U drugom članku o nejednakosti opisuje se kako je ta tema postala nezaobilazna sastavnica ekonomskih istraživanja, u kakvoj je vezi s rastom te se postavlja pitanje rastu li nejednakosti na svjetskoj razini ili gospodarstva konvergiraju
Povijest Brodarskog instituta povijest je rizičnih odluka koje su devastirale njegov identitet, znanstvenu i istraživačku djelatnost. Kome je država maćeha, a kome majka
Europska se unija u očima građana doživljava kao supranacionalna organizacija koja promovira globalizaciju, liberalizaciju i kozmopolitizam, a ne kao organizacija koja štiti sve svoje građane, objašnjava Milan Deskar Škrbić jedan od političkih problema koji je u pozadini europske krize
Zbog neprihvaćanja činjenice da je slučaj Agrokor posljedica istrošene političke i ekonomske ideologije, ishod velikog potresa po svemu je sudeći samo preslagivanje oligarhijske strukture na nižoj razini
Lex Agrokor često se opravdavao pozivanjem na slične zakone u drugim zemljama, posebno na slučaj Parmalat. Ideje.hr donose usporedbu svrhe, postupaka i drugih karakteristika dvaju zakona
Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja pokrenuo je istraživanje o nejednakosti plaća, čiji su autori profesor Ivo Bićanić, Željko Ivanković i Matija Kroflin. U tri će članka, koji su dio projekta, biti prikazano kako je tema nejednakosti napokon ušla u maticu ekonomske analize. U ovom prvom članku prikazuju se teorije koje su isključivale pitanje nejednakosti iz ekonomije
Danas znamo da arogantan i neprijateljski radni stil povećava izglede za postizanje znanstvene eminencije, a psihologija znanosti također je ustvrdila da kasnije rođeni znanstvenici imaju veće šanse prihvaćati nove, revolucionarne znanstvene teorije nego li prvorođeni znanstvenici
Je li Zagrebačko sveučilište preveliko, treba li ga podijeliti? Jesu li manja sveučilišta uspješnija? Iako manji broj studenata nije jamac kvalitetnijeg i bolje rangiranog sveučilišta, pet najbolje rangiranih europskih sveučilišta ima manje od dvadeset tisuća studenata, a Zagreb blizu sedamdeset tisuća. Zašto usporedba s Bečom nije adekvatna
Nadežda Čačinović u diskusiji o tome kakva treba biti škola analizira koja su znanja korisna na primjeru prekida trudnoće i početka života
Riječ je o postupnom i skromnom pokušaju da se hrvatski akademski i intelektualni potencijal, koji je trenutačno raspršen u rukavcima i zapleten na preprekama, aktivira u javnom prostoru i racionalnoj javnoj diskusiji. Pozivamo na suradnju. Uspjeh najviše ovisi o tome koliko ćemo u njoj uživati. Zabavljajmo se!