokazuje da su plaće od 2019. do 2025., da se nije dizala profitna marža, mogle porasti 13 %.
Mislav Balković vrlo je nedavno izabran za predsjednika Hrvatske udruge poslodavaca tijesno pobijedivši Ivana Mišetića. Njegov je prvi javni istup bio zahtjev Vladi da odustane od dizanja minimalne plaće. Premijer je to odlučno odbio. Viktor Viljevac analizira kretanje plaća i profitnih marži posljednjih godina kako bi ocijenio neopravdanost zahtjeva poslodavaca i utemeljenost vladine odbijenice.
Zagrebačka gradska vlast u prvom mandatu napravila je neke pametne, opravdane i korisne poteze, od kojih su neki bez daljnjega pomogli stabilizaciji gradskih financija, no njihovo se poboljšanje u velikoj mjeri dogodilo samo od sebe, piše Viktor Viljevac. Skromno povećanje osobnog odbitka u odnosu na ukupni rast plaća dovelo je do porasta poreznog opterećenja od kojeg su profitirali ne samo Zagreb, već i brojni drugi gradovi i općine u Hrvatskoj.
Hrvatsko se gospodarstvo trenutačno suočava s visokom inflacijom, kojoj nimalo ne pomaže monetarna politika ECB-a, piše Viktor Viljevac. Analize su još 2017. pokazivale upitnu usklađenost hrvatskog poslovnog ciklusa s onim u eurozoni, ali je HNB forsirao drukčiji zaključak. Uz pitanje bi li s manje inflacije standard građana i gospodarstvo prolazili bolje ili lošije, ideja aktualne vlade o ograničavanju cijena pojedinih proizvoda možda je i najbolji odgovor na inflaciju.
Inflacija se standardno suzbija tako da centralna banka poveća kamatne stope po kojima banke od nje posuđuju, a onda banke povećaju kamate na kredite, usporavaju ekonomiju i ograničavaju rast cijena. Posljednji se val inflacije suzbija na isti način iako je došao u povijesno jedinstvenim okolnostima, u kojima banke ne plaćaju kamate centralnoj banci, nego ona njima, zahvaljujući čemu ostvaruju nezabilježene profite. U Hrvatskoj je sve to rezultat, uz ostalo, politike očuvanja tečaja. Viktor Viljevac opisuje posljedice te situacije i zauzima se za dodatno oporezivanje banaka koje je već uvedeno u 12 zemalja Europske unije.
Je li Europska centralna banka nužno morala odlučiti da HNB, kao i sve ostale središnje banke koje su dio Eurosustava, poslovnim bankama plaća ovu kamatu koja na godišnjoj razini može dostići više od 400 milijuna eura, pita Viktor Viljevac i tvrdi: Ne, nije morala. Pročitajte kako i zašto.