Da naš današnji položaj ne uzimamo „zdravo za gotovo“ važno je sjetiti se da su ljudi ubijani kako bismo imali 8-satni radni dan: osam organizatora skupa u Chicagu osuđeno je na smrt zbog njihovih političkih uvjerenja, a ne zbog djela.
Iako se ulaskom u kapitalizam očekivalo drukčije, u Hrvatskoj se i danas dominantno živi od rada. Za kretanja na tržištu rada vlada međutim slabo zanimanje, pa ni najnoviji podatci Eurostata, prema kojima je Hrvatska ponovo šampion, nisu privukli pažnju. Potječe li otuda osjećaj zanemarivanja (bitnih situacija), izaziva li baš on apstinenciju i odlazak
Novo je doba. Ako Trump može voditi SAD zašto Zelenski ne bi vodio Ukrajinu? Gotovo tročetvrtinska većina glasala je protiv političko-oligarhijske elite, piše Božo Kovačević. Čudesna je činjenica da su građani zemlje na čijem se teritoriju vodi rat odbacili slogan "vojska, jezik, vjera" dosadašnjeg predsjednika Porošenka, nastavak agonije u odnosima s Rusijom i daljnji pad standarda. Zbog toga je jedno od obećanja Zelenskog – da će tijekom mandata nastojati promijeniti politički sustav i da nakon toga u Ukrajini više neće biti političara – dobilo tako veliku podršku
U izdanju Naklade Ljevak iz tiska upravo izlazi knjiga Željka Rohatinskog Kriza u Hrvatskoj. Vjerujemo da se već iz Predgovora, koji je napisala prof Ivanov, a koji - ljubaznošću autora i izdavača - donosimo kao tek prvi izvadak iz knjige prije promocije, vidi otklon od ustaljenog pristupa hrvatskoj ekonomskoj zbilji
Iz tiska sljedeći tjedan, u izdanju Naklade Ljevak, izlazi knjiga Kriza u Hrvatskoj, Željka Rohatinskog, guvernera Hrvatske narodne banke od 2000. do 2012. godine
Jasno je da nitko neće moći spriječiti predsjednika Trumpa da pokrene rat protiv Venezuele ako on zaključi da bi mu to bio dobar ulog za pobjedu na idućim predsjedničkim izborima, piše Božo Kovačević. Svakome tko prati zbivanja u i oko Venezuele jasno je kamo sve to vodi.
Policija je u slučaju Đurđice Klancir angažirana mimo naloga suda i prije nego što je podignuta optužnica. Božo Kovačević detaljno, kritički raščlanjuje postupke premijera Andreja Plenkovića u vezi s prosvjedom novinara, neskrivenim policijskim zastrašivanjem na radnom mjestu i mnogim drugim slučajevima.
Potpisnici zaista jedinstvenog pisma su čelnica CDU Annegret Kramp-Karrenbauer, čelnica SPD-a Andrea Nahles, čelnici stranke Zelenih, predsjednici udruga njemačke industrije i njemačkih sindikata, Njemačke evangeličke crkve, uprave Daimlera, Airbusa... sve do bivšeg golmana njemačke nogometne momčadi Jensa Lehmanna. O odnosu Nijemaca prema Brexitu piše Anđelko Šubić
U nastojanju unapređenja rada osnovan je četrnaestočlani Savjet internetske stranice Ideje.hr koji će se periodično sastajati, ali i u međuvremenu kontinuirano diskutirati dosadašnji rad i mogućnost njegova usavršavanja
Prema nekim analizama politika koju je ECB vodio posljednjih sedam godina odgovarala bi Hrvatskoj da je bila u euru, ali nije uvijek odgovarala Baltičkim zemljama a pogotovu Grčkoj, Irskoj i donekle Španjolskoj, piše Vladimir Arčabić. Također upozorava na oprez kod tumačenja analiza
U Političkim analizama Višeslav Raos analizira aktivnosti hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu, a u Communication Management Review razmatra se utjecaj različitih medija na rast populizma
U povodu objave knjige Democracy and Truth. The conflict between political and epistemic virtues, u izdanju Mimesis International, autorica Snježana Prijić-Samaržija, rektorica Sveučilišta u Rijeci i redovita profesorica na Filozofskom fakultetu, održat će u Zagrebu na Fakultetu političkih znanosti (dvorana A) 16. siječnja od 10:30 sati predavanje pod naslovom Demokracija i istina.
Od osamostaljenja do danas Hrvatska je u recesiji bila gotovo 38% posto vremena (SAD su od 1945. godine bile u recesijama manje od 14% vremena, a od 1990. čak manje od 10% vremena), piše Vladimir Arčabić u članku u kojem konstatira da je hrvatski poslovni ciklus usklađen s europskim i da bi joj u tom pogledu odgovaralo uvođenje eura
Pomisao da je monetarni eksperiment uvođenja zajedničke valute na kontinentu koji je u dva svjetska rata i komunističkoj revoluciji pobio 100 milijuna ljudi nešto što treba ostaviti nedovršenim, uz nadu da će generacije koje dolaze nekako okončati taj posao, jest, blago rečeno, stupidna. U drugom članku, ponovo utemeljenom na knjizi Josepha Stiglitza, objašnjava se kako bi se eurzona trebala promijeniti da se spasi zajednička valuta članica EU
Ljiljana Mikulčić prikazuje program Festivali pod reflektorom koji je prikazan u nenatjecateljskom dijelu. Zaključuje da Zagreb ima festival visoke kvalitete
Institut za povijest umjetnosti predstavio interaktivnu bazu podataka namijenjenu digitalnom istraživanju, koja će od iduće godine biti javno dostupna. U bazi su podaci o gotovo 30 tisuća osoba, 2,5 tisuće izložbi, stotinjak časopisa i događaja, a razvijeni su i alati za vizualizaciju njihovih međusobnih odnosa
Osim medijske objave ne postoji nikakva znanstvena potvrda da se eksperiment uopće dogodio, piše Tamara Čačev. No dr. He ima respektabilni životopis i publikacije pa nije nevjerojatno da bi tako nešto njegov laboratorij bio u stanju napraviti. U Kini se vjerojatno u području biomedicine radi puno više nego što javnost na zapadu zna. Ipak, prava kontroverza je - pitanje etičnosti
U petak, 30 studenoga, u knjižnici Bogdan Ogrizović, Preradovićeva 5, Zagreb, u povodu objavljivanja knjige Slučaj Agrokor. Privatizacija i crony kapitalizam, održat će se rasprava o (ne)odgovornosti elita. U raspravi će uz autora Željka Ivankovića sudjelovati: Žarko Puhovski, recenzenti Zdravko Petak i Nenad Zakošek, te drugi pozvani stručnjaci i istraživači.
U ponedjeljak na SRCE-u počinje međunarodna konferencija o digitalnoj povijesti umjetnosti, u četvrtak je na Ekonomskom fakultetu prikaz tranzicije iz socijalizma u Rusiji i Kini, a na kraju tjedna održava se i Popper forum
Ministrica znanosti Blaženka Divjak potvrdila je kako će Hrvatska od 2019. godine biti pridružena članica Europskog laboratorija za fiziku čestica (CERN), najvećeg svjetskog znanstvenog laboratorija. U tom povodu donosimo poglavlje o povijesti suradnje s CERN-om iz knjige "Institut Ruđer Bošković – Ljudi i događaji 1950. – 2000." uz suglasnost autora Tanje Rudež, Krunoslava Piska te izdavača Školske knjige