s
f i y S

Autorski članci: Filip Drača

Ekonomske misli antičkih Grka. Oikonomija, put do eudaimonije

25. lipnja 2025. / čita se 17 minuta

Filip Drača

FILOZOFIJA

Ekonomske misli antičkih Grka. Oikonomija, put do eudaimonije

Znanost koju danas zovemo ekonomijom tek je mali dio onoga čime se oikonomia bavila u doba antičke Grčke, piše Filip Drača u pregledu knjige "Oikonomia" Etiennea Helmera. Starogrčka perspektiva je gotovo uvijek – bez ijedne poznate iznimke – oikonomiju supsumirala pod širu mudrost dobrog života, te su i njena osnovna pitanja (poput toga što uopće znači biti bogat i je li beskrajno akumuliranje dobara uopće poželjno) bila podložna raspravi.

Vječnost zarobljena u djeliću sekunde. Eidetička hipoteza života nakon smrti

27. prosinca 2024. / čita se 12 minuta

Filip Drača

FILOZOFIJA

Vječnost zarobljena u djeliću sekunde. Eidetička hipoteza života nakon smrti

Strangeweather nas nastoji uvjeriti u temporalni relativizam u kojemu a) postoje i druga psihofiziološka stanja sa svojim doživljajem vremena, b) nijedno psihofiziološko stanje nema istinitiju percepciju vremena od ikojeg drugog. Mozak čovjeka koji je umro i raspao se prije 3000 godina više ne postoji za nas, ali bi samome sebi mogao i dalje biti stvaran, prepričava Filip Drača Eidetic Afterlife Hypothesis koja se koristi uvidima neuroznanosti ali je zapravo o percepciji vremena

Povijest, specificnosti kapitalizma i nova rodna podjela rada

31. listopada 2024. / čita se 17 minuta

Filip Drača

KNJIGE

Povijest, specificnosti kapitalizma i nova rodna podjela rada

Knjiga 'Napuknuće prirode' Frana Radonića Mayra istražuje povijesne i društvene razloge razdvajanja prirode i društva u modernom dobu, piše Filip Drača. Radonić Mayr zaključuje kako je upravo kapitalizam stvorio koncept prirode kao nečega eksternaliziranog, neovisnog o ljudskom društvu i bez vlastite inteligencije. U tim okolnostima reproduktivni rad žena ima, u usporedbi s prethodnim epohama patrijarhata, dodatne svrhe, uz ostale i pojeftinjenje radne snage

Povratak Spinoze. Filozofija prirode i uma u razdoblju klimatskih promjena

21. rujna 2024. / čita se 18 minuta

Filip Drača

FILOZOFIJA

Povratak Spinoze. Filozofija prirode i uma u razdoblju klimatskih promjena

Sukob dva filozofa 17. stoljeća ponovno je aktualan s obzirom na odnos suvremenog čovjeka spram svijeta, prirode i životinja, ističe Filip Drača u osvrtu na knjigu Genevieve Lloyd, "Reading Spinoza in the Anthropocene". U prvom se dijelu osvrta prikazuje Descartesov dualizam čovjeka i prirode, koji - prema Lloyd - prožima suvremenu zapadnu svijest, slijedi Spinozina reakcija, a na kraju upućuje na njezinu relevantnost za današnje pokušaje redefiniranje čovjekova mjesta u prirodi.

Zanemarena mistika Kantovog opusa. Utjecaj Swedenborga na Kritiku čistog uma

27. lipnja 2024. / čita se 14 minuta

Filip Drača

FILOZOFIJA

Zanemarena mistika Kantovog opusa. Utjecaj Swedenborga na Kritiku čistog uma

Uvriježen pogled na Kantov opus često izostavlja ulogu misticizma, no Stephen Palmquist vjeruje kako ideje švedskog mistika Emanuela Swedenborga nisu samo oblikovale Kantove rane radove već su utjecale i na njegov kasniji kritički opus. Filip Drača istražuje ove tvrdnje, kao i protuteze Ayina Maharaja, te poziva na istraživanje utjecaja misticizma i na druga velika imena u filozofiji.

U Saitovoj viziji svi bi čistili ulice i radili hranu. Pitanje je – zašto ne? I zašto odrast a ne održivi razvoj?

15. svibnja 2024. / čita se 16 minuta

Filip Drača

EKONOMIJA

U Saitovoj viziji svi bi čistili ulice i radili hranu. Pitanje je – zašto ne? I zašto odrast a ne održivi razvoj?

Odrast, odustajanje od ekonomskog rasta, japanskog filozofa Koheia Saita nije povratak u kameno doba, već put u bolji život, piše Filip Drača o knjizi 'Slow Down: A Degrowth Manifesto'. Ne radi se o spašavanju okoliša radi njega samog, ekonomski rast je i monotonija jednog te istog napornog posla cijeli život. Među prijedlozima promjena je i jedno iznenađenje, oblik rada koji je, ako se radi dobro - neefikasan. Koji?

Postoneovo tumačenje modernog antisemitizma kao oblika kritike kapitalizma

31. listopada 2023. / čita se 13 minuta

Filip Drača

FILOZOFIJA

Postoneovo tumačenje modernog antisemitizma kao oblika kritike kapitalizma

Reinterpretirajući Marxa Moishe Postone pronalazi neočekivane paralele između tradicionalne kritike kapitalizma i modernog antisemitizma, objašnjava Filip Drača. Je li nacizam bio pobuna protiv moderniteta ili jedan od njegovih oblika? Koliko je nacional-socijalizam pokušaj pobune protiv one dimenzije kapitalizma koju se identificiralo sa Židovima

Zanemarena magija i mistika u Hegelovim idejama. Nadahnuće u alkemiji i hermetizmu

11. listopada 2023. / čita se 12 minuta

Filip Drača

FILOZOFIJA

Zanemarena magija i mistika u Hegelovim idejama. Nadahnuće u alkemiji i hermetizmu

Hegel je smatrao da su paranormalne moći empirijski dokumentirane činjenice, te je sposobnost svoje filozofije da ih objasni smatrao dokazom njezine superiornosti, piše Filip Drača u svojem tekstu o misticizmu u Hegelovim djelima, te postavlja pitanje koliko nas prihvaćanje njegovih ideja obvezuje na iste zaključke o magiji.

Agamben, ikona antitotalitarne ljevice heroj antivaksera. Kritičari

17. lipnja 2022. / čita se 18 minuta

Filip Drača

pandemija i politika

Agamben, ikona antitotalitarne ljevice heroj antivaksera. Kritičari

Upravo su beskućnici, siromašni, radnici, zatvorenici u pandemiji bili izloženiji opasnosti, objašnjava Filip Drača stanovito Agambenovo licemjerje zbog manjka angažmana oko stvarnog 'golog života' na temelju kojeg je izgradio svoju antitotalitarnu teoriju. Zajedno s Adamom Kotskom, Donatellom Di Cesare, Slavojem Žižekom i Benjaminom Brattonom, kritičarima koji su nekoć Agambenu bili bliži, postavlja pitanje koliko je opravdano bilo kakvo upravljanje prirodnim katastrofama gledati kao autoritarno i rubno Holokaustu

  1. Pages:
  2. 1
  3. 2