Autorski članci: Filip Drača

27. prosinca 2024. / Publikacije

FILOZOFIJA

Vječnost zarobljena u djeliću sekunde. Eidetička hipoteza života nakon smrti

Strangeweather nas nastoji uvjeriti u temporalni relativizam u kojemu a) postoje i druga psihofiziološka stanja sa svojim doživljajem vremena, b) nijedno psihofiziološko stanje nema istinitiju percepciju vremena od ikojeg drugog. Mozak čovjeka koji je umro i raspao se prije 3000 godina više ne postoji za nas, ali bi samome sebi mogao i dalje biti stvaran, prepričava Filip Drača Eidetic Afterlife Hypothesis koja se koristi uvidima neuroznanosti ali je zapravo o percepciji vremena

Filip Drača

31. listopada 2024. / Članci

KNJIGE

Povijest, specificnosti kapitalizma i nova rodna podjela rada

Knjiga 'Napuknuće prirode' Frana Radonića Mayra istražuje povijesne i društvene razloge razdvajanja prirode i društva u modernom dobu, piše Filip Drača. Radonić Mayr zaključuje kako je upravo kapitalizam stvorio koncept prirode kao nečega eksternaliziranog, neovisnog o ljudskom društvu i bez vlastite inteligencije. U tim okolnostima reproduktivni rad žena ima, u usporedbi s prethodnim epohama patrijarhata, dodatne svrhe, uz ostale i pojeftinjenje radne snage

Filip Drača

21. rujna 2024. / Publikacije

FILOZOFIJA

Povratak Spinoze. Filozofija prirode i uma u razdoblju klimatskih promjena

Sukob dva filozofa 17. stoljeća ponovno je aktualan s obzirom na odnos suvremenog čovjeka spram svijeta, prirode i životinja, ističe Filip Drača u osvrtu na knjigu Genevieve Lloyd, "Reading Spinoza in the Anthropocene". U prvom se dijelu osvrta prikazuje Descartesov dualizam čovjeka i prirode, koji - prema Lloyd - prožima suvremenu zapadnu svijest, slijedi Spinozina reakcija, a na kraju upućuje na njezinu relevantnost za današnje pokušaje redefiniranje čovjekova mjesta u prirodi.

Filip Drača

27. lipnja 2024. / Članci

FILOZOFIJA

Zanemarena mistika Kantovog opusa. Utjecaj Swedenborga na Kritiku čistog uma

Uvriježen pogled na Kantov opus često izostavlja ulogu misticizma, no Stephen Palmquist vjeruje kako ideje švedskog mistika Emanuela Swedenborga nisu samo oblikovale Kantove rane radove već su utjecale i na njegov kasniji kritički opus. Filip Drača istražuje ove tvrdnje, kao i protuteze Ayina Maharaja, te poziva na istraživanje utjecaja misticizma i na druga velika imena u filozofiji.

Filip Drača

15. svibnja 2024. / Rasprave

EKONOMIJA

U Saitovoj viziji svi bi čistili ulice i radili hranu. Pitanje je – zašto ne? I zašto odrast a ne održivi razvoj?

Odrast, odustajanje od ekonomskog rasta, japanskog filozofa Koheia Saita nije povratak u kameno doba, već put u bolji život, piše Filip Drača o knjizi 'Slow Down: A Degrowth Manifesto'. Ne radi se o spašavanju okoliša radi njega samog, ekonomski rast je i monotonija jednog te istog napornog posla cijeli život. Među prijedlozima promjena je i jedno iznenađenje, oblik rada koji je, ako se radi dobro - neefikasan. Koji?

Filip Drača

31. listopada 2023. / Rasprave

FILOZOFIJA

Postoneovo tumačenje modernog antisemitizma kao oblika kritike kapitalizma

Reinterpretirajući Marxa Moishe Postone pronalazi neočekivane paralele između tradicionalne kritike kapitalizma i modernog antisemitizma, objašnjava Filip Drača. Je li nacizam bio pobuna protiv moderniteta ili jedan od njegovih oblika? Koliko je nacional-socijalizam pokušaj pobune protiv one dimenzije kapitalizma koju se identificiralo sa Židovima

Filip Drača

11. listopada 2023. / Članci

FILOZOFIJA

Zanemarena magija i mistika u Hegelovim idejama. Nadahnuće u alkemiji i hermetizmu

Hegel je smatrao da su paranormalne moći empirijski dokumentirane činjenice, te je sposobnost svoje filozofije da ih objasni smatrao dokazom njezine superiornosti, piše Filip Drača u svojem tekstu o misticizmu u Hegelovim djelima, te postavlja pitanje koliko nas prihvaćanje njegovih ideja obvezuje na iste zaključke o magiji.

Filip Drača

15. travnja 2023. / Rasprave

filozofija

Pandemijski izazov zapadnoj predodžbi o čovjeku i prirodi, pojedincu i društvu. Buduća politika i prirodne znanosti.

Filozof Benjamin Bratton u knjizi "Revenge of the Real" argumentira da bi se tvrde znanosti trebale uzeti kao temelj za rekonstituciju današnje političke kulture. Filip Drača ocjenjuje Brattonove ideje i zaključuje kako knjiga bolje prolazi kao predviđanje onoga što dolazi, nego kao manifest.

Filip Drača

17. lipnja 2022. / Članci Rasprave

pandemija i politika

Agamben, ikona antitotalitarne ljevice heroj antivaksera. Kritičari

Upravo su beskućnici, siromašni, radnici, zatvorenici u pandemiji bili izloženiji opasnosti, objašnjava Filip Drača stanovito Agambenovo licemjerje zbog manjka angažmana oko stvarnog 'golog života' na temelju kojeg je izgradio svoju antitotalitarnu teoriju. Zajedno s Adamom Kotskom, Donatellom Di Cesare, Slavojem Žižekom i Benjaminom Brattonom, kritičarima koji su nekoć Agambenu bili bliži, postavlja pitanje koliko je opravdano bilo kakvo upravljanje prirodnim katastrofama gledati kao autoritarno i rubno Holokaustu

Filip Drača

27. ožujka 2022. / Publikacije

filozofija

Pobunjeni um Ankice Čakardić. O ukorijenjenosti filozofije u stvarnim, svjetovnim konfliktima  

Profesorica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Ankica Čakardić objavila je novu knjigu filozofskih eseja. Filip Drača pažnju je posvetio onima koji se bave Hegelom, Marxom i Engelsom

Filip Drača

2. ožujka 2022. / Publikacije

KNJIGE

Katarina Peović o Zoranu Milanoviću iz perspektive historijskog materijalizma

Nova knjiga Katarine Peović dotiče se mnogih međusobno slabo povezanih tema, od kojih nijedna nije razrađena jako iscrpno ili duboko, piše Filip Drača. Ako je se doživi kao seriju komentara na neke aktualne teme, pisane kroz prizmu historijskog materijalizma i psihoanalize, tada se iz nje može dobiti najviše

Filip Drača