14. siječnja 2020. / Publikacije
Kad me susjed pita zašto me baš svaki put vidi s kamerom, podvalim mu jednostavno objašnjenje: da mi ne bude dosadno šetati psa. Ribiče sa Savice, uostalom, nitko ne pita kako mogu satima zabacivati udicu. Znam da im je uzbudljivo.
Miroslav Ambruš Kiš
30. prosinca 2019. / Publikacije Rasprave
Godine 2019. obilježena je 30. obljetnica pada Berlinskog zida. Božo Kovačević u izvanrednom pregledu prati transformaciju razmišljanja o efektima tog događaja nakon 10, 20, i 30 godina, zatim raspravlja o ideološkim pomacima te napokon donosi svoje sjećanje na osnivanje HSLS-a i donošenje odluke o višestranačkim izborima, koje smo već objavili kad smo i najavili ovaj pregled, prebogat temama i dilemama koje su zaokupljale pažnju javnosti proteklih desetljeća
Božo Kovačević
10. prosinca 2019. / Publikacije
Prijelomni britanski parlamentarni izbori održat će se u četvrtak, 12. prosinca. Jeremy Shearmur na početku ovog članka opisuje političke poteze nakon referenduma o izlasku Britanije iz EU koji su doveli do izbora te s kakvim su idejama vodeće stranke ušle u kampanju. Zatim analizira moguće ishode i s čime bi se suočili pobjednici s obzirom na obećanja koja su dali. Napokon objašnjava zašto će glasati za Škotsku nacionalnu stranku i kakvom se ishodu, s obzirom na svoje opredjeljenje, nada
Jeremy Shearmur
30. listopada 2019. / Publikacije
Nikola Šolić, poznati je hrvatski fotoreporter, koji je desetljećima radio za vodeće hrvatske medije, a također i Reuters. U pondjeljak 4. studenoga će u Novinarskom domu u Zagrebu biti otvorena izložba njegovih fotografija pod naslovom Fake News Portraits, za koju je uvodnu riječ napisao Edo Popović, književnik. Šolić je i ljubitelj prirode, posebno Une, uz koju je rođen. Ovdje donosimo nekolicinu njegovih fotografija nastalih tijekom gotovo svakodnevnog hodanja Sljemenom
Ideje.hr
22. listopada 2019. / Publikacije
Iz dobrostojećeg srednjeg pariškog sloja solidnih primanja i mirnih gradskih četvrti stiže nam priča o tamnim stranama naizgled idiličnog obiteljskog života. Adèle je novinarka koja ima sve: muža, dijete, potencijal za solidnu karijeru, ljetovanja, gadgete i krug mondenih prijateljica; sve što je, dolazeći iz nižeg društvenog sloja, željela, ali o čemu baš i nije sanjala. Zahvaljujući jednom sumnjivom izletu s majkom u Pariz i jednoj Kunderinoj knjizi rano otkriva lijepe i mračne strane seksualnosti i u budućem paralelnom životu postaje teška ovisnica. U vrtu čudovišta roman je o modernim životima u obiteljskim zajednicama i svim onim mračnim tajnama koje se kriju iza zajedničkih nedjeljnih ručkova.
Ante Alerić
20. rujna 2019. / Publikacije
Samoupravna poduzeća u Alžiru bila su bez stručnog kadra, a kada bi i pokušali nekoga zaposliti privatna su poduzeća - plaćala bolje. Direktori koje je država slala u samoupravna poduzeća bili su niže kvalifikacijske razine od onih koji su išli na javne funkcije ili u državna poduzeća, piše Enis Zebić u prikazu knjige o samoupravnom eksperimentu u Alžiru, za koji se slabo znalo da je uopće postojao jer uglavnom nije bio dio službene politike
Enis Zebić
8. rujna 2019. / Publikacije
Politička je teorija, baš kao i povijest, prilično nepouzdana učiteljica, piše Božo Kovačević u izvanredno informativnom osvrtu na zbornik u kojem se prikazuje rast populizma u nekolicini raznorodnih zemalja. U nekima je populizam oblik otpora izvana nametanim političkim rješenjima, no što ga potiče u razvijenim demokracijama? Jesu li SAD uvijek bile populističke i zašto je Cipras izgubio izbore
Božo Kovačević
14. kolovoza 2019. / Članci Publikacije
Povijesni zaokret 1989. godine melankoliju ljevice je naprosto otkrio, nije je stvorio. Melankolija ljevice postojala je i prije, piše Karlo Jurak. Riječ je o stanju koje je uslijedilo nakon brojnih poraza revolucije i koje više nema uporište u utopijskoj svijesti. Zato Traverso smatra da je potrebno politički imaginirati nove svjetove koji su izgubljeni nakon pada realsocijalističkih uređenja
Karlo Jurak
30. srpnja 2019. / Publikacije
Tri su normativna modela demokracije, elitistička, participativa i deliberativna. Razvila su se i tri tipa medijskih sustava, liberalni, demokratsko-korporativni i polarizirano-pluralistički. Kojim sustavima pripada Hrvatska, kakav je odnos socioekonomskog statusa, intenziteta informiranja i političke participacije istraživala je Dina Vozab u knjizi (Ne)informirani građani iz koje je jedan od zaključaka da bi mediji mogli razmisliti o svojoj odgovornosti za stanje demokracije u Hrvatskoj
Marija Janko
4. srpnja 2019. / Publikacije
U trećem, posljednjem nastavku Bićanić opisuje posljednju fazu hrvatskih željeznica, od 1990. do danas, daje deskriptivnu statistiku i zaključak
Ivo Bićanić