Dosad je svaka hrvatska politika bila politika Europske unije, piše Željko Ivanković. U suočavanju s inflacijom očito nema nikakve politike, osim Plenkovićeve agresivne (i lažne) propagande, a 'trust mozgova' u Vladi (i oporbi) teško se može dosjetiti bilo kojeg pomaka nabolje koji proistječe iz nekog sustavnog proučavanja i razumijevanja stvari ili iz neke ne daj bože teorije, nekog barem školskog rješenja.
Kako zaustaviti rast nejednakosti koji traje od početka 1980-ih? Francuski ekonomist Thomas Piketty i američki filozof Michael J. Sandel razgovarali su o redistribuciji bogatstva, participativnom socijalizmu i budućnosti ljevice. Zdenko Duka preporuča knjigu "Jednakost - što znači i zašto je važna?" u kojoj je objavljen njihov razgovor.
Umjesto da pruži ravnotežu aristokratskom zastranjivanju unutar nacionalnih demokracija, jedinstveno tržište uspostavilo je 80-ih godina transnacionalni prostor za poslovno lobiranje u kojem dominiraju tehnokrati, piše Nataša Babić u šestom i posljednjem dijelu prikaza knjige Helen Thompson "Poremećaj - Teška vremena u 21. stoljeću". U poglavlju posvećenom demokraciji, Thompson zaključuje da političari moraju maksimalno limitirati rizike ovakvog zastranjivanja kako bi građani prihvatili teškoće koje od njih iziskuju.
Nacionalnost spaja demokratski autoritet s prošlošću, a prošlost s mitološkim početkom svih pripadnika zajednice, piše Nataša Babić u petom dijelu prikaza knjige Helen Thompson "Poremećaj - Teška vremena u 21. stoljeću" . U poglavlju posvećenom demokraciji, Thompson traga za izvorima rizika zastranjivanja predstavničkih demokracija, i temeljnim pitanjem - jesu li one demokratski ili aristokratski oblik vladavine?
Krah 2007.-2008. bio je kulminacija složenih procesa - kineskog uspona, tržišta eurodolara, posljedica kineske potražnje na cijene nafte i interakcije svih tih elemenata na uvjete kreditiranja, piše Nataša Babić u četvrtom dijelu prikaza knjige Helen Thompson "Poremećaj - Teška vremena u 21. stoljeću" . Thompson metikulozno popisuje okolnosti i poteze koji su doveli do kraha iz 2007., krize eurozone 2009., kineske financijske krize 2015. i financijske krize 2020. godine
Eurodolari i nafta postali su osnova američke financijske moći u monetarnom svijetu nakon Bretton Woodsa, piše Nataša Babić u trećem od šest osvrta na knjigu "Poremećaj - Teška vremena u 21. stoljeću" autorice Helen Thompson. U poglavlju posvećenom ekonomiji, Thompson prati nastanak europske monetarne unije i pokušava detektirati gdje, kada i zašto su stvoreni pokretači koji su doveli do spektakularne financijske, bankovne i ekonomske krize kojom je započelo 21. stoljeće.
Prvo desetljeće novog stoljeća pokazalo se uvodom u geopolitički opasan svijet koji mijenja Euroaziju i reanimira stare linije podjela, piše Nataša Babić u drugom od šest osvrta na knjigu "Poremećaj - Teška vremena u 21. stoljeću" autorice Helen Thompson. U poglavlju posvećenom geopolitici, Thompson dokumentira evoluciju (i neuspjeh) uloge NATO-a, posljedice Arapskog proljeća, i zaokrete u politici iza kojih leži američki 'fracking', koji je vratio SAD u vrh proizvođača nafte.
Knjiga "Poremećaj - Teška vremena u 21. stoljeću" analiza je procesa i događaja s kraja neoliberalnog globalizacijskog razdoblja povijesti, piše Nataša Babić u prvom od šest osvrta na gusto prepleteno djelo Helen Thompson. U 'geopolitičkom' dijelu knjige, Thompson se bavi energijom - naftnim krizama i ratovima - i zaključuje da će klimatske promjene i politika zelene tranzicije proizvoditi nove konflikte.
Umjesto da razrađuje kvalitetne projekte, Hrvatska je fokusirana samo na to da novac europskih fondova potroši. Zašto je to dugoročno vrlo opasno, pogotovo sada kad se EU okreće drugim prioritetima i kohezijsku politiku gura u drugi plan, objašnjava Slavo Radošević, profesor University Collegea London.
Nobelovac Angus Deaton vjeruje da se nedostatak dobro plaćenih radnih mjesta za pripadnike američke radničke klase i njihova velika smrtnost mogu umanjiti raznim oblicima državne intervencije. Darko Oračić postavlja pitanje nisu li upravo programi socijalne države u okolnostima deindustrijalizacije omogućili pojavu masovne neaktivnosti i tragičnih ljudskih sudbina.