Dva velika američka štrajka, željezničara i sveučilišnih radnika. Rast potpore sindikatima

Štrajk američkih željezničara spriječen je odlukom Kongresa sa zakonskom snagom, s obrazloženjem da bi na koljena bacio američku privredu, a s njom i svjetsku. Ivo Škorić piše što su željezničari na kraju ipak dobili, a za što su se izborili sveučilišni radnici u Kaliforniji najvećim akademskim štrajkom u američkoj povijesti

• Naslovna ilustracija: Najveći akademski štrajk u povijesti Sjedinjenih Država organizirao je Sindikat zaposlenih u autoindustriji (UAW). Youtube

• Autor je od 1984. godine radio na Radiju 101 u Zagrebu, dok ga pod pritiskom režima nisu izbacili kao politički nepodobnog. Pisao je za gotovo sve tzv. omladinske publikacije u bivšoj državi i bio aktivan u mirovnom i ekološkom pokretu. Od 1990. živi u Sjedinjenim Državama, prvih godina kao novinar. Sad živi u Rutlandu u državi Vermont.

Razdoblje nakon midterms izbora u studenom u Americi obilježeno je međusobnim optužbama za rezultate izbora. Medju Demokratima zbog gubitka Doma zastupnika: Alexandria Ocasio-Cortez (AOC) za to ponajviše krivi gubitke u njenoj državi, New York, i traži ostavke državnog vrha stranke: ‘stop the steal‘ republikanski kandidat, izabran na Long Islandu, George Santos, jedan je prevarant koji je lagao i o školovanju i o zaposlenjima, i jedino vrijedno spomena iz njegovog životopisa je da je uhvaćen krivotvoriti čekove u Brazilu prije 15 godina. Republikanci se međusobno optužuju da su izgubili Senat zbog generalnog pada kvalitete kandidata, za što vrh stranke nedvosmisleno krivi Trumpa (koji je onda, zauzvrat, pokušao srušiti Mitch McConnella kao republikanskog vođu Senata, svojim kandidatom Rick Scottom, bivšim guvernerom Floride: neuspješno, naravno). Osim toga tu su dobre vijesti – inflacija pada, i Fed će sada sporije dizati kamatnu stopu, i loše – ne pada dovoljno brzo, Tesline dionice, eto, padaju daleko brže, i Fed će ipak nastaviti dizati kamate. Cijene rabljenih automobila padaju. Novih ne. Tri puta više Amerikanaca kupuje rabljene. Za nove ionako nemaju.

Ponovno smo, baš pred božićne praznike, kao i svake godine, izbjegli ‘gašenje vlade’, time što su demokrati opet pristali odgoditi svoje zahtjeve za pravednijom socijalnom državom i glasali za vojni budžet od 858 milijardi dolara (u visini otprilike 17. BNP-a na svijetu…). Šestosiječanjski komitet je završio s radom nakon dosuđivanja dugogodišnjih zatvorskih kazni za ‘buntovničku zavjeru’ vodjama Proud Boysa (Enrique Tarrio) i Oath Keepersa i preporukom da se protiv Trumpa pokrene tužba za četiri krivična djela: opstrukciju službenog procesa, zavjeru da se prevari vlada SAD-a, začinjanje i sudjelovanje u prevratničkoj pobuni i svjesno i smišljeno davanje lažnih izjava saveznoj vlasti. To je prvi puta u povijesti SAD-a da je Kongres zatražio krivičnu istragu nad bivšim predsjednikom. Trump bi zaista, kao nekad Eugene Debs, mogao biti predsjednički kandidat iz zatvora. U sudnici se jednooki prevratnik Stewart Rhodes, bivši vojni padobranac, odvjetnik, obrazovan na Yaleu, koji je izgubio oko tako što se slucajno sam upucao pištoljem, žalio što nisu ponijeli puške on i njegovi tog šestog siječnja u Washington, mogli su, kaže, objesiti Nancy Pelosi. Njegova zamjenica, u Oath Keepersima, transrodna žena, Jessica Watkins, oslobodjena je optužbi nakon iskrenog kajanja. Kandidirao se i John Bolton, vanjsko-politički ratno-huškački ‘jastreb’ koji je, tokom svoje dugogodišnje karijere, zagovarao američku promjenu režima u Iranu, Siriji, Libiji, Venecueli, Kubi, Jemenu i Sjevernoj Koreji, no to možda više šteti kandidatu DeSantisu nego kandidatu Trumpu: Trump ima svoje, njemu nepokolebljivo vjerno, izborno tijelo.

Suđenje za pokušaj nasilnog svrgavanja vlasti.

A Vrhovni sud je, iznenađujuće, donio dvije sasvim normalne odluke, jednu u Respect for Marriage Act, da se svako vjenčanje poštuje i da se nikoga na ništa ne može natjerati, što je kompromisno pomirilo LBGTQ aktiviste i vjerske grupe, dajući svima ponešto. Drugo, najavili su da nemaju namjeru u slučaju Moore v Harper podržati ideju nezavisnih državnih skupština, o čemu sam pisao u Idejama u listopadu, što je ohrabrujuće za demokraciju ovdje. I, uzbudjenju nikad kraja, Zelensky nam dolazi u posjet dok ovo pišem, kao što je i red, nakon što mu je Kongres odobrio $47 milijarde pomoći, što je gotovo četvrtina godišnjeg BNP Ukrajine ($200 milijardi) i tek nešto manje od BNP Hrvatske ($68 milijardi), a, što je, u ovom slučaju, najvažnije, više od polovice godišnjeg ruskog vojnog budžeta ($84 milijarde): SAD su odlučne da poraze Rusiju.

No, svakako najvažniji dogadjaji post-midterms Amerike su dva štrajka i kako su okončali, iako se o njima nekako manje piše i govori nego o prethodnim vijestima: željezničarski štrajk i štrajk znanstveno-obrazovnih radnika na Sveučilištu Kalifornija (UCLA). Povratak štrajkova kao najuspješnijeg sredstva poravnavanja moći između rada i kapitala ruši mit o postklasnom društvu s kraja povijesti. U članku iz rujna spomenuo sam željezničarski štrajk iz 1877. U pismu Karlu Marxu 24. srpnja 1877. uzbuđeni Friedrich Engels opisao je masivni val štrajkova industrijskih radnika u SAD-u, započet štrajkom željezničara u Martinsburgu, Zapadna Virginia, kao “prvi ustanak protiv oligarhije kapitala nakon građanskog rata, koji može dovesti do stvaranja ozbiljne radničke stranke u Sjedinjenim Državama.” Umjesto da smo dobili ozbiljnu radničku stranku, medjutim, nakon 69 dana, 60,000 policajaca, vojnika, nacionalnih gardista i neformalnih naoružanih skupina gradjana, ugušilo je štrajk u krvi, uz 100 mrtvih i tisuće ranjenih.

Ovaj puta štrajk nije ugušen u krvi, ali ugušen jeste. Političari su nametnuli svoju volju radnicima, koji su pomalo rezignirali. Do štrajka je došlo jer su radnici preopterećeni. Da bi povećao produktivnost i efikasnost, i smanjio troškove, konsolidaciju u željezničkom robnom prometu u Sjevernoj Americi izumio je i proveo Hunter Harrison, prvo, pred 30 godina, u Illinois Central Railroad, pa u Canadian National, pa Canadian Pacific i, napokon, u najvećem prijevozniku na kontinentu, CSX. Sve ostale željeznice su to kopirale. Ideja je da vlakovi operiraju s preciznijim redovima vožnje, bez puno čekanja i s manje ljudi koji ih nadgledaju (vlakovi dugački 5 i više kilometara danas imaju samo po dva zaposlenika u sebi). CSX je tako prepolovio radnu snagu u deset godina, što je podiglo dobiti. I cijena dionica je porasla 300 posto, što veseli svakog investitora. Toliko da su preostalim radnicima čak digli plaće, punih 26 posto. U međuvremenu su željeznički prijevoznici uložili samo $30 milijardi u infrastrukturu i poslovanje, a podijelili između sebe čak $146 milijardi ekstra dobiti. I to se smatra dobrim za ekonomiju. Za dobitnike je sigurno fenomenalno. Rezultati za radnike su međutim naporno radno vrijeme i nemogućnost da se uzme slobodan dan i ode doktoru – što je rezultiralo jesenjim štrajkom željezničarskih radnika. Njihov glavni zahtjev je bio da im se odobri plaćeno bolovanje od 15 dana godišnje. Trenutno, svaki puta kad moraju doktoru zbog neke manje bolesti, moraju uzeti dane od dopusta, što smatraju da nije fer.

Američka povijest kroz štrajkove. Najvećih deset.

Kongres uvijek intervenira kad postoji ugroza robnog prometa izmedju država, to mu je jedna od osnovnih ustavnih zadaća. Railway Labor Act iz 1926. pruža zakonsku osnovu predsjedniku da intervenira kada bi štrajk mogao ugroziti medjudržavni robni promet. Zadnji puta se to desilo 1992., tokom predsjednikovanja Busha starijeg, kad je Kongres takodjer zaustavio štrajk, iako je, tada još senator, Joe Biden, glasao protiv toga da se uguši štrajk. Sad, kao predsjednik, medjutim, urgirao je da ne bude štrajka, i nešto prije midterms izbora uprava sindikata se nagodila s njegovom administracijom da privremeno ipak ne obustave promet, da ne bi naštetili demokratima tijekom tih izbora. No, radnička baza tu nagodbu nije ratificirala, jer njihovi zahtjevi nisu bili u potpunosti riješeni, posebno zahtjev za placenim bolovanjem: Bidenova nagodba bi im dala tek 1 (JEDAN) dan, od 15 koliko su tražili, te se prijetnja štrajkom obnovila nakon izbora.

Suočen sa štrajkom 115,000 željezničara, planiranim za 9. prosinca, i prognozama Udruženja Američkih Željeznica o gubicima od 2 milijarde dolara dnevno svakog dana štrajka, te o mogućem gubitku od 750,000 zaposlenja ako se štrajk odulji, Dom zastupnika je velikom većinom glasova (290:137, i, dan poslije Senat: 80:15) potvrdio Bidenovu nagodbu sa sindikatima. Ta i dalje sadrži samo 1 dan plaćenog bolovanja. Te su onda progresivniji zastupnici dodali prijedlog o ukupno 7 plaćenih dana bolovanja, manje od 15, koliko su radnici zahtjevali, no, ipak više od 1. Taj, medjutim, nije dobio potrebnu većinu glasova (tj. u Domu zastupnika je prošao 221:207, ali je u Senatu pao 43:52). Tako, iako su izvojevali povišicu plaća, radnici, na kraju, nisu dobili plaćeno bolovanje (tj. dobili su samo jedan dan). Zanimljivo je kako je ta odluka unijela raskol unutar i desnice i ljevice (slično kao trening ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj), stvorivši neobične kombinacije: Bernie Sandersu i progresivnim demokratima pridružilo se čak 8 republikanaca, medju kojima i naši ‘suverenisti’ kao Rubio, Cruz i Hawley, koji vjerojatno bacaju oko na predsjedničku kandidaturu. I radnici i kapitalisti su prisiljeni sada poštovati tu nagodbu (odluke Kongresa su zakon). No, jasno je preko čijih se leđa više lomi.

Bernie je, naravno, uzalud urgirao da se amandman prihvati. A AOC je na kraju ipak glasala da se usvoji Bidenova nagodba bez dodatnih dana bolovanja, kako bi se po svaku cijenu izbjegao štrajk, tj. u skladu s onim što je administracija htjela, pokazujući da možda i jeste zaista budući predsjednički materijal. Kasnije, na dan kad je štrajk trebao početi, AOC se pridružila Bernieju i 70-tak drugih senatora i zastupnika pismom Bidenu da ipak dekretom odobri više dana plaćenog bolovanja željezničarima – što se još nije desilo. Tom zahtjevu su se sada pridružili i aktivistički investitori, kao Marvin Owens iz Impact Shares i Kate Monahan iz Trillium Asset Management, koji će nadolazećeg proljeća taj zahtjev staviti na glasanje dioničara željeznica Norfolk Southern Corp. i Union Pacific Corp. (Impact je vlasnik dionica Norfolka, a Trillium Union Pacifica; nažalost, njihovi udjeli su tek oko 0.01%). Željeznice se bune da bi odobravanje većeg broja dana plaćenog bolovanja njihovim radnicima smanjilo njihove prihode urnebesnih 1.5-2% i svakako će se truditi da spriječe ovaj aktivizam manjinskih investitora.

Administracija je htjela spriječiti štrajk po svaku cijenu, jer štrajk američkog željezničkog transporta usred zime i pred božićne praznike nije nešto što bi naša i globalna ekonomija u ovom trenutku mogli podnijeti. Jedan vagon ugljena je dovoljan da grije 19 domaćinstava godinu dana. Američkim 225 tisuća kilometara pruge prodje godišnje 3.3 miliona vagona ugljena. Vlakovi ovdje prevoze 40% tereta, od toga 70% ukupnog ugljena za termoelektrane, koje pak proizvode 22% električne energije SAD-a. Svakog ljeta je panika da željeznice neće stići dovoljno brzo isporučivati ugljen elektranama, kad svi u ovoj uglavnom prevrućoj zemlji uključe klima uredjaje odjednom. Osim toga isporučuju benzin i dizel u ruralne regije, prevoze kontejnere s jedne obale na drugu – 1/3 američkog izvoza prevozi se i vlakom – i žito iz unutrašnjosti do obala. Blokada željezničkog prometa usred zime bi u prvom redu značila obustavu isporuke benzina i dizela u djelove kroz koje ne prolaze naftovodi, a to je većina SAD-a (80% američkog teritorija je još uvijek, tehnički, nenastanjena divljina). Uzmimo za primjer moj gradić u Vermontu: većina nas se grije na lož ulje, koje lokalni distributeri drže u rezervoarima, gdje imaju oko dva tjedna isporuka u rezervi. Njima se to lož ulje isporučuje vlakom. Jednako tako lokalni distributeri benzina. Dakle, nakon mjesec dana takvog štrajka rezerve bi nestale, isporuke benzina crpkama i lož ulja domaćinstvima bi prestale, nekim ljudima bi se smrzle vodovodne cijevi u kućama, neki bi se smrzavali, ili grijali strujom. A kuće su stare, od drveta, s prastarom električnom instalacijom, od još dok su Tesla i Edison bili mladi, i struja je ovdje 110V, pa amperaža mora biti veća, dakle, bilo bi požara. A svi kod kuće, jer nemamo gdje napunit gorivo. Benzinske crpke zatvorene. Kilometarski vlakovi ne dovoze cisterne s benzinom više svaki dan u 4 popodne. Željeznicom se prevozi 8% američke nafte. I taj postotak raste: 2008. bilo je 9,500 vagona cisterna, 2014. čak 500,000. Osim toga, obustava željezničkog prometa začas bi zaustavila i kamione, eritrocite američkog prometnog krvotoka. Naime, dok se nafta i njeni derivati ipak uglavnom prevoze naftovodima, gdje god je to moguće, aditivi, kao etanol u benzinu i urea (diesel exhaust fuel, AdBlue), koja se koristi u dizel vozilima, prevoze se uglavnom vlakom. Vlakom putuje 85% američkog etanola. I skoro sva (95%) urea. Sva dizel vozila danas po zakonu moraju koristiti ureu. Bez uree nema kamiona i ekonomija je mrtva.

Kao što je Europi ruska agresija na Ukrajinu, tako je Americi ova prijetnja željezničarskim štrajkom pokazala koliko smo bespomoćno ovisni o fosilnim gorivima (jedino što se rat obistinio, a štrajk, eto, zasad nije). I zato, nažalost, nema šanse, pored svih političkih dogovaranja, da zaustavimo klimatske  promjene. Prije 30 godina, predsjednik GHW Bush, rekao je, uz potpisivanje UN Framework Convention on Climate Change, na prvom Earth Summitu u Rio De Janeiru: “Neki misle da je izazov pred nama prevelik. Vjerujem da je njihov pesimizam bez pokrića.” Globalne emisije CO2 su tada bile 22 milijarde tona. Tokom prihvaćanja Kyoto Protokola, 1997., kojim se odredjuju speifične ciljane redukcije emisija, potpredsjednik Al Gore je izjavio: “Odlučan sam i optimističan da ćemo uspjeti.” Do tada su godišnje emisije porasle na 24 milijarde tona. Dugih 12 godina kasnije, 2009., kad su godišnje emisije dosegle 32 milijarde tona, predsjednik Obama je ustvrdio u Kopenhagenu: “Vjerujem da možemo smjelo i odlučno djelovati suočeni sa ovom zajedničkom prijetnjom.” U Parizu 2015. na 21.  takvom sastanku, generalni sekretar UN, Ban Ki-moon rekao je delegatima: “Odluke koje ovdje donesete utjecat će na generacije.” Emisije su tada bile 35 milijardi tona. Napokon, ove godine, kad su emisije već 36.6 milijardi tona, novi generalni sekretar UN Antonio Guterres u Kairu je izjavio: “Srljamo u propast s nogom na papučici gasa.”

Rat u Ukrajini i sankcije Rusiji stavili su klimatske promjene u drugi plan. EU se zakonski obavezala do 2050. postići 0 tona netto emisija CO2 (net-zero) godišnje. Medjutim, Njemačka i Nizozemska su odlučile ove zime restartati svoje stare termoelektrane na ugljen. Četvrti najveći emiter, Rusija, deklarirala je postići net-zero 2060. Putin se u medjuvremenu zafrkavao kako je globalno zagrijavanje zapravo odlično za Rusiju i kako će Rusi tako manje morati kupovati krznene kapute (što je, onda, naravno, dobro za životinje). Treći najveći emiter, Indija, izjavila je da će doći do net-zero 2070. No, njene emisije trenutno rastu najbrže. U SAD-u, drugom najvećem emiteru, gdje je cilj dostići net-zero 2050., kao u EU, rano ovog srpnja, baš kako su temperature prešle 35 stupnjeva C u većini zemlje, Times je proveo anketu medju registriranim biračima s pitanjem: “koji je najvažniji problem s kojim se zemlja suočava danas?” Ekonomija  je odgovorilo 20%, inflacija 15%, politička podjeljenost 11%. Samo 1% je odgovorilo klimatske promjene, net-zero (0%) medju registriranim republikancima. A Kina, najveći svjetski emiter, koja je rekla da će postići net-zero 2060., ranije ove godine, odobrila je izgradnju 5 novih, gigantskih termoelektrana na ugljen.

Sasvim je neočekivano da su izrabljivana skupina – sveučilišni nastavnici.

No da se vratim onome što je nama gradjanima očito bitno i na što mislimo da još možemo utjecati i nešto promjeniti: ekonomiju. Štrajk 48,000 znanstvenih i obrazovnih radnika u sustavu Sveučilišta Kalifornija (UCLA) trajao je oko mjesec i pol, štrajkaši su okupirali ured kancelara Sveučilišta Berkeley u San Franicscu, blokirali parkiralište Sveučilišta Kalifornija u Santa Barbari, prosvjedovali ispred ureda i kuća sveučilišnih regenta (članova uprave) i donatora u općinama Orange (predgradje Los Angelesa) i San Diego. Sit-in prosvjednici uhapšeni su ispred ureda predsjednika Sveučilišta Kalifornija u Sacramentu, i ispred sjedišta David Geffen kompanije, čiji je direktor Richard Sherman jedan od članova uprave Sveučilišta Kalifornija. Da budu apsolutno sigurni da će dobiti željenu pažnju, umarširali su na sjednicu sveučilišnog odbora u Luskin centru, prekinuvši je na nekoliko sati, dok je odlučivao o najvažnijoj stvari na svijetu: koji će nogometni timovi Sveučilišta Kalifornija ići u Konferenciju Velikih Deset, i sve uz pratnju pjevača Rage Against the Machine, urlajući: “Shut it down!” (Riječ je, doduše, o američkom nogometu, ali isto svetinja! A prihod: od ulaznica i tv prava za utakmice dolazi $1.16 milijardi, a ukupno od donatora i od državne potpore $18.91 milijardi.)

I sve to da bi na kraju dobili i pristali na samo 55 postotno povećanje plaća (a tražili su 100%). Može nekima zvučati pomalo obijesno tražiti 100% povećanje plaće. No, štrajkaši, današnji sveučilišni radnici, uglavnom su bez redovnog profesorskog statusa, kao postdoktorandi, ili docenti, koji desetljećima nisu vidjeli povišicu, i koji, da bi preživjeli, moraju primati socijalnu pomoć i bonove za hranu, kao da su radnici Walmarta. A upravo o njima ovisi većina predavanja i seminara na preskupim fakultetima!

U svemu je najzanimljivije da je njihov štrajk organizirao UAW, United Autoworkers of America, sindikat radnika u automobilskoj industriji. Prema Bureau of Labor Statistics samo 10% američkih radnika u privatnom sektoru je sindikalizirano. Istraživanja javnog mnijenja ove godine, medjutim, pokazuju da sindikati imaju najveće odobravanje od sredine 1960-tih: 70% ispitanih Amerikanaca podržava sindikate. Automobilskih radnika danas ima znatno manje nego nekada. Automobilska industrija se robotizirala. Preselila van zemlje. Tvornice su se zatvorile. I njihov sindikat je naprosto morao naći nove izrabljivane skupine da ih organizira i zastupa.

Tradicionalno, čovjek ne bi očekivao da će sveučilišni profesori biti izrabljivana skupina. No, u zadnjih 30 godina nemilosrdnog kresanja njihovih privilegija svedeni su na prosjake, obrazovano roblje. Jak sindikat, koji je ostao bez tisuća radnika, i tisuće novih prekarnih radnika bez sindikata, povezali su se i postigli uspjeh. Jer i 55% je bolje nego 0%. Kao što je i ono što su željezničari dobili bolje od prethodne situacije, iako nisu dobili plaćenog bolovanja koliko su htjeli. Prevaga moći izmedju rada i kapitala uistinu se promjenila nakon pandemije i ta promjena se ustalila pod Bidenovom administracijom. Razumljivo, pravom zagovorniku radničkih prava to nikako ne može biti dovoljno: da su radnici i opet prisiljeni prihvatiti što im se ponudi i smanjiti svoje zahtjeve.

• Linkovi:

Kako je Trump ukrao republikancima izbore za Senat i pokušao svrgnuti McConnella:

https://slate.com/news-and-politics/2022/11/mitch-mcconnell-midterms-2022-donald-trump.html

https://www.nbcnews.com/politics/congress/mcconnell-re-elected-senate-gop-leader-defeating-challenge-rick-scott-rcna57487

Što mu se sada sprema:

https://www.rollingstone.com/politics/politics-news/jan-6-committee-votes-refer-trump-criminal-charges-1234649739/

https://www.newyorker.com/news/daily-comment/the-latest-political-humiliation-for-donald-trump

Jednooki prevratnik i njegova svita:

https://www.reuters.com/legal/us-jury-reaches-verdict-trial-oath-keepers-militia-founder-rhodes-2022-11-29/

Jessica Watkins

https://www.cnn.com/2022/11/16/politics/jessica-watkins-oath-keepers-testifies

Demokrati su izgubili Dom zastupnika uglavnom zbog gubitaka okruga u državi NY, državi Alexandrie Occasio-Cortez, koja sad trazi ostavke vrha drzavne stranke:

https://theintercept.com/2022/11/09/alexandria-ocasio-cortez-new-york-state-democratic-party-midterms/

Zbog kandidata kao George Santos, totalnih prevaranata:

https://www.nytimes.com/2022/12/19/nyregion/george-santos-ny-republicans.html

SCOTUS – Respect for marriage act

https://www.christianitytoday.com/ct/2022/november-web-only/same-sex-marriage-religious-liberty-respect-marriage-act.html

https://www.congress.gov/bill/117th-congress/house-bill/8404

SCOTUS – Moore v Harper

https://www.scotusblog.com/2022/12/court-seems-unwilling-to-embrace-broad-version-of-independent-state-legislature-theory/

Cijene rabljenih i novih automobila:

https://www.statista.com/statistics/183713/value-of-us-passenger-cas-sales-and-leases-since-1990/

https://www.latestly.com/socially/business/used-car-prices-are-dropping-while-the-cost-of-a-new-vehicle-is-skyrocketing-hinting-at-latest-tweet-by-bloomberg-4518953.html

O željezničarskom štrajku:

https://www.nytimes.com/2022/11/28/us/politics/biden-rail-strike-congress.html

https://www.nytimes.com/2022/11/30/us/politics/rail-workers-strike-house.html

https://www.pbs.org/newshour/economy/why-congress-is-intervening-in-a-labor-dispute-between-railway-companies-and-freight-workers

https://www.cnbc.com/2022/02/03/why-freight-railroads-are-so-successful-in-the-us.html

https://www.eia.gov/tools/faqs/faq.php?id=427&t=3

https://clerk.house.gov/Votes/2022490

https://thehill.com/homenews/house/3756478-house-passes-bill-to-avert-rail-strike/

https://www.vox.com/policy-and-politics/2022/11/29/23484623/congress-rail-strike-biden-sick-days

https://www.forbes.com/sites/saradorn/2022/12/01/senate-approves-contract-to-avert-rail-strike-but-denies-unions-request-for-more-sick-leave/

https://www.reuters.com/world/us/us-railroad-investor-resolutions-urge-paid-sick-leave-workers-2022-12-05/

https://money.cnn.com/quote/shareholders/shareholders.html?symb=UNP&subView=institutional

https://stockzoa.com/fund/trillium-asset-management-corporation/

https://www.api.org/-/media/energyinfrastructure/images/rail/why-rail/energy-independence-chart.jpg

https://www.eia.gov/todayinenergy/detail.php?id=17751

https://www.spglobal.com/commodityinsights/en/market-insights/latest-news/agriculture/042722-us-rail-problems-moving-fuel-additives-could-sideline-10-of-nations-trucking-fleet-stb-hearing

O štrajku sveučilišnih radnika:

https://www.democracynow.org/2022/11/30/university_of_california_graduate_student_workers

https://knock-la.com/ucla-student-workers-strike/

https://www.universityofcalifornia.edu/UAW

https://www.freep.com/story/money/business/michigan/2022/12/04/uaw-strike-stuns-university-of-california-heading-into-fourth-week/69691664007/

https://www.nytimes.com/2022/12/16/us/university-of-california-strike-deal.html

Postoji li nogomet zbog fakulteta ili fakultet zbog nogometa:

https://graphics.wsj.com/table/NCAA_2019

https://www.sportspromedia.com/news/ncaa-finances-2021-revenue-march-madness-college-sports/?zephr_sso_ott=WwfHHa

https://www.statista.com/chart/25236/ncaa-athletic-department-revenue/

O klimatskoj digresiji:

https://research.noaa.gov/article/ArtMID/587/ArticleID/2914/No-sign-of-significant-decrease-in-global-CO2-emissions#:~:text=In%202022%2C%20fossil%20CO2,contributor%20to%20total%20emissions%20growth.

https://www.newyorker.com/magazine/2022/11/28/climate-change-from-a-to-z

https://www.newyorker.com/magazine/2022/11/28/what-going-off-the-grid-really-looks-like-cheap-land-colorado