promocija knjige
U sklopu programa Priroda uživo u knjižnici Bogdan Ogrizović u Zagrebu Boris Kožnjak predstavio je svoju knjigu Demokritova tjelešca i Parmenidova punina. Kao moto, autor se poslužio zaključkom Daniela Dennetta da 'ne postoji znanost oslobođena od filozofije, postoji samo znanost čija je filozofska prtljaga ukrcana bez pregleda'. Ljubaznošću organizatora Darija Hrupeca i knjižnice Bogdan Ogrizović u nastavku prenosimo video-zapis predavanja, kratki sadržaj knjige i bilješku o autoru
U sklopu programa Priroda uživo u knjižnici Bogdan Ogrizović u Zagrebu Boris Kožnjak predstavio je svoju knjigu Demokritova tjelešca i Parmenidova punina. Kao moto, autor se poslužio zaključkom Daniela Dennetta da 'ne postoji znanost oslobođena od filozofije, postoji samo znanost čija je filozofska prtljaga ukrcana bez pregleda'. Ljubaznošću organizatora Darija Hrupeca i knjižnice Bogdan Ogrizović u nastavku prenosimo video-zapis predavanja, kratki sadržaj knjige i bilješku o autoru
SAŽETAK Knjiga “Demokritova tjelešca i Parmenidova punina: metafizički temelji fizike mikrosvijeta” djelo je na presjeku fizike, filozofije i povijesti koje, s jedne strane, na opsežan, izvornom literaturom obilno potkrijepljen i dosljedan način prikazuje dug i bogat historijat našeg iskustvenog i konceptualnog znanja o atomnom i subatomnom svijetu od antičke filozofije do suvremenih tehnološki sofisticiranih eksperimenata, a s druge strane nudi autentičnu kritičku filozofijsku raščlambu toga znanja koje kulminira autorovim originalnim tumačenjem moderne fizike mikrosvijeta utemeljenim na tradicionalnoj – u modernoj prirodnoj znanosti uvelike zaboravljenoj – metafizičkoj, poglavito Aristotelovoj misli. Djelo je namijenjeno profesionalnim fizičarima i filozofima, ali je svojim osmišljenim pristupom, sustavnošću izlaganja i lakoćom stila uz zadržanu ozbiljnost i strogost argumenata pristupačno i širem krugu čitatelja zainteresiranih za suvremenu znanost.
O PREDAVAČU Boris Kožnjak (rođen 1972. u Čakovcu) je znanstveni savjetnik u Institutu za filozofiju u Zagrebu. Diplomirao je fiziku na Fizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, a stupanj doktora znanosti iz područja humanističkih znanosti u polju filozofije stekao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Radio je kao asistent i viši asistent na Zavodu za povijest, filozofiju i sociologiju znanosti PMF-a u Zagrebu, na Institutu za filozofiju zaposlen je od 2013. godine. Glavno područje specijalizacije mu je filozofija znanosti, poglavito moderne fizike, sa snažnim interesom prema integraciji s ostalim metaznanostima – poviješću, sociologijom i psihologijom znanosti – o čemu plodno objavljuje u međunarodnim i domaćim časopisima.
O CIKLUSU PRIRODA UŽIVO Hrvatsko prirodoslovno društvo organizira ciklus znanstveno-popularizacijskih predavanja pod nazivom Priroda uživo. Predavanja se održavaju dvaput mjesečno u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića. Arhiva prošlih predavanja dostupna je na https://hpd.hr/priroda-uzivo/arhiva-p… a videozapisi na https://hpd.hr/priroda-uzivo/videozap…
12. listopada 2026.
Forum za vanjsku politiku, u partnerstvu s portalom Ideje.hr, poziva vas na panel-raspravu „Izazovi za diplomaciju 21. stoljeća”, koja će se održati u srijedu, 14. listopada 2026. u 11 sati u dvorani Orion (NSZVO, 1. kat). Dejan Jović, Vesna Pusić, Božo Kovačević i Damir Grubiša raspravljat će o tome što diplomacija danas može i gdje su joj granice.
12. listopada 2026.
INTERVJU MARKO VUČETIĆ
Uoči rasprave Hrvatskog sabora o nepovjerenju Andreju Plenkoviću zbog afere s opasnim otpadom, gost Domagoja Novokmeta je Marko Vučetić, bivši saborski zastupnik, filozof i profesor na Sveučilištu u Zadru.
12. listopada 2026. / čita se 9 minuta
Kemija
Nobelova nagrada za kemiju 2026. dodijeljena je Henriju B. Kaganu i Kensu Soaiju „za otkriće nelinearnih učinaka i autokatalize u asimetričnoj organskoj sintezi“. Ta su otkrića, piše Tomislav Portada, pomogla da bolje razumijemo kako ciljano pripraviti jedan enantiomer željenog spoja, a također i kako je u živom svijetu prevladala samo jedna od dviju zrcalno simetričnih mogućnosti.