U trećem, odličnom, članku o pseudoznanosti raspravlja se o predrasudama, interesima, izbjegavnju informacija, internetu, polarizaciji skupina, potrebi za pripadanjem, te napokon o kultu znanosti koji ima svoju ikonografiju, svoje evangeliste, uvjerenje o svemoći, zahtjeve za divljenjem i strahopoštovanjem i potiskivanjem radoznalosti
Lideri dviju vodećih nacionalnih stranaka, HDZ-a i SDP-a na lokalnim izborima testiraju svoj autoritet u strankama koje su relativno nedavno preuzeli; izazivači testiraju svoj potencijal, dugogodišnji lokalni moćnici svoju održivost a osobe iz javnog života svoj stvarni utjecaj
Zašto je teško opovrgnuti pseudoznanost? Zato što je uvijek lakše smisliti prigovor nego odgovoriti na njega. Odgovori moraju zadovoljavati visoke kriterije, dok se prigovori mogu rangirati od ozbiljnih do besmislenih, odnosno zlonamjernih. Pseudoznanstvenici su ustvari dosta inventivni -:)
U prvom u seriji članaka o ulozi države u ekonomiji prikazuje se vrlo popularno i utjecajno, iako u Hrvatskoj zapostavljeno, istraživanje Mariane Mazzucato, prema kojem su u razvoju američke visokotehnološke industrije presudnu ulogu imali država i javni fondovi, kvantitetom i kvalitetom ulaganja. Raspravlja se teza da se američki pristup može oponašati
Političke stranke Pete republike izrazito su personalizirane i ovise o vođama. Snažni političari (Mitterand i Chirac), značili su i snažnu socijalističku odnosno degolističku stranku. Slabi vođe (Sarkozy ili Hollande), doveli su do slabljenja stranaka i unutarnjih frakcijskih borbi.
Istraživanje o odnosu prema klimatskim promjenama i antropocentričnom pogledu na svijet među mlađim hrvatskim znanstvenicima pokazalo je da se u tome značajno razlikuju. Koji je tome razlog?
U prvom članku o razlikama znanosti i pseudoznanosti ističe se da naglasak pseudoznanosti nije na ispitivanju i pokušaju opovrgavanja teorije nego na potvrđivanju. Taj važan obrazac vrlo je prepoznatljiv i u ideologiziranoj svakidašnjici
U skladu s tradicijom, Zdravko Marić, kao i drugi hrvatski političari, brani se od subjektivne odgovornosti, dok je pitanje zna li da nešto kao objektivna odgovornost uopće postoji. Klijentelizam sve svodi na izbjegavanje zakona. Plenković je dosad u svemu, pa i u tome, uglavnom čuvao stabilnost - zadržavao status quo
Je li s rastom globalizacije Hrvatska doživjela povećanje nejednakosti? Pridonosi li i koliko tržište rada? Pogoduje li uvezena tehnologija nekim kvalifikacijama i strukama i tako povećava ili smanjuje nejednakosti? Treći članak o nejednakosti završava porukom: Neznanje je stvar izbora!
Marš za znanost organiziran je s naglaskom na problem trenutačne administracije znanosti, s dobrim razlogom, ali ne i s dobrim argumentima