Zdenko Duka je dugogodišnji hrvatski novinar koji je radio za niz medija, a također u dva mandata bio predsjednik Hrvatskog novinarskog društva.
Filozofirati znači naučiti živjeti, a ne samo umrijeti, piše Zdenko Duka o pristupu britanskog filozofa A.C. Graylinga u njegovoj knjizi „Filozofija i život“. Smrt, ljubav, sreća i smisao velike su životne teme koje traže filozofske odgovore, a Grayling smatra da odgovornost za pronalazak smisla pripada isključivo svakom pojedincu.
Čovjekova je sreća često posljedica zadovoljenja njegovih želja, ali to isto zadovoljstvo može voditi do novih izvora patnje, piše Zdenko Duka u osvrtu na knjigu "Filozofija želje" Frédérica Lenoira. Od ranih filozofa do suvremenih neuroznanstvenih teorija, Lenoir istražuje kako naučiti preusmjeravati žeđ za posjedovanjem, pronalazeći ispunjenje u razvoju autentičnih odnosa i poštovanju života.
Britanski povjesničar Ian Kershaw kroz dvanaest eseja o fascinantnim političkim ličnostima 20. stoljeća pokušava pronaći odgovor na pitanje stvaraju li društvene okolnosti lidere i koji preduvjeti određuju vrstu vlasti kojom će vladati, piše Zdenko Duka u osvrtu na knjigu "Osobnost i moć". Od Lenjina do Kohla, preko de Gaullea, Franca, Tita i Thatcher, Kershaw se pita bi li ostavili traga u povijesti da je kontekst u kojem su došli na vlast bio drukčiji.
U knjizi "Hrabrost je u nijansi" Jean Birnbaum, istražujući mogućnosti za suočavanje sa svijetom sve izraženijeg fanatizma i netolerancije, poziva u pomoć Camusa, Orwella, Arendt, Arona, Barthesa, Bernanosa, Tillion. Piše Zdenko Duka.
Uz scenarije raspleta postizborne situacije, Zdenko Duka skreće pažnju i na obećanja kakve bi politike vodile desnica i ljevica kad bi uspjeli sastaviti vladu: koje bi poreze uvodili, koje bi institucionalne promjene proveli. A neke bi se stvari mogle dogoditi i same od sebe, na primjer imobilizacija Ustavnog suda, jer u roku reizbora većine ustavnih sudaca dvotrećinska većina koja bi se usuglasila i izglasala ih je - nezamisliva
Lars Fr. H. Svendsen istražuje u knjizi "Filozofija nade" važnost nade kroz povijest filozofije, odbacujući religiozne i psihološke definicije te se fokusira na nadu kao sekularnu snagu koja oblikuje naš identitet i omogućava nam da se nosimo s izazovima života. U pregledu knjige Zdenko Duka zaključuje kako se radi o čitkom djelu za svakoga tko želi još nešto doznati da bi sam razmislio o smislu života.
Civilizacijski napredak postoji i značajan je, ali brojni događaji ukazuju na to da je društvena zbilja krhka i proturječna, prikazuje Zdenko Duka knjigu "Kraj iluzija" njemačkog sociologa Andreasa Reckwitza. Uz tri opsežne skupine: nove visokokvalificirane srednje klase u usponu, stagnirajuće tradicionalne srednje klase te nove prekarne klase u silasku u društvu kasnog modernizma tu je još i gornja klasa superbogatih, onih najviše jedan (ili još manje) posto koji se oslanjaju na imetak
Ratova će biti dok nas ima, ali to ne znači da se njihovom ludilu na svaki način ne treba opirati, piše Zdenko Duka u pregledu knjige "Rat je najveće zlo" dugogodišnjeg ratnog izvjestitelja Chrisa Hedgesa. Ratovi se možda vode da bi se osigurao opstanak, ali oni su uvijek tragični, i uvijek na površinu izvlače najgore elemente svakog društva.
Dopamin je kemijski spoj koji gleda u budućnost, to nije molekula užitka, nego molekula iščekivanja, piše Zdenko Duka u prikazu knjige "Nezasitna molekula", koja istražuje kako dopamin utječe na naše ponašanje i razvoj civilizacije, a postavlja i pitanje hoće li biti odgovoran i za kraj ljudske vrste.
"Mržnja" je odlična, dosljedna, hrabra, uvjerljiva psihoanalitička studija u kojoj možemo razumjeti mržnju i prepoznati odakle dolazi, piše Zdenko Duka u pregledu knjige švicarske psihoanalitičarke Jeannette Fischer. Od progona vještica, preko Hitlera do Breivika, Fischer pokušava razotkriti zašto su se mogli dogoditi zvjerski zločini, ali i istražuje ulogu žrtve kao počinitelja, te moć majki u obitelji.