S krajem 19. i početkom 20. stoljeća profesionalne skladateljice postaju sve brojnije, ohrabrene bar naizgled većim pravima od svojih prethodnica, piše Alenka Bobinsky u drugom nastavku teksta o skladateljicama kroz povijest. Pored važnih autorica sa sjevera Europe, redom burnih i zanimljivih biografija, u ovom se periodu pojavljuju i hrvatske skladateljice, poput Dore Pejačević.
Od žena iz dobrostojećih obitelji stoljećima se očekivalo da svladaju neki instrument, ali sve do 20. stoljeća smatralo se nepristojnim da izvode u javnosti, piše Alenka Bobinsky. Kroz gotovo tisuću godina glazbene povijesti, tek su se rijetke žene izborile da budu zapamćene po svojem doprinosu glazbi.
Herbert von Karajan, jedan od najslavnijih dirigenata 20. stoljeća, dvaput se upisao u Nacističku stranku, moguće iz oportunizma, no konačnim dolaskom u Berlin izgubio je kontrolu nad političkim aspektom svoje karijere, piše Alenka Bobinsky. Postao je pijun u borbi za kontrolu nad berlinskim kulturnim institucijama između ministra propagande Josepha Goebbelsa i ministra unutarnjih poslova Hermanna Goeringa.
O pozadinskoj se glazbi u komercijalnim okruženjima - trgovinama i uredima - počelo razmišljati u 30-im i 40-im godinama prošlog stoljeća. Od plemenite želje poboljšanja raspoloženja zaposlenika i klijenata došlo se do pokušaja psihološke manipulacije s ciljem rasta produktivnosti, a trend se preokrenuo 90-ih godina, kada je konkurencija ponudila ručno birane liste pop-glazbe.