s
f i y S

Knjige

Goli otok i gulazi, Putinova država i njena budućnost. Ruske teme Bože Kovačevića
Dostojevski, ideje, prijepori. Od socijalističkog revolucionara do pobornika carizma i pravoslavlja

20. listopada 2025. / čita se 7 minuta

Zdenko Duka

KNJIŽEVNOST

Dostojevski, ideje, prijepori. Od socijalističkog revolucionara do pobornika carizma i pravoslavlja

Zbornik "Dostojevski, ideje, prijepori" iznimno je vrijedan znanstveni doprinos tematski vrlo raznolikim aspektima njegovog velikog književnog, a i publicističkog djela, piše Zdenko Duka. O životu Dostojevskog ispisani su brojni književni, sociološki i filozofski radovi, no posljednjih godina spominje se kao i onaj koji je zagovarao konzervativizam, ideju pravoslavlja i Rusije naspram katoličke i protestantske Europe.

Goli otok i gulazi, Putinova država i njena budućnost. Ruske teme Bože Kovačevića

12. rujna 2025. / čita se 9 minuta

Zdenko Duka

RUSKA POLITIKA

Goli otok i gulazi, Putinova država i njena budućnost. Ruske teme Bože Kovačevića

Analize i komentari Bože Kovačevića razlikuju ga od drugih analitičara svestranošću i realizmom, što je vidljivo i u njegovoj novoj knjizi "Ruske teme", piše Zdenko Duka. Kovačević u knjizi tekstova izvorno objavljenih na portalu Ideje.hr i u tjedniku Express povlači paralele između ruskih Gulaga i Golog otoka, fokusira se na Putinovu Rusiju i rat protiv Ukrajine, te analizira mišljenja stručnjaka o budućnosti Rusije.

Freudov razum i Lewisova vjera. Postumna rasprava velikana o Bogu, smislu, ljubavi i smrti

20. kolovoza 2025. / čita se 8 minuta

Zdenko Duka

FILOZOFIJA

Freudov razum i Lewisova vjera. Postumna rasprava velikana o Bogu, smislu, ljubavi i smrti

Sigmund Freud i C.S. Lewis se po svemu sudeći nikad nisu susreli, no oksfordski profesor Armand M. Nicholi njihove je stavove o najbitnijim pitanjima života usporedio u knjizi "Postoji li Bog?", piše Zdenko Duka u svojem osvrtu. Iako je u knjizi više prostora posvetio Freudu, zaključujemo da je Nicholiju ljudski bliže Lewisovo stajalište.

Umjetnost je igra za odrasle

24. srpnja 2025. / čita se 7 minuta

Zdenko Duka

knjige

Umjetnost je igra za odrasle

„Umijeće stvaranja“ Josepha Nguyena je i svojevrsna knjiga samopomoći za one koji bi željeli a ne znaju kako probuditi vlastitu kreativnost, piše Zdenko Duka. U knjizi "Zašto umjetnost" Brian Eno zaključuje da umjetnici ne dovršavaju umjetničko djelo, nego ga započinju. Ono ima život i bez njih, koji nisu predvidjeli

Rusija bez budućnosti? Pogledi ruskih intelektualaca u emigraciji na svoju domovinu

30. svibnja 2025. / čita se 65 minuta

Božo Kovačević

GEOPOLITIKA

Rusija bez budućnosti? Pogledi ruskih intelektualaca u emigraciji na svoju domovinu

Autorice i autori članaka u knjizi "At the Vanishing Point in History" ne samo da predviđaju raspad Ruske Federacije kao ishod ruske agresije na Ukrajinu, nego neki od njih iskazuju neskrivenu želju da se upravo to dogodi što je moguće prije, piše Božo Kovačević. Zaokupljeni očekivanjem poraza ruskog imperija zla autori ni na koji način ne problematiziraju zbivanja u pobjedničkom imperiju dobra, a nova realnost odnosa Moskve i Washingtona dovodi u pitanje njihova predviđanja.

Poziv na oživljavanje Krešimirca. Prikaz geneze najzelenijeg zagrebačkog trga

22. svibnja 2025. / čita se 15 minuta

Marina Pavković

URBANIZAM

Poziv na oživljavanje Krešimirca. Prikaz geneze najzelenijeg zagrebačkog trga

Svima koji monografiju ‘Krešimirac’ uzmu u ruke i prolistaju fotografije nekadašnjeg sjaja trga i parka, posjet Krešimirovom trgu i njegovom parku neće biti isti kao prije toga, piše Marina Pavković u osvrtu na monografiju koju potpisuju Dino Igrec i Sonja Leboš. U knjizi nije samo golo navođenje činjenica i kronologija trga, niti mirenje sa stanjem. Radi se o štivu koje ne uljepšava, koje ne romantizira niti podilazi, već zaziva arhitektonsko-urbanističku intervenciju i društveno-programsko djelovanje suvremenosti.

Detaljna studija svakodnevice radnika ‘Đure Đakovića’. Nacrt novog socijalističkog čovjeka

16. travnja 2025. / čita se 26 minuta

Enis Zebić

OSVRTI

Detaljna studija svakodnevice radnika ‘Đure Đakovića’. Nacrt novog socijalističkog čovjeka

Ana Rajković Pejić u svojoj studiji "Plave kute idu na more" detaljno je i zanimljivo obradila svakodnevnicu radnika "Đure Đakovića" u vrijeme socijalizma, piše Enis Zebić u svojem osvrtu. Jedan specifični period u prostoru i vremenu opisuje se bez apologetike ili negacije, uz ekstenzivno korištenje izvora iz državnih i privatnih arhiva, te razgovora sa svjedocima proteklog vremena. Iako je tema "Đuro Đaković", čvrsto je postavljena u širi društveno-politički kontekst.

Poziv na predstavljanje knjige Katarine Ott

22. veljače 2025.

Ideje.hr

Promocije

Poziv na predstavljanje knjige Katarine Ott

Javne financije - efikasno i pošteno, knjiga Katarine Ott (Naklada Jesenski i Turk), bit će predstavljena u utorak 4. ožujka, od 19:30 sati, u knjižnici Bogdan Ogrizović, u Preradovićevoj ulici 5, u Zagrebu. Uz autoricu, o knjizi govoriti Branko Stanić (Institut za javne financije) i Milan Deskar Škrbić (Hrvatska narodna banka ) te pisac pogovora Željko Ivanković.

Strast u starosti, veze bez ljubavi, nemoć, bolest, smrt. Ono o čemu ne govorimo, a trebali bismo

17. veljače 2025. / čita se 7 minuta

Hana Samaržija

OSVRTI

Strast u starosti, veze bez ljubavi, nemoć, bolest, smrt. Ono o čemu ne govorimo, a trebali bismo

Koliko nas starost, bolest i smrt brinu, toliko ih ne priznajemo kao nezaobilazne sastavnice života, piše Hana Samaržija u osvrtu na zbirku priča "O čemu ne govorimo" Slavenke Drakulić. Šesnaest priča koje obuhvaćaju motive bolničke svakodnevice, izobličenih partnerstava i prešućenih gubitaka otkrivaju kako se i generacija koja je proživjela intenzivne životne mijene najčešće zaustavlja na sjetnoj sentimentalnosti, izbjegavajući prihvaćanje vlastite ranjivosti.

Mussolini danas. Moderna borba protiv fašizma i populizma. Žarišta u Hrvatskoj

8. siječnja 2025. / čita se 11 minuta

Enis Zebić

OSVRTI

Mussolini danas. Moderna borba protiv fašizma i populizma. Žarišta u Hrvatskoj

Za Antonia Scuratija, Mussolini je bio ne samo začetnik fašizma, nego i onoga što danas zovemo suverenističkim populizmom, piše Enis Zebić u svojem osvrtu na knjigu "Fašizam i populizam. Mussolini danas". U Hrvatskoj nema musolinizma, ali ima suverenističkog populizma. Međutim, dok je u Italiji riječ o populizmu krajnje desne provenijencije, u Hrvatskoj on obuhvaća znatno širi politički spektar.

Vječnost zarobljena u djeliću sekunde. Eidetička hipoteza života nakon smrti

27. prosinca 2024. / čita se 12 minuta

Filip Drača

FILOZOFIJA

Vječnost zarobljena u djeliću sekunde. Eidetička hipoteza života nakon smrti

Strangeweather nas nastoji uvjeriti u temporalni relativizam u kojemu a) postoje i druga psihofiziološka stanja sa svojim doživljajem vremena, b) nijedno psihofiziološko stanje nema istinitiju percepciju vremena od ikojeg drugog. Mozak čovjeka koji je umro i raspao se prije 3000 godina više ne postoji za nas, ali bi samome sebi mogao i dalje biti stvaran, prepričava Filip Drača Eidetic Afterlife Hypothesis koja se koristi uvidima neuroznanosti ali je zapravo o percepciji vremena

Potraga za vanzemaljcima. Biopotpisi i tehnopotpisi. Znanost nasuprot pukih nagađanja

23. prosinca 2024. / čita se 8 minuta

Dario Hrupec

ASTROBIOLOGIJA

Potraga za vanzemaljcima. Biopotpisi i tehnopotpisi. Znanost nasuprot pukih nagađanja

Tekuća istraživanja egzoplaneta i njihovih atmosfera vode nas prema novoj fazi potrage za izvanzemaljskim životom, piše Dario Hrupec. U osvrtu na „Malu knjigu o izvanzemaljcima” Adama Franka, analizira kako su rigorozni znanstveni standardi, biopotpisi i tehnopotpisi zamijenili stare mitove o NLO-ima, približavajući nas mogućim novim spoznajama o našem mjestu u svemiru.

Kad smo preusmjerili želje, nastala je civilizacija. Da bi opstali moramo ih osvijestiti

22. prosinca 2024. / čita se 8 minuta

Zdenko Duka

OSVRTI

Kad smo preusmjerili želje, nastala je civilizacija. Da bi opstali moramo ih osvijestiti

Čovjekova je sreća često posljedica zadovoljenja njegovih želja, ali to isto zadovoljstvo može voditi do novih izvora patnje, piše Zdenko Duka u osvrtu na knjigu "Filozofija želje" Frédérica Lenoira. Od ranih filozofa do suvremenih neuroznanstvenih teorija, Lenoir istražuje kako naučiti preusmjeravati žeđ za posjedovanjem, pronalazeći ispunjenje u razvoju autentičnih odnosa i poštovanju života.

Zbogom društvenim mrežama. Digitalni minimalizam Cala Newporta

17. prosinca 2024. / čita se 8 minuta

Hana Samaržija

OSVRTI

Zbogom društvenim mrežama. Digitalni minimalizam Cala Newporta

Između ekonomije pažnje i algoritama koji se prema korisnicima odnose kao prema proizvodu, potiče se nastanak ovisničkih obrazaca o društvenim mrežama, piše Hana Samaržija u osvrtu na knjigu "Digitalni minimalizam" Cala Newporta. Umjesto nekontroliranog skrolanja, Newport nudi pragmatičan pristup: ograničiti broj informacija i interakcija online kako bismo dosegli kvalitetnije forme života.

Što radikalni desni pokreti pružaju mladima? Promjene koje oblikuju budućnost Europe

13. prosinca 2024. / čita se 6 minuta

Domagoj Juričić

OSVRTI

Što radikalni desni pokreti pružaju mladima? Promjene koje oblikuju budućnost Europe

U knjizi "Living Right" Angieszka Pasieka istražuje što mladi traže i nalaze u krajnje desnim pokretima, piše Domagoj Juričić. Iako zanemaruje utjecaj društvenih mreža, knjiga je ozbiljan poziv na refleksiju o snazi radikalnog nacionalizma među mladima. Ipak, njezinu neutralnost i suzdržanost pri vrednovanju određenih radikalnih ideja čitatelj koji dolazi s moralnim otporom prema desničarskom ekstremizmu može protumačiti kao manjak kritičkog stava i - slabost

Acemoglu i Johnson rade istu grešku kao i Engels i Marx. Industrijska revolucija, plaće i broj stanovnika

13. prosinca 2024. / čita se 14 minuta

Darko Oračić

Osvrti

Acemoglu i Johnson rade istu grešku kao i Engels i Marx. Industrijska revolucija, plaće i broj stanovnika

Današnji kritičari prve faze industrijske revolucije, kao što su nobelovci Acemoglu i Johnson, imaju isti problem koji su imali njezini klasični kritičari poput Engelsa i Marxa – teško uklapaju činjenicu o tadašnjem velikom porastu broja stanovnika u svoje negativno viđenje kapitalizma, piše Darko Oračić. Riječ je o ponavljanju pogrešne kritike. Djelovanje kapitalističke industrijalizacije na položaj radnika bilo je pozitivno, ali je poništeno posljedicama rasta stanovništva. 

Povratak Spinoze. Filozofija prirode i uma u razdoblju klimatskih promjena

21. rujna 2024. / čita se 18 minuta

Filip Drača

FILOZOFIJA

Povratak Spinoze. Filozofija prirode i uma u razdoblju klimatskih promjena

Sukob dva filozofa 17. stoljeća ponovno je aktualan s obzirom na odnos suvremenog čovjeka spram svijeta, prirode i životinja, ističe Filip Drača u osvrtu na knjigu Genevieve Lloyd, "Reading Spinoza in the Anthropocene". U prvom se dijelu osvrta prikazuje Descartesov dualizam čovjeka i prirode, koji - prema Lloyd - prožima suvremenu zapadnu svijest, slijedi Spinozina reakcija, a na kraju upućuje na njezinu relevantnost za današnje pokušaje redefiniranje čovjekova mjesta u prirodi.

Zašto je arapskim brojevima trebalo vise od pola milenija da zamijene rimske?

18. rujna 2024. / čita se 12 minuta

Željko Ivanković

MATEMATIKA

Zašto je arapskim brojevima trebalo vise od pola milenija da zamijene rimske?

Stephen Chrisomalis u knjizi Reckonings istražuje zamjenu rimskih brojeva arapskima kao složen proces koji je trajao više od pet stoljeća, osporavajući uvjerenje da su arapski brojevi prihvaćeni isključivo zbog efikasnosti, piše Željko Ivanković. Koristi se uvidima iz lingvistike, kognitivne znanosti i povijesti kako bi objasnio okolnosti promjene notacije brojeva, pri čemu otvara put potpunijem razumijevanju povijesti i značenja matematičkih koncepata poput - nule.

Neizvjesnost u ekonomiji nije samo nespoznatljiva, nego je to i ono što će netko napraviti

23. kolovoza 2024. / čita se 13 minuta

Željko Ivanković

EKONOMIJA

Neizvjesnost u ekonomiji nije samo nespoznatljiva, nego je to i ono što će netko napraviti

Ni stotinu godina nakon što je Frank Knight opisao razliku između rizika i neizvjesnosti, potonja nije inkorporirana u razumijevanje ekonomskih zbivanja, piše Željko Ivanković u osvrtu na knjigu "Uncertainty and Economics: A Paradigmatic Perspective" Christiana Müllera-Kademanna. Iako se snažno hvata ukoštac s ekonomskom neizvjesnošću, knjiga ostaje zarobljena u pretpostavku da cijene reflektiraju sve ekonomske informacije, i propušta uočiti da ekonomija nije autonomna od politike i tehnoloških promjena, koji su također izvor neizvjesnosti

  1. Pages:
  3. 1
  4. 2
  5. 3
  6. 4
  7. 5
  8. 6
  9. 7
  10. 8
  11. 9