U subotu 8. kolovoza 2026. u Zagrebu je u 95. godini života umro hrvatski fizičar akademik Ivo Šlaus, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Tim povodom Ideje.hr ponovno objavljuju intervju koji je u studenom 2018. dao Mirjani Matešić.
Procjenjuje se da će samo Italija, u periodu ukidanja karantene, trebati mjesečno milijardu maski i pola milijarde rukavica, piše Mirjana Matešić. WWF je izračunao da, ako samo 1% tih maski bude nepropisno odloženo ili bačeno u prirodu, to će značiti da mjesečno 10 milijuna maski zagađuje okoliš.
Već je niz istraživanja koja potvrđuju vezu čovjekove aktivnosti u staništima životinja s prelaskom virusa na čovjeka. Posebno je vrijedan pažnje prelazak virusa sa ugroženih vrsta. To gotovo da je elementarno - ugrožavanjem životinjske vrste koja nosi patogene, oni prelaze na najlogičniji slijedeći izbor s kojim imaju kontakt – čovjeka. U drugom dijelu članka Mirjana Matešić opsuje Europski zeleni plan koji, usmjeren zaštiti okoliša, predstavlja prvi korak u pokušaju održavanja prirodne ravnoteže
Iako možda nije značajno sudjelovala u globalnim emisijama stakleničkih plinova, Hrvatska će bez ulaganja u razvoj na temelju eko-održivosti biti žrtva klimatskih promjena, komentira Mirjana Matešić izjavu Zorana Milanovića da je licemjerno kad zemlje koje su se razvile zagađivanjem od nerazvijenih traže da smanje emisije.
Mirjana Matešić izdvaja glavne naglaske iz Europskog zelenog plana objavljenog tek desetak dana nakon što je Europska komisija definitivno formirana. Što se očekuje od industrije, što od država članica i njihovih proračuna, što od obrazovanja i sličnih društvenih segmenata
U ponedjeljak, 23. rujna je održan Samit Ujedinjenih naroda na temu klimatskih promjena. Nove obveze su najavili 66 zemalja, 93 kompanije i više od 100 gradova. Njemačka i Slovačka su pristupile savezu za zaustavljanje izgradnje termoelektrana na ugljen čime je taj savez narastao na 32 zemlje. Govor je održala i predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović, koji, kao i što Hrvatska čini u suočavanju s klimatskim promjenama, analizira Mirjana Matešić
Nedavno je Financial Times objavio da će u uređivačkoj politici odsad zagovarati korporativnu odgovornost kao jednu od sastavnica "reseta" kapitalizma. U istom je smislu izjavu potpisao 181 lider najvećih američkih kompanija. Mirjana Matešić piše o evoluciji ideje korporativne odgovornosti a na kraju se dotiče i Hrvatske
Rješavanje strukturnih problema, smanjivanjem kamatnih stopa i zaduživanjem, dakle korištenjem cikličnih ekonomskih instrumenata - pogrešno je. Jedino možemo očekivati daljnji porast duga, kaže Reiner Klingholz iz berlinskog instituta koji je proveo istraživanje o izazovima svijeta bez ekonomskog rasta
U Priči o dva grada, Charles Dickens napisao je „ovo je najbolje i najgore od svih vremena“. I zaista je tako. Najbolje živimo, imamo mogućnosti borbe protiv bolesti, višu kvalitetu života, ali ovo je i najranjivije razdoblje jer u roku 24 sata terorist ili politička pogreška mogu nas koštati rata. Prvi svjetski rat koštao nas je 20 milijuna ljudi, u Drugom svjetskom ratu izgubili smo oko 60 milijuna života. U periodu od 1991. u petanestak godina od gladi je u svijetu umrlo 423 milijuna ljudi. Ako ništa ne učinimo, uništit će nas klimatske promjene
Kao članica stručnog žirija, bila sam oduševljena nevjerojatnim rješenjima, njihovom brojnošću te količinom energije i vremena koje stručnjaci, znanstvenici i poduzetnici diljem EU ulažu u razvoj tehnologija koje rješavaju okolišna pitanja, piše Mirjana Matešić. U Hrvatskoj ne nalazimo takvu energiju ili barem ne u inicijativama u pitanjima okoliša. Za pretpostaviti je da je razlika u uvjetima i sveopćoj klimi u kojoj posluje poduzetništvo Europske unije