GEOPOLITIKA
Za koliko je Trump spreman prodati Ukrajinu? I Europu?
O stvarnim motivima američkog predsjednika i dramatičnim posljedicama ovakvog razotkrivanja američke beskrupuloznosti piše Robert Barić.
s
O stvarnim motivima američkog predsjednika i dramatičnim posljedicama ovakvog razotkrivanja američke beskrupuloznosti piše Robert Barić.
U drugom video isječku razgovora o suvremenoj demokraciji uvodna su izlaganja Darka Polšeka i Tina Radovanija, uz koje su radi lakšeg praćenja priložene tekstualne natuknice
U trećem video-isječku i tekstualnim natuknicama o obljetnici moderne demokracije prvo govori Goran Selanec o svojem viđenju Deklaracije o neovisnosti, slijede pitanja iz publike (Bože Kovačevića o unošenju ropstva u Ustav SAD-a), odgovori Gorana Selaneca, intervencija Tina Radovanija i završna riječ Žarka Puhovskog
Na Dan nezavisnosti, 4. srpnja 2026. godine Ideje.hr i KIC - Kulturno-informativni centar Zagreb organizirali su razgovor o četvrt milenija moderne demokracije. U ovom prvom videu donosimo uvodna izlaganja Žarka Puhovskog, Darka Polšeka i Tina Radovanija, uz moderiranje Rajke Rusan. Drugi dio je diskusija koja je uslijedila
Koliko je Donald Trump podcijenio političku moć Pape Lava, kako je razljutio "opreznog" papu, i zašto mu je talijanska premijerka morala okrenuti leđa, analizira Giovanni Vale. Talijanski političar koji to ne bi učinio bio bi politički mrtav, objašnjava njegov sugovornik.
O posljedicama Trumpove vlasti za SAD, ali i za cijeli svijet, govorio je profesor Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Zoran Kurelić. Svjetski poredak nepovratno je urušen, kao i velike američke stranke, no pitanje je treba li za njima žaliti. A što će se nakon Trumpa događati s MAGA pokretom i kakve planove imaju tehnološki moćnici koji ga financiraju?
Povijest trenutno diktira Donald Trump, koji je spreman preko noći, bez razmišljanja i planiranja, napasti Iran, a onda usred kaosa koji je izazvao ukinuti sankcije Rusiji. Kako se takvom vrlom novom svijetu mogu i moraju prilagoditi europske zemlje, raspravljalo se na skupu u Estoniji, na kojem je bio Robert Barić.
Kratku ali dramatičnu Grenlandsku krizu, napetost do sada neviđenu u odnosima SAD-a i ostalih NATO saveznika, komentira vanjskopolitički analitičar Luka Ignac. Zašto je Trump morao popustiti, i je li Europa pobijedila te što mora napraviti ako želi kapitalizirati ovakav rasplet?
Dok je Trump podizao svoje tablice s popisom carina, dužnosnici diljem svijeta gotovo su panično tražili ime svoje države, piše Domagoj Juričić. Pravila kao da nema - zemlje koje je optuživao za "pljačku američkih radnih mjesta", prošle su iznenađujuće blago, kao i Meksiko i Kanada. Očito, primarni cilj nije ekonomski već politički, no kakve će carine imati učinak na svjetsko gospodarstvo ne zna još nitko.
Od Nixona do Reagana, i prije je bilo predsjednika koji su htjeli znatno srezati broj saveznih institucija i zaposlenika, no nitko u Washingtonu nije anticipirao brzinu kojom se taj proces ovaj put odvija, piše Ivo Škorić. Umjesto kroz Kongres, Trump je to odlučio učiniti dekretom, i dozvolom Musku da organizira neprijateljsko preuzimanje sustava za upravljanje zaposlenicima i financijskim sredstvima. Demokrati slabo reagiraju, no prve znakove otpora pokazuje senator iz Vermonta, Bernie Sanders.
Živući mit Donalda Trumpa na putu je susreta s neumoljivim testom stvarnosti, piše Domagoj Juričić. Takve priče nisu samo politički fenomen - one su refleksija kolektivnih čežnji i frustracija društva. Hoće li Trumpov narativ opstati ili će postati još jedan primjer političkog mita koji je nadjačala stvarnost, ovisit će o njegovoj sposobnosti da prilagodi svoju viziju novim izazovima.
Donald Trump se vraća u Bijelu kuću u trenutku kada svijet već balansira na rubu brojnih neizvjesnosti, piše Domagoj Juričić. Godina pred nama donosi dinamično i nepredvidivo globalno okruženje u kojem će geoekonomija igrati ključnu ulogu a Hrvatska, kao mala i otvorena ekonomija, mora prepoznati trendove i prilagoditi se.
Trumpova vizija nije posve antiradnička, različita je od neoliberalne tržišne ortodoksije, koje su se obje vodeće političke stranke držale posljednjih pola stoljeća, piše Ivo Škorić pred inauguraciju novog starog američkog predsjednika. No u njoj će neproporcionalno veći dio tereta tranzicije iz demokracije elita u narodnu diktaturu podnijeti slabe manjine, na primjer imigranti i transrodne osobe. Najgore je što je Trumpovo uspješno izigravanje pravne države znatno pridonijelo jačanju nepovjerenja u sustav i osnažilo trend uzimanja pravde u vlastite ruke.
Kompromis je bio srž američkog političkog sustava, a danas je gotovo nepostojeći, napisao je Domagoj Juričić prije predsjedničkih izbora ali su uvidi i dalje vrijedni. Juričić izdvaja društvene i političke trendove koji dovode do erozije zajedničkog identiteta, zajedničkog narativa i percepcije stvarnosti. Riječ je o kulturnim i raskolima među federalnim jedinicama, o ideološkoj polarizaciji, društvenim podjelama, ekonomskoj nejednakosti. Dugo se mijenja i globalna američka pozicija. Pred zemljom je da se redefinira ako bi htjela postići stabilnost i ponovo osvojiti lidersku poziciju
Sjedinjenim Državama caruje dogma, piše Ivo Škorić u svojem pregledu aktualne političke situacije u toj državi. Dogma oko ograničenja brzine, oko nošenja oružja, oko niskih poreza. Rijetko tko je racionalan, osim možda milijardera, koji vrlo dobro znaju svoje prioritete, bez obzira na posljedice po ostatak ljudske vrste.
Donald Trump se obraća svima koji se osjećaju izigrani od postojećeg sustava: On je njihova osveta. Kaos koji će posijati je njihova zadovoljština. Biden poziva na jedinstvo građana i suradnju sa saveznicima u izgradnji boljeg i pravednijeg svijeta. Čovjek bi, piše Ivo Škorić, greškom mogao pomisliti da je tu izbor jasan.
Ivo Škorić je pitanje o slobodi govora na američkim sveučilištima postavio umjetnoj inteligenciji ChatGPT. Pokazala je da je nešto naučila iz saslušanja predsjednica najvećih američkih sveučilišta u Kongresu. Studentski prosvjedi intenzivirani ratom Izraela i Hamasa dostižu razinu onih protiv rata u Vijetnamu. Što danas (!) znači biti antisemit, pita se Škorić i zaključuje da se ni Hannah Arendt opet ne bi dobro provela
Holivudski glumci i scenaristi, radnici u zdravstvu i automobilskoj industriji izvojevali su proteklih mjeseci povišice, za mnoge od njih prve značajne nakon krize 2008. godine. Ivo Škorić piše kako se uspjeh sindikata radnika tri najveće tvrtke autoindustrije preslikao i na uvjete u drugim tvrtkama, poput Toyote i Nissana, gdje su uprave požurile poboljšati uvjete i plaće i svojim radnicima. Većina Amerikanaca i dalje ne vidi korist od sindikata, ali nedavne su ih pobjede gurnule u medije, privukle pažnju političara i navele kapital da ih se - ponovno - pomalo boji.
Premijer UK je etnički Indijac, prvi ministar Škotske i gradonačelnik londona etnički su Pakistanci. Presuda kojom je Vrhovni sud ugasio nade da će kozervativci krojiti izborne zakone kako bi ostali na vlasti i kada će postati manjina uvod je u budućnost u kojoj je sasvim moguće da će predsjednik SAD-a 2028. postati pripadnik rasne manjine, dijete imigranta ili žena, piše Ivo Škorić.
Ivo Škorić prikazuje knjigu "Poverty, by America" sociologa Matthewa Desmonda sa Sveučilišta Princeton prema kojoj su pomoć bogatima i izrabljivanje siromašnih ugrađeni u američko društvo i kulturu.