s
f i y S

U fokusu

Zašto se 1. maj obilježava i slavi
Velike ideje Trumpovih protukandidata: odšteta potomcima robova; zabrana automobila na derivate; sindikalizacija prekarijata

25. kolovoza 2019. / čita se 13 minuta

Ivo Škorić

AMERIKA, UTRKA ZA PREDSJEDNIKA

Velike ideje Trumpovih protukandidata: odšteta potomcima robova; zabrana automobila na derivate; sindikalizacija prekarijata

Političke ideje koje se artikuliraju u američkoj predsjedničkoj kampanji značajno utječu na cijeli svijet, ili barem na dio koji nazivamo zapadnim. Ivo Škorić pratio je drugu debatu demokratskih kandidata za suprotstavljanje Trumpu na predstojećim predsjedničkim izborima i izdvojio koji se problemi smatraju najvažnijim i prioritetnim

Ljubo Ćesić Rojs je pogriješio: tko je jamio, jamit će opet!

10. kolovoza 2019. / čita se 9 minuta

Ivo Bićanić

Komentar Ive Bićanića

Ljubo Ćesić Rojs je pogriješio: tko je jamio, jamit će opet!

U sklopu uvođenja eura Vlada se obvezala prodati nekolicinu tvrtki i udjela u državnom vlasništvu. Provest će to prema Tuđman-Škegrinom modelu, prema kojem je provedena privatizacija devedesetih, smatra Ivo Bićanić, s ponavljanjem svih nepovoiljnih ishoda (kroni kapitalizam, nejednakost) umjesto da pokaže da smo naučili lekciju. I sve će biti po zakonu

Masakri u Americi: Ubojica je izjavio da je bio jako ljut

7. kolovoza 2019. / čita se 14 minuta

Ivo Škorić

jer amerika je zemlja velika

Masakri u Americi: Ubojica je izjavio da je bio jako ljut

Amerikanci kao da neprestano žive na rubu živaca. Previše sati rade. Ništa im u zivotu nije sigurno. Svaki dodatni stres ih može skrenuti prema tragediji, piše Ivo Škorić o najnovijoj seriji masovnih ubojstava u SAD. Lagan pristup teškom oružju i predsjednik koji nonšalantno dehumanizira i kriminalizira imigrante i manjine, praktički stavljajući nacrtanu metu na njihova ledja, svakako pridonose eskalaciji nasilja, no u korijenu bijesa i srdžbe su naša prekarna i neosmišljena egzistencija

Čime se bave dokoni Londončani (dokonost je zasluga). Hodači po izložbama u ljetnom periodu

1. kolovoza 2019. / čita se 9 minuta

Nataša Babić

LJETO U LONDONU

Čime se bave dokoni Londončani (dokonost je zasluga). Hodači po izložbama u ljetnom periodu

Olafur Eliasson je angažiran umjetnik, kakav drukčiji umjetnik može biti. On je i umjetnički celebrity, s Islanda, ali nema gdje ga nema. Nataša Babić ulovila ga je u zasjedi u Londonu, a uz njega uočila je još nekoliko izložbi koje ispunjavaju ovo ljeto, prvu rusku avangardnu umjetnicu Nataliu Gončarovu, zatim retrospektivu Lee Krasner, koja je stvarala u sjeni slavnog supruga ...

Geopolitički pothvat s golemim znanstvenim rezultatima. Je li nas više uveo u digitalno nego u svemirsko doba

20. srpnja 2019. / čita se 4 minute

Dario Hrupec

Pedeseta godišnjica prvog spuštanja čovjeka na Mjesec

Geopolitički pothvat s golemim znanstvenim rezultatima. Je li nas više uveo u digitalno nego u svemirsko doba

Na početku 21. stoljeća u svemirske programe počinju ulaziti privatnici, Bezos, Musk, piše Dario Hrupec uz 50. obljetnicu spuštanja čovjeka na Mjesec. Ima li smisla slanje ljudi na Mars? Ako je cilj razvijati tehnologiju za buduća putovanja ljudi u svemir, ima smisla. Ako je cilj samo znanstveno istraživanje, onda je bolje kao do sada – umjesto ljudi slati robote.

Ivo Bićanić: Pismo namjere je “neopisivi škandal”. Molba Plenkoviću i Vujčiću – da nas ne vrijeđaju. Tko će sad jamiti

13. srpnja 2019. / čita se 7 minuta

Ivo Bićanić

uvođenje eura (6)

Ivo Bićanić: Pismo namjere je “neopisivi škandal”. Molba Plenkoviću i Vujčiću – da nas ne vrijeđaju. Tko će sad jamiti

Vujčić i Plenković u srži nisu demokrati, ali sasvim sigurno imaju vrlo dobro mišljenje o sebi i vjerojatno nekakav osjećaj 'manifest destiny'. Vjerojatno misle da su prosvijećeni i gdje bi im bio kraj da nema te vražje demokracije. Lijepo bismo ih molili da nam ne objašnjavaju da promjene iz Akcijskog plana radimo zbog sebe. Vrijeđa zdrav razum onih srednje dobrog sjećanja što nisu smislili novu mantru.

Hrvatska d.d. Žarko Puhovski objašnjava 30. svibnja

9. srpnja 2019. / čita se 15 minuta

Žarko Puhovski

dan državnosti

Hrvatska d.d. Žarko Puhovski objašnjava 30. svibnja

Hrvatska bi trebala obilježavati dva nosiva datuma svoje (unutrašnje i vanjske) državnosti – 30. svibnja (dan državnosti) i 15. siječnja (dan neovisnosti), piše Žarko Puhovski. Do 1990. jednostavno nije imala državu, prolazila je uglavnom kroz različite okupacijske modele (od kojih su samo austro-ugarski i prvi jugoslavenski bili blizu državnoga standarda svoje epohe). Kao država je Hrvatska doista uspostavljena tek 30. svibnja 1990. godine

Merkel se kune da je nije ni spomenula. Nijemci o von der Leyen i prijedlozima čelnika Europske unije. Sve gubitnici

7. srpnja 2019. / čita se 7 minuta

Anđelko Šubić

Europska unija

Merkel se kune da je nije ni spomenula. Nijemci o von der Leyen i prijedlozima čelnika Europske unije. Sve gubitnici

Čelnici Višegradske skupine su brzo stali iza von der Leyen. Zašto - o tome se samo nagađa i u Njemačkoj, piše Anđelko Šubić. I ona je govorila protiv devastacije pravne države u Mađarskoj ili Poljskoj, čak je otvoreno podržala poljsku oporbu, no Ursula von der Leyen ipak ne izgleda kao političarka koja bi bila u stanju stvoriti takvu kritičnu masu da Višegradskoj skupini postane doista neugodno

Tri koraka od pravne do policijske države. Salvinijev rat protiv nevladinih udruga: ‘kako su naporne te obrazovane žene’

5. srpnja 2019. / čita se 15 minuta

Aleksandra Šućur

Italija i izbjeglice

Tri koraka od pravne do policijske države. Salvinijev rat protiv nevladinih udruga: ‘kako su naporne te obrazovane žene’

U usporedbi s drugim zemljama zapadne Europe, Italija ima puno manje stranih rezidenata, ukupno tek oko osam posto. Paniku šire oni političari koji svoj uspjeh duguju propagandi i sijanju straha, piše Aleksandra Šućur u članku u kojem u slučaju sukoba talijanskog populističkog ministra policije Salvinija s kapetanicom broda Sea Watch 3 prepoznaje refleksije talijanskog odnosa s Europom, te odnosa prema nevladinim udrugama

Poslodavci i zaposlenici, kome koriste fleksibilni radni aranžmani? U Hrvatskoj se opet igra na pogrešnu kartu

12. lipnja 2019. / čita se 12 minuta

Karlo Vajdić

Iz hrvatskih stručnih i znanstvenih časopisa

Poslodavci i zaposlenici, kome koriste fleksibilni radni aranžmani? U Hrvatskoj se opet igra na pogrešnu kartu

Tržište rada najzapostavljeniji je segment domaće ekonomije. Ovdje prikazujemo recentna istraživanja u kojima se uočava da je naše tržište rada diskriminatorno prema starijima, kod kojih ipak postoji dodatni radni kapacitet, ali tome naše tržište nije prilagođeno. Posebno je zanimljivo istraživanje koje pokazuje da su u Hrvatskoj učestaliji fleksibilni oblici rada koji idu u korist poslodavcima, iako puno bolje opće a i financijske rezultate pokazuju oni oblici koji idu u korist zaposlenih

Ekskluzivni izračuni financijskog optimizma/pesimizma i zadovoljstva životom u Hrvatskoj u posljednjih deset godina. Koliko stvarno međusobno ovise?

7. lipnja 2019. / čita se 9 minuta

Andrijana Mušura Gabor

psycho killer

Ekskluzivni izračuni financijskog optimizma/pesimizma i zadovoljstva životom u Hrvatskoj u posljednjih deset godina. Koliko stvarno međusobno ovise?

Ako volite vidjeti širu sliku, primijetit ćete kako smo u zadnjih 10 godina postali nezadovoljniji životom, a financijski optimističniji, piše Andrijana Mušura Gabor. Ako ne volite širu sliku, zaključit ćete kako smo u zadnje tri godine malo zadovoljniji životom, i svakako financijski optimističniji. Ako se poistovjećujete sa stavom "nije mi jasno", primijetit ćete kako je svijet optimističniji i zadovoljniji životom, dok kod nas ti pokazatelji divergiraju. No, pročitajte do kraja (završeci su važni)

Ivan Padjen i Žarko Puhovski. Diskusija dvojice doajena

19. svibnja 2019.

Ideje.hr

poziv na raspravu: pravo i etika

Ivan Padjen i Žarko Puhovski. Diskusija dvojice doajena

Ideje.hr pozivaju vas na raspravu Pravo i etika, u kojoj će uvodne riječi dati prof. dr. sc. Ivan Padjen i prof. dr. sc. Žarko Puhovski. Rasprava će se održati 23. svibnja od 17:00, na adresi Florijana Andrašeca 18a, na prvom katu.

Europska komisija od informacijskih kompanija zahtijeva da zaustavljaju (dez)informacije koje nisu zabranjene

17. svibnja 2019. / čita se 11 minuta

Božo Kovačević

Populizam i borba EU protiv dezinformacija

Europska komisija od informacijskih kompanija zahtijeva da zaustavljaju (dez)informacije koje nisu zabranjene

Zabrinutost za ishod izbora za Europski parlament više je nego očita, kao i da će se nadzirati informacijske servise. Odbijanje da se kao uzrok nezadovoljstva birača razmotre pogreške vlastodržaca i preispitaju neke dosadašnje politike zabrinjava koliko i dezinformacije koje plasiraju njihovi protivnici. Božo Kovačević piše o nastojanjima europske administracije da rast populizma zaustavi cenzurom.

Potpisi za referendum o mirovinskom sustavu su skupljeni. Ali, problem na tržištu rada ostaje

12. svibnja 2019. / čita se 3 minute

Ideje.hr

Rasprava

Potpisi za referendum o mirovinskom sustavu su skupljeni. Ali, problem na tržištu rada ostaje

Sindikati su objavili da su prikupili enorman broj, više od 600.000 potpisa za referendum o mirovinskom sustavu; gotovo da konkuriraju izlaznosti na europske izbore. Već je kampanja otvorila pitanja liberalno-demokratskog poretka, zatim pitanja strukture mirovinskog sustava, odnosno privilegija u sustavu solidarnosti radničkih mirovina kao i pitanja tržišta rada. Odličan kontekst za raspravu o prekarnom radu koju Ideje.hr organiziraju 14. svibnja u 13:00 u Zagrebu, Florijana Andrašeca 18a/1, uz sudjelovanje kako stručnjaka koji će predstaviti svoja istraživanja o digitalno transformaciji rada tako i predstavnika stranaka koje se natječu za Europski parlament i predstavnika sindikata

1. Prekarni rad, digitalna transformacija; 2. Pravo i etika

2. svibnja 2019.

Ideje.hr

Najava rasprava

1. Prekarni rad, digitalna transformacija; 2. Pravo i etika

U svibnju Ideje.hr organiziraju dvije rasprave. Prva je o prekarnom radu u Hrvatskoj i EU, u sklopu koje će biti predstavljeno istraživanje Digitalna transformacija rada, Hrvoja Butkovića i Višnje Samardžije, iz Instituta za razvoj i međunarodne odnose u Zagrebu, a na raspravu će biti pozvani i predstavnici političkih stranaka koje se natječu za Europski parlament. U drugoj raspravi, pod naslovom Pravo i etika, uvodničari će biti uvaženi profesori Ivan Padjen i Žarko Puhovski.

Zašto se 1. maj obilježava i slavi

30. travnja 2019. / čita se 2 minute

Zvonimir Šikić

Uz Praznik rada

Zašto se 1. maj obilježava i slavi

Da naš današnji položaj ne uzimamo „zdravo za gotovo“ važno je sjetiti se da su ljudi ubijani kako bismo imali 8-satni radni dan: osam organizatora skupa u Chicagu osuđeno je na smrt zbog njihovih političkih uvjerenja, a ne zbog djela.