Europsko podatkovno tržište. Pozicija Hrvatske i tri scenarija za budućnost

EU je drugo najveće globalno podatkovno tržište, no SAD, Kina i Japan rastu brže, piše Matea Cvjetković. U izvještaju Europske komisije, IDC-a i The Lisbon Councila ističe se njegova važnost za inovacije, učinkovitost uprave i kvalitetu života, a spominje i Hrvatska, čiji podaci ukazuju na skromnu prisutnost mladih i inovativnih poduzeća.

• Naslovna fotografija: Simbolična reprezentacija europskog podatkovnog tržišta. (Midjourney v7)

• Autorica je doktorica znanosti s magisterijima iz globalnog menadžmenta, međunarodnih odnosa i diplomacije. Znanstvena suradnica je na Institutu za javne financije u Zagrebu.

Podaci su postali temeljni čimbenik gospodarskog razvoja, jačanja konkurentnosti, inovativnosti, zapošljavanja i društvenog napretka. Stoga se sve više proučava njihova vrijednost i učinci na suvremeno gospodarstvo. Najčešće se promatraju kroz dva povezana koncepta: podatkovno tržište na kojem korisnici kupuju ili prodaju različite vrste podataka iz više izvora, te podatkovno gospodarstvo, koje obuhvaća njihove ukupne učinke.

U 2023., vrijednost podatkovnog tržišta u EU dosegla je 82 mlrd. eura, a podatkovnog gospodarstva 544 mlrd. eura (preko 4 % BDP-a EU-a). U takvom okruženju uspjeh organizacija sve više ovisi o njihovoj sposobnosti obrade i primjene podataka za unapređenje procesa, donošenje odluka i razvoj novih poslovnih modela. Istodobno, naš svakodnevni život također obilježava stalna povezanost pametnih uređaja – od kućanskih aparata do mobilnih telefona – što dovodi do eksponencijalnog rasta količine podataka te mijenja obrasce ekonomskih i društvenih odnosa.

Šest pokazatelja za praćenje europskog podatkovnog tržišta. (EC / IDC / The Lisbon Council)

Europska komisija je, u suradnji sa IDC i The Lisbon Council, provela istraživanje s ciljem praćenja i razumijevanja razvoja europskog podatkovnog tržišta i podatkovnog gospodarstva. U zajedničkom Izvješću o europskom tržištu podataka 2021.-2023.  predstavili su smjernice za praćenje europskog podatkovnog tržišta, a koje se temelje na šest pokazatelja: broj podatkovnih stručnjaka, broj podatkovnih poduzeća, prihodi podatkovnih poduzeća, veličina podatkovnog tržišta, podatkovno gospodarstvo te jaz u vještinama upravljanja podacima. Osim kvantitativne analize, izvješće sadrži i niz kvalitativnih studija i stvarnih iskustava koji ilustriraju kako se podaci koriste u konkretnim sektorima – od energetike do zdravstva.

Prema OECD-u, digitalno gospodarstvo obuhvaća sve gospodarske aktivnosti koje se oslanjanju na različite digitalne unose (inpute) ili se njima značajno unaprjeđuju, uključujući digitalne tehnologije, infrastrukturu, usluge i podatke. Podaci tako prikupljanjem, obradom, analizom i primjenom uz pomoć digitalnih tehnologija postaju vrjedniji. Posebno važnu ulogu u tom okviru ima podatkovno tržište, odnosno tržište na kojem se digitalni podaci razmjenjuju kao „proizvodi“ ili „usluge“, najčešće u oblaku u koji ih pojedinci ili poduzeća prenose. Prema gore spomenutom Izvješću, podatkovno tržište EU-a je 2023. vrijedilo 82 mlrd. eura, odnosno 11 % više nego prethodne godine. A deset godina ranije, 2013. kada je to istraživanje pokrenuto, vrijedilo je 47 mlrd. eura. Na razini država članica, veličina podatkovnog tržišta korelira s veličinom nacionalnog gospodarstva i snažnom prisutnošću industrija u kojima podaci imaju ključnu ulogu, pri čemu su vodeće: financije, proizvodnja, javna uprava i informacijske tehnologije.

EU je drugo najveće podatkovno tržište na svijetu, no raste sporije od Kine, SAD-a i Japana. (EC / IDC / The Lisbon Council)

S udjelom od 27 % Njemačka je najveće tržište podataka u EU, a slijede je Francuska, Italija, Nizozemska i Španjolska. Najviše stope rasta u 2023. ostvarile su Rumunjska i Bugarska (oko 18 %). Iako se u izvješću analiziraju i pojedinačni nacionalni pokazatelji, Hrvatska se spominje oskudno i to tek kroz nekoliko kvantitativnih indikatora koji se odnose na starosnu strukturu poduzeća i broj podatkovnih stručnjaka. Na globalnoj razini, EU je drugo najveće podatkovno tržište nakon SAD-a (€350 mlrd.), a ispred Japana (€53 mlrd.), Kine (€50 mlrd.) i Brazila (€9,7 mlrd.). Ipak, Kina je u 2023. zabilježila najveći godišnji rast (24 %), ispred SAD-a (20 %), Japana (17 %) i EU-a (11 %).

Promatrajući zaposlene u podatkovnom gospodarstvu, u EU je u 2023. bilo zaposleno 7,7 milijuna podatkovnih stručnjaka, odnosno oko 4 % ukupne radne snage.  Podatkovni stručnjaci su radnici kojima je glavna profesionalna aktivnost upravljanje i analiza podataka, uključujući tehničke stručnjake koji razvijaju i održavaju podatkovne sustave, kao i poslovne stručnjake koji podatke primjenjuju u donošenju odluka. Međutim, iako je broj podatkovnih stručnjaka u porastu, izvješće  ističe kako i dalje postoji značajan jaz između potražnje i dostupnosti stručnjaka jer je samo u 2023. nedostajalo oko 363.000 podatkovnih radnika. U ovoj kategoriji su navedeni i podaci za Hrvatsku koji pokazuju kako je u Hrvatskoj 2023. radilo oko 53 tisuće podatkovnih stručnjaka, što čini 3,5 % ukupne zaposlenosti te zemlju svrstava pri dno europske ljestvice, ispod prosjeka EU-27.

Rast digitalnog tržišta i gospodarstva prati i porast broja podatkovnih poduzeća, kojih je u EU 2023. bilo oko 240 tisuća, odnosno oko 2 % svih poduzeća u ICT-u i profesionalnim uslugama, uz prihode od približno 93 mlrd. eura. Međutim, same brojke ne otkrivaju dovoljno o njihovim karakteristikama i životnom ciklusu, stoga izvješće donosi posebno istraživanje i analizu strukture i dinamike poduzeća u EU temeljenu na uzorku start-upova (mladih inovativnih poduzeća u ranoj fazi razvoja) i scale-upova (poduzeća u fazi ubrzanog rasta s potvrđenim poslovnim modelom).

Posebnu vrijednost izvještaju daju i kvalitativne analize koje prikazuju kako se podaci koriste u praksi. Na primjer, u građevinskom sektoru postoje izazovi u standardizaciji i razmjeni podataka između sudionika projekata, a koji bi se mogli riješiti kroz uvođenje procesa upravljanja informacijama o građevinama.  Riječ je o inteligentnom procesu utemeljenom na velikoj količini podataka koji stručnjacima iz područja arhitekture, inženjerstva i graditeljstva omogućuju učinkovitije planiranje, projektiranje, izgradnju i upravljanje zgradama i infrastrukturom. Nadalje, podaci su bitni i u energetici i ekologiji, gdje su ključni za praćenje potrošnje i povećanje energetske učinkovitosti, što izravno pridonosi zelenoj tranziciji i ispunjenju prioritetnih ciljeva Europskog zelenog plana. Podaci mogu tako pridonijeti ublažavanju klimatskih promjena, ali i pomoći u nekim drugim segmentima, kao što su točno predviđanje poplava. Utemeljen je i Project Drawdown, mreža znanstvenika, istraživača i suradnika, koji predlažu i procjenjuju utjecaje klimatskih rješenja i naglašavaju ključnu ulogu podataka u smanjenju emisija stakleničkih plinova. Ostale priče uključuju podatke u mobilnosti, poljoprivredi, javnom upravljanju i borbi protiv prijevara.

Da bi se potencijal podataka i novih tehnologija u potpunosti iskoristio, potrebna je i snažna institucionalna podrška. EU je stoga usvojila niz ključnih propisa, npr. Akt o podacima, Akt o digitalnim tržištima i Akt o upravljanju podacima, koji postavljaju temelje za pravedno, konkurentno i sigurno podatkovno tržište. Osobit značaj ima razvoj europskih podatkovnih prostora, koji omogućuju sigurno dijeljenje i korištenje podataka unutar različitih sektora, primjerice zdravstva, poljoprivrede, industrije, energetike, mobilnosti i financija. Među njima se posebno ističe, Europski zdravstveni podatkovni prostor koji bi trebao omogućiti veću dostupnost i učinkovitiju razmjenu zdravstvenih podataka među državama članicama. Pojedincima se time omogućuje bolja kontrola nad vlastitim elektroničkim zdravstvenim podacima, a istodobno se određeni podaci mogu koristiti u svrhe od javnog interesa, za oblikovanje politika i znanstvena istraživanja.

Tri scenarija za 2030. godinu. (EC / IDC / The Lisbon Council)

Za predviđanje budućih trendova i razumijevanje potencijalnog razvoja utjecaja podataka na sveukupno gospodarstvo, izvješće razmatra tri scenarija za 2030. Prema osnovnom scenariju očekuje se rast tržišta na 118 mlrd. eura, a podatkovnog gospodarstva na 851 mlrd. eura. U optimističnom scenariju – koji pretpostavlja povoljne makroekonomske i regulatorne uvjete – tržište bi moglo doseći 141 mlrd. eura, dok bi podatkovno gospodarstvo moglo narasti na 995 mlrd. eura. U nepovoljnom scenariju, pod utjecajem geopolitičkih i ekonomskih nestabilnosti, rast bi bio znatno skromniji – tržište bi doseglo 104 mlrd. eura, a podatkovno gospodarstvo 723 mlrd. eura.

U zaključku izvješća naglašava se ključna uloga podataka u razvoju europskog gospodarstva. Njihova planirana i strateška upotreba može unaprijediti inovacije, učinkovitost javne uprave i kvalitetu života građana. Iako EU bilježi značajan napredak, kako bi ostvarila puni potencijal potrebno je riješiti jaz u vještinama, povećati ulaganja u digitalnu infrastrukturu te osnažiti suradnju unutar jedinstvenog europskog tržišta.