26. listopada 2024. / Klub Batina Publikacije Rasprave
U povodu nedavno objavljenog zbornika Fanaticism, u izdanju Instituta za filozofiju, Ideje.hr organizirale su razgovor o knjizi i fenomenu.
Ideje.hr
21. rujna 2024. / Publikacije
Sukob dva filozofa 17. stoljeća ponovno je aktualan s obzirom na odnos suvremenog čovjeka spram svijeta, prirode i životinja, ističe Filip Drača u osvrtu na knjigu Genevieve Lloyd, "Reading Spinoza in the Anthropocene". U prvom se dijelu osvrta prikazuje Descartesov dualizam čovjeka i prirode, koji - prema Lloyd - prožima suvremenu zapadnu svijest, slijedi Spinozina reakcija, a na kraju upućuje na njezinu relevantnost za današnje pokušaje redefiniranje čovjekova mjesta u prirodi.
Filip Drača
18. rujna 2024. / Publikacije
Stephen Chrisomalis u knjizi Reckonings istražuje zamjenu rimskih brojeva arapskima kao složen proces koji je trajao više od pet stoljeća, osporavajući uvjerenje da su arapski brojevi prihvaćeni isključivo zbog efikasnosti, piše Željko Ivanković. Koristi se uvidima iz lingvistike, kognitivne znanosti i povijesti kako bi objasnio okolnosti promjene notacije brojeva, pri čemu otvara put potpunijem razumijevanju povijesti i značenja matematičkih koncepata poput - nule.
Željko Ivanković
23. kolovoza 2024. / Publikacije
Ni stotinu godina nakon što je Frank Knight opisao razliku između rizika i neizvjesnosti, potonja nije inkorporirana u razumijevanje ekonomskih zbivanja, piše Željko Ivanković u osvrtu na knjigu "Uncertainty and Economics: A Paradigmatic Perspective" Christiana Müllera-Kademanna. Iako se snažno hvata ukoštac s ekonomskom neizvjesnošću, knjiga ostaje zarobljena u pretpostavku da cijene reflektiraju sve ekonomske informacije, i propušta uočiti da ekonomija nije autonomna od politike i tehnoloških promjena, koji su također izvor neizvjesnosti
Željko Ivanković
16. srpnja 2024. / Publikacije Rasprave
Jeremy Shearmur proveo je većinu sedamdesetih godina prošlog stoljeća kao asistent Karla Poppera. Nakon članka o uređivanju recentnog izdanja Hayekove knjige 'Law, Legislation and Liberty, koji su Ideje.hr objavile u veljači, ovdje se osvrće na godine suradnje s Popperom, ukratko se prisjeća kako je do nje došlo, kako je izgledala i koji je bio njegov - po vlastitim riječima skromni - doprinos Popperovu opusu.
Jeremy Shearmur
5. srpnja 2024. / Članci Publikacije
U knjizi "Hrabrost je u nijansi" Jean Birnbaum, istražujući mogućnosti za suočavanje sa svijetom sve izraženijeg fanatizma i netolerancije, poziva u pomoć Camusa, Orwella, Arendt, Arona, Barthesa, Bernanosa, Tillion. Piše Zdenko Duka.
Zdenko Duka
18. lipnja 2024. / Publikacije
U sklopu programa Priroda uživo u knjižnici Bogdan Ogrizović u Zagrebu Boris Kožnjak predstavio je svoju knjigu Demokritova tjelešca i Parmenidova punina. Kao moto, autor se poslužio zaključkom Daniela Dennetta da 'ne postoji znanost oslobođena od filozofije, postoji samo znanost čija je filozofska prtljaga ukrcana bez pregleda'. Ljubaznošću organizatora Darija Hrupeca i knjižnice Bogdan Ogrizović u nastavku prenosimo video-zapis predavanja, kratki sadržaj knjige i bilješku o autoru
Ideje.hr
12. lipnja 2024. / Publikacije
Jesenski i Turk objavio je knjigu Nadežde Čačinović Poželjnost krize koja je 17. lipnja predstavljena u Zagrebu u knjižnici Bogdan Ogrizović. Ljubaznošću autorice ovdje objavljujemo uvodni članak u knjizi.
Ideje.hr
8. lipnja 2024. / Publikacije
Tijekom povijesti a i danas u različitim se dijelovima svijeta matematika drukčije prakticirala. Francuska povjesničarka matematike i filozofkinja Karine Chemla smatra te razlike bitnima za razumijevanje prirode matematike. No, suprotstavlja se predodžbi prema kojoj je matematika na Zapadu superiorna matematici Istoka. Željko Ivanković prikazuje njezin zbornik o povijesti matematičkog dokaza na Istoku i Zapadu u kojem objašnjava i razlike između tih matematičkih kultura.
Željko Ivanković
11. travnja 2024. / Publikacije
'Rasprizorenja' Leonide Kovač važna su knjiga iz dva razloga koji se čitateljima nenametljivo predočuju, piše Biljana Kašić. Knjiga promišlja o etičkoj odgovornosti i inaugurira drugačiji pristup analizi teorije i prakse, nudeći koncept "rasprizorenja" kao protudiskurs teroru slikovnih opsjena.
Biljana Kašić